NEOBIČNA OBLJETNICA

Prošlo je 200 godina od smrti Napoleona, no pandemija kvari planove velike svečanosti

Privremeno je otkazano puno izložbi, od njegova budoara u dvorcu Fontainebleau do zbirke portreta iz Vojnog muzeja
Izložba posvećena Napoleonu u muzeju Louvre
 
 Martin Bureau /N AFP

U kulturnom centru Grande halle de la Villette na periferiji Pariza nalazi se carska zbirka, a u njoj predivna odjeća, oružje, porculan, monumentalna vjenčana kočija...

Petoga svibnja obilježava se 200 godina od smrti Napoleona Bonapartea, no pitanje je kada će se tu zbirku moći razgledati.

I opet Englezi ponovno 'potkopavaju' njegovo slavlje, pošto je njihova varijanta” covida-19 prouzročila novi val pandemije i vratila Francusku u karantenu.

Privremeno je otkazano puno izložbi, od njegova budoara u dvorcu Fontainebleau do zbirke portreta iz Vojnog muzeja kojih je izrađeno povelik broj nakon njegova egzila. Vlada se nada da će sredinom svibnja ponovno otvoriti kulturne prostore, no epidemiolozi smatraju da bi to moglo biti preuranjeno.

Međutim, tajming velike obljetnice nije nezgodan samo zbog pandemije. Sve veći fokus na francusku rasnu politiku u povijesti i kolonijalnu prošlost stavili su nov naglasak na Napoleonovo nasljeđe, osobito na odluku da ponovno uvede ropstvo 1802., manje od deset godina nakon što je u Francuskoj revoluciji ukinuto.

Organizatori su se odlučili s time izravno suočiti na najvećoj izložbi, pet milijuna eura vrijednom „grand spectacleu" u La Villetteu, u sklopu koje će prvi put biti izložene njegove zapovijedi iz 1802. (pronađene 2007.).

Za povjesničarku Catherine Coquery-Vidrovitch, koja je napisala knjigu o trgovini robljem, one odražavaju Napoleonov bešćutni pragmatizam, a ne otvoreni rasizam, jer je želio dominirati Karibima i kontrolirati tamošnju trgovinom šećerom.

„Popustio je pod pritiskom kolonijalnih vlasnika plantaža. Sudbina samih robova zasigurno mu nije bila važna”, rekla je.

Bivši premijer Jean-Marc Ayrault, predsjednik Zaklade za ukidanje ropstva, slaže se s time: „Napoleon je postupio kao i u svemu, bez emocija i morala”, rekao je. „Napoleon je bio cinik”.

Sušta veličina

Napoleon je uvijek izazivao podijeljena mišljenja. Teško je otvoriti Google Maps bilo gdje u Francuskoj a da ne iskoče glavne ulice koje nose imena Victora Hugoa, Louisa Pasteura ili Charlesa De Gaullea. Bivšem caru posvećena ih je tek šačica.

Po mnogima on je bio ratni huškač koji je za sobom ostavio milijune mrtvih i despot koji je pretvorio ideale revolucije u sredstvo za ostvarenje svojih vlastitih ambicija, ostavivši Francusku u konačnici bankrotiranom i okupiranom.

No gotovo neshvatljivi razmjeri njegovih postignuća ne mogu se ignorirati - osvojio je Egipat i preuzeo kontrolu nad Francuskom do svoje 30. godine, a do 40. je postao car koji je vladao većinom kontinentalne Europe. Čak i njegovi neuspjesi predmet su legende, oholost koja ga je odvela u katastrofu u Rusiji, fantastičan bijeg s Elbe i 22-dnevni marš u Pariz po prijestolje, konačan poraz kod Waterlooa i njegovi tužni, posljednji dani na Sv. Heleni.

Na pitanje tko je najveći general u svijetu, njegov engleski suparnik, vojvoda od Wellingtona, rekao je: "U današnje vrijeme, u prošlo vrijeme, u bilo koje vrijeme - Napoleon”.

„Dio francuskog društva uvijek je bio impresioniran slavom”, rekao je Peter Hicks iz Napoleonove zaklade za AFP.

„Veličina je bila njegova valuta. On je bio sušta veličina”.

Francuska ambivalentnost prema Napoleonu često je preuveličana, dodao je Hicks. Kasnijim francuskim režimima odgovaralo je da ga podcjenjuju. To nije spriječilo gotovo 160 institucija, od škola do muzeja, da koriste oznaku „Année Napoléon 2021” - godina Napoleona.

„Oni su država i ne boje ga se slaviti”, rekao je Hicks.

Sve to, naravno, tema je za živu raspravu. Premda su izložbe zatvorene, TV program zasićen je novim dokumentarcima, a cijela šuma novih knjiga pokriva sve od Napoleonova odnosa prema Bogu i omiljenih vrtova do napada depresije i ljubavnih pisama Jozefini.

Otvorene oči

Napoleon ima mitski status i u svijetu. Zaklada bilježi više od milijun posjeta svojoj internetskoj stranici iz cijeloga svijeta svake godine. U predivnoj zgradi u središtu Pariza, sakupljač umjetnina Bruno Ledoux hvali se stotinama vrijednih predmeta za koje se borio da ostanu u Francuskoj i izvan dosega kupaca iz SAD, Kine i Rusije, uključujući vojni krevet i jedno od pet Napoleonovih luksuznih prijestolja. On je bio arhetip modernog, samoostvorenog čovjeka, rekao je Ledoux i ustvrdio da je zato svugdje cijenjen.

Ne baš svugdje.

Francuski lideri često su ga prezirali. Tadašnji predsjednik Jacques Chirac otvoreno je odbio sudjelovati na obilježavanju 200. godišnjice bitke kod Austerlitza 2005., a bivši premijer Lionel Jospin proslavio je godišnjicu njegova egzila objavivši knjigu pod naslovom „Napoleonovo zlo”. Sadašnji predsjednik Emmanuel Macron u svojem je tipičnom stilu kazao da će zauzeti odmjeren pristup.

Pred izbore iduće godine, to će biti delikatan pothvat. Macronov ured kaže da će govoriti o „toj velikoj ličnosti u francuskoj povijesti... otvorenih očiju”. Budući da pandemija još uvijek prisvaja političku pozornost, nije jasno što će to značiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:03