NEZAUSTAVLJIVE DEMOGRAFSKE PROMJENE

Prvi put bijela djeca čine manje od pola djece rođene u SAD-u

Prvi put u povijesti broj rođene bijele djece (podrijetlom od doseljenika iz Europe) u SAD-u je manji od 50 posto, odnosno više se djece rodilo među pripadnicima etničkih i rasnih manjina, objavio je američki Ured za popis stanovništva.

Naime, broj djece rođene u manjinskim etničkim sredinama je 50,4 posto, a 1990. njihov je udio bio 37 posto. Početkom drugog desetljeća 21. stoljeća broj “manjinske” novorođenčadi iznosio je nešto više od 48,5 posto. SAD ima više od 315 milijuna stanovnika, što tu zemlju svrstava na treće mjesto po brojnosti na svijetu, iza Kine i Indije.

Prosječno 2,06 djece

Najveći demografski rast u SAD-u imaju stanovnici podrijetlom iz Latinske Amerike, Hispanoamerikanci, kojih u ukupnom stanovništvu ima 16,7 posto. U tu se skupinu ubrajaju i bijelci tog podrijetla, ali i potomci srednjoameričkih i južnoameričkih Indijanaca, odnosno “španjolsko govorno područje”. Prema nedavno objavljenim podacima, 2010. Amerikanke latinoameričkog podrijetla rađale su u prosjeku 2,4 djeteta, a bjelkinje 1,8 djece. SAD ima najveći prirast stanovništva među visokorazvijenim državama jer u prosjeku Amerikanka rađa 2,06 djece.

Iako podaci govore o postupnom padu prirasta kod bijelaca, oni su i nadalje većina u SAD-u - s više od 63 posto. Crnci, odnosno Afroamerikanci su po brojnosti treći, s više od 12 posto, dok je stanovnika podrijetlom iz Azije gotovo pet posto i oni su, uz Latinoamerikance, najbrže rastuća etničko-rasna populacija u SAD-u.

Tendencija je daljnji rast stanovnika hispanskog i azijskog podrijetla te pad nataliteta među bijelcima i crncima. Tako su se 2011. na tisuću umrlih bijelaca rodile 1024 bijele bebe, ali već 2012. umrlo je 12.400 bijelaca više nego što ih se rodilo. Uz to, Hispanoamerikanci su drugi (iza bijelaca) po brojnosti u dobi do 50 godina, dok su američki bijelci uvjerljivo najstarija, a Hispanoamerikanci najmlađa populacija u SAD-u. Gotovo četvrtina stanovništva SAD-a u dobi je do 20 godina, a svaki osmi građanin je stariji od 65 godina. Srednja dob Amerikanaca je 36,8 godina.

14 milijuna useljenika

No, na etničku i demografsku sliku u SAD-u ne utječe samo broj rođenih, nego i velik broj useljenika. Od 2000. do 2010. u SAD se uselilo 14 milijuna ljudi, a broj stanovnika porastao za gotovo deset posto. Među zemljama iz kojih je najviše useljenika prednjače Meksiko, Indija, Filipini i Kina.

Prema projekcijama, SAD će 2050. imati nešto manje od 500 milijuna stanovnika. Broj bijelaca past će na 47 posto, dok će udio Hispanoamerikanaca porasti do 29 posto. Crnci će ostati na istom udjelu kao i danas - oko 13 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 04:31