Proruski igrač izabran za šefa crnogorskog parlamenta: ‘Nisu ni četničke vojvode više što su nekad bili...‘

Čelnik prosrpske i proruske desnice i četnički vojvoda Andrija Mandić izabran je u ponedjeljak za predsjednika crnogorskog parlamenta.

Mandić je izabran glasovima 49 zastupnika nove parlamentarne većine u Crnoj Gori, koju čine Pokret Europa sad mandatara Milojka Spajića, Demokrati bivšeg predsjednika skupštine Alekse Bečića, nacionalne partija Albanaca, umjereno prosrpski SNP-a, te Mandićeva koalicija Za budućnost Crne Gore.

Na kraju višesatne rasprave u parlamentu, Mandić da je rekao da je njegova misija da pomiri Crnu Goru. “Moja je misija, ako dobijem podršku, da pomirim Crnu Goru i ja ću se tako ponašati", poručio je Mandić.

Tijekom rasprave oporba je tvrdila da Mandić nije dobar izbor za Crnu Goru te da je proruski političar koji će izborom na mjesto predsjednika parlamenta biti drugi čovjek države, čime će se narušiti crnogorska poziciju u NATO-u.

Marko Markovic/Cropix

„Meni samo ostaje da na kraju kažem: nisu više ni četničke vojvode što su nekad bile“, kazao je Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata Crne Gore, prije nego je oporba predvođena Demokratskom partijom socijalista napustila plenarnu dvoranu odbijajući glasati.

Izborom Mandića stekli su se uvjeti da se na novoj sjednici parlamenta, koja se očekuje u ponedjeljak navečer, izabere vlada novog premijera Milojka Spajića, kojoj je prosrpska i proruska desnica dala manjinsku podršku.

To znači, kako je predviđeno sporazumom stranaka na vlasti, da koalicija Za budućnost Crne Gore do siječnja 2026. neće biti dio vlade, a nakon toga bi trebala uslijediti njezina rekonstrukcija te određena ministarska mjesta preuzeti kadrovi prosrpske i proruske desnice.

Zbog izbora Andrije Mandića, oporba i Forum slobodnih građana “Luča” počeli su prosvjed ispred zgrade crnogorskog parlamenta. “Izbor četničkog vojvode Mandića kap je koja je prelila čašu i ostat će trajna bruka i mrlja u crnogorskom milenijumskom trajanju”, navedeno je u pozivu na prosvjed, kojem su se pridružili oporbeni Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrati.