PROSVJED U BRUXELLESU RAZLJUTIO ČLANICE UNIJE U štrajku i službenici EU koji imaju veću plaću od Angele Merkel!

Birokrati europskih institucija u Bruxellesu danas su održali štrajk upozorenja protiv najavljenog smanjenja njihovih plaća, i to uoči summita na kojemu će šefovi država ili vlada EU razgovarati o budućem sedmogodišnjem proračunu EU. No, umjesto simpatija, službenici EU tim su potezom izazvali neugodne reakcije javnosti, pogotovo medija u najbogatijim državama članicama koje i daju najviše u zajednički proračun.

Nerazumni iznosi

Njemački, nizozemski i britanski mediji najoštriji su u napadima na ono što smatraju previsokim plaćama EU birokrata. Njemački tjednig Welt am Sonntag objavio je izračun prema kojemu čak 4000 službenika EU mjesečno zaradi više od njemačke kancelarke Angele Merkel. Dok ona zaradi, prema njihovu izračunu, 16.275 eura mjesečno, šefovi uprava u institucijama Europske Unije zarade i više od toga.

“To je manje težak posao nego voditi vladu Njemačke”, ističu mediji. Izračunali su da čak i prevoditelji u institucijama EU imaju gotovo jednake plaće kao zastupnici njemačkog Bundestaga. Glasnogovornik u Europskoj komisiji zadužen za administraciju, Antony Gravili, pokušao je opovrgnuti te navode tvrdnjom da “niti jedan službenik zaposlen u uredima Europske Unije ne zarađuje više od kancelarke Merkel ako se računaju sve beneficije”.

Međutim, njemački mediji navode da to nije istina jer čak i uz beneficije Angela Merkel iz svoje plaće mora izdvajati mnogo više za plaćanje poreza nego što je to u slučaju zaposlenika EU.

Njemački su mediji citirali i predsjednika Udruge njemačkih poreznih obveznika Rainera Holznagela koji je istaknuo da su EU službenici najbolje plaćeni u Europi te da “i u usporedbi s njemačkim državnim službenicima oni žive u zemlji meda i mlijeka”.

Njemačka kao najveća država i jedna od najrazvijenijih daje gotovo 20 milijardi eura u zajednički proračun EU.

I Nizozemci su ljuti zbog visokih plaća službenika EU. Nizozemski mediji navode podatak da čak 3000 službenika europskih institucija zarađuje više od nizozemskog premijera Marka Ruttea, a Nizozemska je jedna od najbogatijih država članica i među onima koje imaju najveći neto doprinos proračunu EU. Nizozemci su se također pridružili pozivima da se mjere štednje, koje mnoge države članice primjenjuju u svojim proračunima, odnose i na zaposlenike europskih institucija.

50.000 zaposlenih

Sve je počelo kritikama koje je na račun administracije u Bruxellesu uputio britanski premijer David Cameron koji je upozorio da je “EU birokracija prevelika i preskupa” te da je nedopustivo da toliko ljudi ima veće plaće od premijera ili kancelara.

Plaća u institucijama Europske Unije, prema tablici s web stranice Komisije, iznosi od 2654 eura za poziciju asistenta do 18.370 eura za direktora opće uprave. Tu se ne ubrajaju i plaće povjerenika i predsjednika Europske komisije, koje iznose od 22.000 do 25.000 eura mjesečno. Osim toga, imaju pravo i na dodatak od 16 posto početne plaće za život izvan svog prebivališta, dodatak za školovanje djece, za održavanje kućanstva i druge beneficije.

Otkad su neke države članice EU upale u financijsku krizu i počele rezati troškove svoje administracije, stalno se ponavlja priča o visokim plaćama u institucijama EU gdje radi gotovo 50.000 ljudi.

Traže se uštede

- Ako su njihove plaće visoke u odnosu na Njemačku i Nizozemsku, možete onda misliti koliko su visoke u usporedbi s plaćama u Bugarskoj, Rumunjskoj ili čak Portugalu - rekao je diplomat jedne od država koja traži rezanje troškova za administraciju EU.

Države koje vrše pritisak ističu kako su svjesne da bi ušteda bila samo simbolična. No, ta bi simbolika bila važna jer bi javnosti pokazala da su i službenici zaposleni u Bruxellesu svjesni u kakvoj je krizi Unija.

Time bi najjasnije dali do znanja kako se aktualna kriza tiče i njih, a ne samo onih u čije ime rade u Bruxellesu.

Da priča bude zanimljivija, od njih se zapravo niti ne traži smanjenje plaća. Službenicima EU, prema prijedlogu protiv kojega prosvjeduju, zapravo bi se samo promijenio način obračuna plaće prema kojemu su se do sada plaće povećavale na osnovi povećanja standarda i inflacije u osam najbogatijih država Europske Unije.

Predstavnici sindikata u institucijama EU kažu da je zadržavanje postojećih prava i razine plaća nužno kako bi euroinstitucije mogle kvalitetno raditi svoj posao.

Europska komisija je predložila da se troškovi za administraciju smanje putem smanjenja broja zaposlenih i povećanja radnog vremena sa 37,5 na 40 sati tjedno, bez dodatnog plaćanja.