Prva žrtva havarije u Sueskom kanalu: U Siriji već došlo do nestašice, uvode redukcije goriva

Sirijske vlasti kažu da su počele racionalizirati potrošnju goriva dok se blokada Sueskog kanala proteže na već šesti dan, odgađajući slanje nužnih pošiljki i pogoršavajući već postojeću nestašicu nafte u zemlji, piše Guardian.

Sirija je zaglibila u građanskom ratu od 2011. godine i suočava se s teškom ekonomskom krizom. Već je sredinom ožujka najavila više poskupljenja benzina od ukupno 50 posto.

Globalni lanci opskrbe u problemu su od utorka kada se gigantski brod za prijevoz kontejnera Ever Given nasukao i dijagonalno zabio u kanal, blokirajući ključni plovni put u oba smjera.

Za razliku od ranijih tvrdnji da su za nasukavanje krivi udari vjetra, šef uprave Sueskog kanala Osama Rabie rekao je u subotu: - Jaki vjetrovi i vremenski faktori nisu bili glavni razlozi nasukavanja broda. Možda je došlo do tehničkih ili ljudskih pogrešaka.

Sirijsko ministarstvo nafte reklo je u subotu da je blokada trgovinskog puta utjecala na uvoz nafte i usporila dolazak broda koji je prevozio gorivo i naftne derivate iz vladinog saveznika Irana.

U iščekivanju rješenja situacije, 'ministarstvo racionalizira potrošnju i distribuciju dostupnih naftnih derivata' kako bi osiguralo kontinuitet osnovnih usluga, poput pekara i bolnica, navodi se u priopćenju ministarstva.

Ministar nafte Bassam Tomeh rekao je za državnu TV da je teret trebao stići u luku Banias u petak. Dodao je da će se, ako se blokada kanala i dalje nastavi, brod možda preusmjeriti oko Rta dobre nade, što je skupa zaobilaznica koju su mnoge tvrtke morale razmotriti zbog blokade.

Prije rata, Sirija je uživala relativnu energetsku autonomiju, ali u posljednjem desetljeću izgubljeno je 91,5 milijardi dolara prihoda od ugljikovodika, rekao je sirijski ministar nafte u veljači.

Prijeratna proizvodnja bila je 400.000 barela dnevno, u usporedbi sa samo 24.000 barela 2019.

Do 80.000 barela dnevno dolazilo je iz kurdskih područja izvan vladine kontrole, gdje se nalazi više od 90 posto državnih rezervi.

Sirijska vlada za ekonomsku je krizu krivila sankcije zapadnih zemalja i posljedice financijske katastrofe u susjednom Libanonu, koji je dugo djelovao kao ekonomski spas Sirije.