Ključni događaji
- Ukrajinci: Ruski FSB dobio zadatak ubiti Prigožina
- Rusi napuštaju NE Zaporižja
- General Surovikin je bio tajni član grupe Wagner
- Sve je više dokaza da Ukrajina koristi zabranjene nagazne mine
- Izvršni odbor MMF-a odobrio Ukrajini povlačenje 890 milijuna dolara
- Trump smatra da je Wagnerova pobuna ‘donekle oslabila‘ Putina
- Moskva: Borci grupe Wagner više se neće boriti u Ukrajini
Zelenski naložio jačanje granice s Bjelorusijom nakon dolaska Wagnera
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naložio je u petak jačanje sigurnosti granice s Bjelorusijom uoči dolaska, u suglasnost Moskve, boraca iz paravojne skupine Wagner nakon njihove prekinute pobune u Rusiji.
"Odlukom Glavnog stožera, vrhovni zapovjednik (Valerij) Zalužni i general (Sergij) Najev dobili su naredbu da ojačaju sjeverno vodstvo kako bi se osigurao mir", rekao je Zelenskij u videu emitiranom na Telegramu.
Rekao je da su ga ukrajinske i strane obavještajne službe, kao i graničari, u petak izvijestile o situaciji u Bjelorusiji.
U prethodnoj poruci Zelenski je spomenuo "mjere za jačanje ovog područja", ne navodeći detalje.
Nakon neuspjele pobune u Rusiji prije tjedan dana, šef ruske paravojne skupine Wagner Jevgenij Prigožin pristao je otići u egzil u Bjelorusiju zahvaljujući posredovanju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saveznika Moskve.
Prema sporazumu, Wagnerovi borci imaju izbor otići u Bjelorusiju, prijaviti se u regularnu rusku vojsku ili se vratiti u civilni život. Rusko ministarstvo obrane mora vratiti svoje teško naoružanje.
Lukašenko je procijenio da bi bjeloruskoj vojsci moglo dobro doći "iskustvo" Wagnerovih zapovjednika, ali je također minimizirao aktivnosti za koje će skupina imati ovlaštenje provoditi ih u zemlji.
Ukrajina je opetovano govorila da strahuje od napada iz Bjelorusije, u kojoj su smještene ruske snage, ali čiji vojnici nisu izravno uključeni u invaziju koju je pokrenula Moskva.
Bijela kuća bez komentara o raspoređivanju nuklearnog oružja u Poljskoj
Bijela kuća odbila je komentirati navode da je poljski premijer tražio od SAD-a da u njegovoj zemlji stacioniraju dio svog nuklearnog oružja.
Marek Walkuski, dopisnik Poljskog radija iz Bijele kuće, rekao je da je koordinator za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby izbjegao pitanje tijekom konferencije za novinare, javlja Sky News.
Ruske državne medijske agencije tvrde da je premijer Mateusz Morawiecki rekao da njegova zemlja želi primiti oružje nakon što je Rusija stacionirala vlastito nuklearno oružje u Bjelorusiji.
Šef američke vojske: Protuofenziva ide sporo, ali postojano napreduje
Ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga sporo, ali postojano napreduje, rekao je u petak načelnik Združenog stožera Oružanih snaga SAD-a general Mark Milley.
"Ide sporije nego što su ljudi predviđali. Ne iznenađuje me", rekao je Miley. "Napreduje postojano, promišljeno, probijajući se kroz vrlo teška minska polja i tako dalje", prenosi The Guardian.
Ovi komentari su uslijedili nakon što je Hana Maljar, zamjenica ukrajinskog ministra obrane, izjavila za ukrajinsku televiziju u petak: "Ako govorimo o cijeloj bojišnici, i istočnoj i južnoj, preuzeli smo stratešku inicijativu i napredujemo u svim smjerovima... Na jugu se krećemo s različitim uspjehom. Ponekad ima dana kada se radi o više od kilometra, ponekad manje od kilometra, ponekad i do 2 kilometra", rekla je ona.
Ove tvrdnje nije bilo moguće odmah neovisno provjeriti.
Poljska traži da postane domaćin nuklearnog oružja
Poljska želi biti domaćin nuklearnog oružja u ime Sjedinjenih Država, ruski državni mediji citiraju poljskog premijera Mateusza Morawieckog, piše Sky News.
Novinske agencije TASS i RIA kažu da Poljaci žele rasporediti oružje kao odgovor na raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
Bjeloruski predsjednik Lukašenko rekao je da je njegova zemlja počela primati rusko taktičko nuklearno oružje još u lipnju - a neke od bombi su tri puta jače od bombi koje su SAD bacile na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine, ustvrdio je.
Lavrov: Zapad želi zamrznuti sukob kako bi dopremio još oružja u Ukrajinu
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako vjeruje da Zapad ima za cilj zamrznuti sukob u Ukrajini kako bi kupio vrijeme za dopremanje više oružja u zemlju.
Reuters izvještava da je Lavrov optužio zapadne zemlje za "shizofren" pristup sukobu, rekavši da su prvo željele vidjeti kako Rusija gubi na bojnom polju i da njezini čelnici idu na suđenje - a tek onda pokušati osigurati mir u Ukrajini.
O temi prisilne deportacije djece, za koju je Međunarodni kazneni sud optužio Rusiju, Lavrov je rekao da je Rusija evakuirala djecu iz sirotišta u ratnim zonama. Ukrajinska vlada kaže da je identificirala preko 19.000 djece za koju tvrdi da su nezakonito deportirana ili na drugi način odvojena od svojih roditelja ili skrbnika.
Lavrov je također optužio zapad za licemjerje zbog napada na Rusiju zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Ukrajini dok je, po njegovom mišljenju, ignorirao ono što je opisao kao "rasističke" izjave ukrajinskih vlasti o ubijanju Rusa.
Ukrajinci: Ruski FSB dobio zadatak ubiti Prigožina
Ruska služba sigurnosti (FSB) dobila je zadatak ubiti šefa grupe Wagner Jevgenija Prigožina, kaže Kiril Budanov, šef ukrajinske vojno-obavještajne službe.
Prigožin je od utorka u egzilu u Bjelorusiju što je dogovoreno sporazumom kojim je završena kratka pobuna Wagnerovih boraca.
'Jevgenij Prigožin preselit će se u Bjelorusiju prema dogovoru postignutom uz posredovanje bjeloruskog predsjednika kako bi se okončala današnja oružana pobuna protiv ruskog vojnog vodstva. Šef Wagnera i njegovi borci neće biti kazneno progonjeni', priopćio je Kremlj nakon pobune.
Ruske snage počinju napuštati najveću europsku nuklearnu elektranu, kaže Ukrajina
Ruske snage počinju napuštati nuklearnu elektranu Zaporižja, prema Ukrajinskom glavnom odjelu za obavještajne poslove Ministarstva obrane.
Trupe Kremlja okupirale su objekt u ožujku prošle godine, a Ukrajina je nedavno izvela vježbe odgovora na nuklearne katastrofe u iščekivanju potencijalnog napada.
Određeni broj radnika dobio je upute da napuste tvornicu do 5. srpnja, objavila je kijevska glavna obavještajna uprava u objavi na Telegramu.
"Prema posljednjim podacima, okupacijski kontingent postupno napušta teritorij Zaporiške nuklearne elektrane. Jedni od prvih koji su napustili elektranu bila su trojica djelatnika Rosatoma koji su rukovodili akcijama Rusa. Sada okupacijski kontingent postupno napušta područje nuklearne elektrane u Zaporižju", navodi se u priopćenju.
"Ukrajinskim zaposlenicima koji su potpisali ugovor s Rosatomom također je savjetovano da se evakuiraju. Prema dobivenim uputama, trebali bi otići do 5. srpnja."
Također je naglašeno da se broj vojnih patrola "postupno smanjuje" oko elektrane.
CNN: Surovikin je bio tajni član Wagnera
Ruski general Sergej Surovikin, koji nije viđen u javnosti od subote, bio je tajni VIP član privatne plaćeničke grupe Wagner te je imao njihov osobni matični broj, piše CNN.
Kremlj je jučer odbio odgovoriti na pitanja novinara o tome što se dogodilo s generalom, no neki tvrde da je pritvoren.
Na pitanje o tome gdje se Surovikin nalazi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: 'Preporučujem da kontaktirate ministarstvo obrane, to je njihova domena.'
Sve je više dokaza da Ukrajina koristi zabranjene nagazne mine
Prema Human Rights Watchu (HRW), pojavili su se dokazi da Ukrajina neselektivno koristi zabranjene protupješačke mine protiv ruskih trupa.
HRW je pozvao ukrajinsku vladu da ispoštuje obvezu preuzetu ranije ovog mjeseca da neće koristiti takvo oružje.
"Obećanje ukrajinske vlade da će istražiti očito korištenje zabranjenih protupješačkih mina od strane svoje vojske važno je priznanje njezine dužnosti da zaštiti civile", rekao je Steve Goose, direktor za naoružanje te organizacije.
Nalazi HRW-a proslijeđeni su ukrajinskoj vladi prošlog mjeseca, ali nije dobila odgovor, rekla je grupa.
Ukrajina je 2005. ratificirala međunarodni ugovor iz 1997. koji zabranjuje takve mine i nalaže uništavanje zaliha oružja.
Rusija se nije pridružila sporazumu i njezina uporaba protupješačkih mina "krši međunarodno humanitarno pravo jer su same po sebi neselektivne", rekao je HRW.
Od početka rata, HRW je objavio četiri izvješća koja dokumentiraju korištenje 13 vrsta protupješačkih mina od strane ruskih trupa koje su ubile i ranile civile.
Kremlj možda želi pretvoriti Wagner u državnu firmu
Nakon progonstva Wagnerovog šefa Jevgenija Prigožina u Bjelorusiju, mnogi se pitaju što će biti s njegovom plaćeničkom skupinom.
Bilo je prijedloga da bi se moglo promijeniti ime, apsorbirati ih u rusku vojsku ili jednostavno potpuno raspustiti.
Jedan američki thinktank vjeruje da Kremlj možda namjerava preuzeti "formalnu kontrolu" nad grupom i pretvoriti je u poduzeće u državnom vlasništvu.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin navodno je odletio u Damask kako bi rekao sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu da Wagner više neće djelovati kao neovisna organizacija u toj zemlji, rekao je Institut za proučavanje rata (ISW).
Predstavnici ruskog ministarstva vanjskih poslova također su navodno rekli predsjedniku Srednjoafričke Republike Faustin-Archangeu Touaderi i malijskom vodstvu da će Wagner nastaviti operacije u njihovim zemljama, dodaje se.
"Putin je 27. lipnja rekao da Kremlj 'u potpunosti financira' i 'u potpunosti opskrbljuje' grupu Wagner, a ruski dužnosnici mogu iskoristiti postojeći status Wagnera kao organizacije koju financira država kako bi dovršili službenu nacionalizaciju", kaže ISW.
“Nacionalizacija Wagnera vjerojatno bi pomogla u naporima ruskog Ministarstva obrane (MoD) da uključi postojeće osoblje Wagnera u redovne ruske oružane snage putem ugovora.
"Kremlj možda namjerava preuzeti službenu kontrolu nad Wagnerovom grupom nakon njezine oružane pobune i pretvoriti je u poduzeće u državnom vlasništvu, iako nije jasno je li se Kremlj obvezao na takav smjer djelovanja."
Također, biznismeni povezani s Kremljem možda preuzimaju Prigožinovo medijsko carstvo.
To bi mogao biti dio tekućih nastojanja da se "uništi njegov ugled u Rusiji", rekao je ISW.
Trump smatra da je Wagnerova pobuna 'donekle oslabila' Putina
Bivši američki predsjednik Donald Trump, dugogodišnji obožavatelj Vladimira Putina, izjavio je u četvrtak da je ruski predsjednik "donekle oslabljen" prekinutom pobunom i da je sada vrijeme da SAD pokuša posredovati u postizanju mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.
"Želim da ljudi prestanu umirati zbog ovog smiješnog rata", rekao je Trump u telefonskom intervjuu Reutersu.
Govoreći ekstenzivno o vanjskoj politici, favorit u anketama za predsjedničku nominaciju republikanaca za 2024., također je rekao da Kini treba dati rok od 48 sati da izvuče, kako izvori upoznati s tim pitanjem kažu, kineske špijunske sposobnosti na Kubi, koja je udaljena 145 kilometara od obale SAD-a.
Što se tiče Ukrajine, Trump nije isključio mogućnost da će vlada u Kijevu morati prepustiti nešto teritorija Rusiji kako bi zaustavila rat koji je započeo invazijom ruskih snaga na Ukrajinu prije 16 mjeseci. Rekao je da bi sve bilo "predmet pregovora" da je on predsjednik, ali da su Ukrajinci koji su vodili snažnu borbu za obranu svoje zemlje "zaslužili mnogo kredita".
"Mislim da bi oni imali pravo zadržati velik dio onoga što su zaslužili i mislim da bi i Rusija pristala na to. Potreban vam je pravi posrednik, odnosno pregovarač, a mi ga trenutno nemamo", ustvrdio je.
Američki predsjednik Joe Biden i NATO saveznici žele da Rusija napusti teritorij koji je zauzela u istočnoj Ukrajini. Ukrajina je pokrenula protuofenzivu koja bilježi male uspjehe u protjerivanju ruskih snaga.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle je godine predložio mirovni plan u 10 točaka, koji poziva Rusiju da povuče sve svoje trupe.
"Mislim da je najveća stvar koju bi SAD sada trebao napraviti mir - okupiti Rusiju i Ukrajinu i sklopiti mir. Vi to možete učiniti. Ovo je vrijeme da se to učini, da se dvije strane spoje kako bi prisilile mir", naveo je Trump.
Rekao je i da je Putinu naštetila pobuna Wagnera, ruske plaćeničke vojske, i njezinog vođe Jevgenija Prigožina, koja se zbila prošlog vikenda.
"Moglo bi se reći da je on (Putin) još uvijek tu, još je jak, ali svakako je, rekao bih, donekle oslabljen, barem u glavama mnogih ljudi", rekao je. Međutim, kada Putin više ne bi bio na vlasti, "ne znate koja je alternativa. Moglo bi biti bolje, ali moglo bi biti i daleko gore", kazao je Trump.
Što se tiče optužbi za ratne zločine koje je protiv Putina podignuo Međunarodni kazneni sud prošlog ožujka, Trump je rekao da bi se o Putinovoj sudbini trebalo raspravljati kada rat završi "jer upravo sada, ako pokrenete tu temu, nikada nećete sklopiti mir, nikada nećete postići dogovor."
Izvršni odbor MMF-a odobrio Ukrajini povlačenje 890 milijuna dolara
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u četvrtak je dovršio prvu reviziju ukrajinskog programa zajma od 15,6 milijardi dolara, omogućivši Kijevu da odmah povuče novih 890 milijuna dolara za potporu proračunu, dok pokreće veliku ofenzivu protiv ruske invazije.
Odobrenje povlačenja nove tranše zajma Ukrajini u sklopu programa pokrenutog 31. ožujka dovodi ukupna dosad povučena sredstva na otprilike 3,6 milijardi dolara.
MMF je ocijenio da su ukrajinske vlasti postigle "snažan napredak" prema ispunjavanju reformskih obveza pod "izazovnim uvjetima", ispunivši kvantitativne kriterije uspješnosti do travnja i strukturna mjerila do lipnja.
"Ruska invazija na Ukrajinu i dalje ima ozbiljan utjecaj na ljudski i fizički kapital te okoliš, uz gubitak života, pad životnog standarda i porast siromaštva, kao i štetu nanesenu infrastrukturi. Unatoč tome, ukrajinski narod je otporan, a vješto kreiranje politika ukrajinskih vlasti i kontinuirana vanjska potpora pomogli su u podupiranju makroekonomske i financijske stabilnosti", istaknula je direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.
Šef misije MMF-a u Ukrajini Gavin Gray izjavio je novinarima da MMF nastavlja razmatrati društvene, ekološke i ekonomske učinke uništenja brane Kakhovka ranije ovog mjeseca, koje je proiuzročilo velike poplave u južnoj Ukrajini. Po njegovim riječima, MMF inicijalno očekuje da će ta katastrofa podignuti cijene hrane i pojačati inflaciju u zemlji.
Unatoč tome, MMF je ponovio gospodarsku prognozu za Ukrajinu o rastu BDP-a za 3 posto u ovoj godini, nedavno poboljšanu s 1 posto rasta, budući da novi kreditni program podupire gospodarstvo.
MMF-ov program zajma, odobren prema novim pravilima koja omogućuju davanje zajmova i u vrlo neizvjesnim situacijama, dio je ukupnog paketa potpore toj zemlji vrijednog 115 milijardi dolara, od čega 100 milijardi dolara dolazi od država donatora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....