Puno ste se naslušali kako klima propada. Ovih 9 prijelomnih događaja budi nadu u preokret

Iako su nam ove godine pozornost više privlačile ekološke katastrofe koje su dominirale naslovnicama, 2023. zabilježeni su i značajni koraci naprijed u rješavanju klimatske krize i zaštiti prirode. U SAD-u je proizvedena rekordna količina čiste energije, a prekretnica se dogodila i u svjetskom energetskom sektoru. Nadalje, sve je više tužbi protiv zagađivača, a postignut je i dogovor o zaštiti oceana. Sve su to dobre vijesti na koje valja obratiti pažnju.

BBC je izdvojio devet pozitivnih pomaka koji su se dogodili ove godine.

1. Ogroman napredak za čistu energiju

U SAD-u je prelazak na zelenu energiju dobio ogroman poticaj kroz Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act - IRA). Zakon usvojen 2022. uključuje 369 milijardi dolara za mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, poticanje čiste energije i elektrifikacije. Zapravo, to je najveće klimatsko ulaganje u povijesti SAD-a, iako to nije razvidno iz naziva zakona – zbog čega bismo ga mogli nazvati tihom klimatskom pobjedom.

‘Ne zvuči kao da ima veze s klimatskim promjenama, ali ima‘, kaže Sir David King, bivši britanski povjerenik za klimu koji je sa svojim američkim kolegom Johnom Kerryjem radio i na pregovorima za Pariški sporazum. ‘Čak ni danas, većina Senata i Kongresa neće podržati izravnu akciju protiv klimatskih promjena. Što je, naravno, razlog zašto je predsjednik Joe Biden ovu klimatsku akciju ubacio u hitni akt za rješavanje inflacije.‘

Otkako je paket usvojen prošlog kolovoza, privatni sektor je najavio više od 110 milijardi dolara novih ulaganja u proizvodnju čiste energije, uključujući više od 70 milijardi dolara za električna vozila. Jedna analiza tima istraživača energije i održivosti procjenjuje da do 2035. IRA-ino ubrzanje razvoja zelene energije ima potencijal smanjiti emisije u cijelom gospodarstvu SAD-a za 43-48 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Ako je tako, to bi SAD značajno približilo zadanim klimatskim ciljevima.

Zakon bi također mogao pomoći u financiranju sve većih nastojanja autohtonih zajednica da proizvode obnovljivu energiju na plemenskim područjima.

2. Prekretnica u emisijama iz elektroenergetskog sektora

2023. trebala je biti vrhunac kad su u pitanju emisije iz elektroenergetskog sektora. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora kao što su vjetar i sunce rasla je brže od svjetske potražnje za električnom energijom, što znači da se predviđalo da će se emisije iz tog sektora po prvi puta smanjiti.

To je vrlo važna prekretnica koja ne izgleda dobro samo na papiru - to je značajna pozitivna prekretnica za klimatske promjene, kažu autori koji su to predvidjeli u travnju. ‘Ovo označava trenutak u kojem emisije u energetskom sektoru prestaju rasti‘, napisali su Małgorzata Wiatros-Motyka, viša analitičarka za električnu energiju u londonskom think tanku Ember, i njezini kolege.

A kao što to biva s prijelomnim točkama, pravi zamah tek sad slijedi, rekao je Simon Sharpe, autor knjige ‘Five Times Faster: Rethinking the Science, Economics, and Diplomacy of Climate Change‘.

‘Kad se to stvarno dogodi, to je prvi veliki globalni sektor koji je postigao smanjenje emisija, a ne rast‘, kaže Sharpe. ‘Mislim da postoji dobra šansa da ovo postane prekretnica u našem političkom i društvenom samopouzdanju, da shvatimo da se doista možemo uhvatiti u koštac s ovim problemom.‘

3. Proizvođači plastike na optuženičkoj klupi zbog zagađenja

Procjenjuje se da se svake godine globalno proizvede 460 milijuna tona plastičnog otpada, pri čemu oko 22 posto tog otpada završi na divljim odlagalištima, spaljuje se u otvorenim jamama ili baca u vodeni okoliš. No protivljenje plastici za jednokratnu upotrebu sve je veće.

Godine 2022. Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš započela je pregovore o Globalnom ugovoru o plastici kako bi se riješio problem globalnog onečišćenja plastikom s ciljem da se uspostavi do kraja 2024. No do sada je malo učinjeno. Međutim, novi pravni putevi omogućuju ljudima da uzmu stvari u svoje ruke i tuže proizvođače plastike za naknadu štete.

I dok je ovo primarno pitanje onečišćenja, industrija plastike također pridonosi svjetskim emisijama stakleničkih plinova s 3,3 posto - što je usporedivo s emisijama iz zrakoplovstva - a 6 posto svjetske električne energije dobivene iz ugljena koristi se za proizvodnju plastike.

Ranije 2023., Danone, tvrtku koja stoji iza brendova kao što su Evian, Activia i Volvic, tužile su tri ekološke skupine. ‘Jako nas je iznenadila ova optužba, koju snažno odbacujemo‘, rekao je tada Danone u priopćenju. Tvrtka kaže da poduzima sveobuhvatne mjere za smanjenje upotrebe plastike, potiče i razvija ponovnu upotrebu, jača programe prikupljanja i recikliranja te razvija alternativne materijale.

U međuvremenu, država New York tuži PepsiCo za onečišćenje plastikom koja zagađuje vodu i šteti divljim životinjama u Buffalo Riveru. PepsiCo, proizvođač Pepsija, Doritosa i drugih grickalica, druga je najveća svjetska prehrambena kompanija nakon Nestlea.

4. Najveće rušenje brana u Americi

Brane uz rijeku Klamath u Oregonu i Kaliforniji znatno su smanjile populaciju lososa. Nakon kampanja koje su trajale više desetljeća, prva brana je srušena u studenom 2023. – jedna od tri koje će biti uklonjene tijekom godina u najvećem projektu uklanjanja brana u američkoj povijesti.

Plemena u regiji su presretna: plemena Yurok i Karuk bore se da rijeka ponovno slobodno teče kako bi obnovili ekosustav i ojačali veze s rijekom, koju vide kao spas.

‘Uklanjanje brana Klamath je najveći pojedinačni korak koji možemo poduzeti da obnovimo riječni ekosustav i povećamo broj lososa‘, kaže Barry McCovey, direktor odjela za ribarstvo plemena Yurok. ‘Projekt će također puteve koje ribe koriste učiniti otpornijima na klimatske promjene.‘

Chinook losos je sveta hrana za pleme Yurok, koje o toj ribi u potpunosti ovisi. Posljednjih godina pleme je otkazalo svoje godišnje festivale lososa zbog nestašice. Sada rijeka ponovno slobodno teče pa se nadaju se da će se populacija oporaviti.

Članovi plemena mukotrpno su skupljali sjeme autohtonih biljaka s tog područja za ponovnu sadnju na sada opustošenim obroncima kad se brana Klamath ukloni, što bi trebalo biti gotovo do kraja 2024. godine.

5. Sporazum o zaštiti otvorenog mora

Nakon desetljeća pregovora, zemlje su konačno pristale na sporazum o zaštiti područja svjetskih oceana koja leže izvan državnih granica.

Do sada je samo jedan posto tih voda bilo zaštićeno. Ugovor o otvorenom moru pruža okvir za uspostavu zaštićenih morskih područja, ključni korak za ispunjenje ciljeva zaštite 30 posto svjetskih oceana do 2030.

‘Brod je stigao do obale‘, rekla je u ožujku Rena Lee, predsjednica Međuvladine konferencije o morskoj biološkoj raznolikosti područja izvan nacionalne jurisdikcije.

6. EU obećala zaštititi šume

Europska unija zaustavlja uvoz robe i proizvoda povezanih s krčenjem šuma, što su potez koji su aktivisti nazvali revolucionarnim.

Prema novom propisu koji je stupio na snagu u lipnju 2023., uvoznici robe kao što su soja, govedina, palmino ulje, drvo, kakao, kava i guma ‘moraju moći dokazati da proizvodi ne potječu s nedavno iskrčenih šuma ili da su pridonijeli degradaciji šuma‘, stoji u priopćenju Europske komisije. Ovo također uključuje proizvode kao što su čokolada i namještaj koji su izrađeni od te robe.

EU je bio drugi najveći uvoznik proizvoda povezanih s krčenjem šuma nakon Kine, prema izvješću WWF-a objavljenom 2021., a blok je bio odgovoran za 16 posto krčenja šuma povezanih s međunarodnom trgovinom.

‘EU uredba o krčenju šuma je prva takve vrste i revolucionarni korak u kojem će EU pokušati smanjiti uništavanje koje uzrokuje naša potrošnja‘, kaže Sini Eräjää, Greenpeaceova aktivistica za EU šume. Uredba naređuje velikim tvrtkama da pokažu da su njihovi opskrbni lanci čisti.

Eräjää kaže da će se Greenpeace zalagati za proširenje uredbe kako bi se zaštitila i druga prirodna područja osim šuma, kao što su savane i močvare, te obuhvatilo više proizvoda, poput kukuruza i peradi.

7. Krčenje šuma u Amazoniji se usporava

Još jedna vijest puna nade za šume stigla je iz Brazila, gdje je stopa krčenja šuma u amazonskoj prašumi naglo pala, nakon što se nova brazilska vlada obvezala da će u potpunosti zaustaviti krčenje šuma do 2030. i poduzela korake poput nadzora šuma zbog kriminalnih aktivnosti poput ilegalne sječe. U Kolumbiji je stopa također naglo pala.

‘Ovo je jako dobra vijest i nadamo se da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama‘, kaže Marielos Peña-Claros, profesorica šumske ekologije i gospodarenja šumama na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj i jedna od predsjedateljica znanstvenog panela za mrežu Amazon.

Jedan od razloga za pozitivan trend bio je taj što su se vlade vratile strategiji koja je uspješno držala krčenje šuma na niskoj razini između 2004. i 2012. Ovaj pristup nije uključivao samo praćenje i novčane kazne, već i alternative proizvodnje.

Peña-Claros je također pozdravila inicijative amazonskih zemalja za regionalnu suradnju, ističući napore da se zajednički prati, mapira i zaustavi krčenje šuma kroz projekte kao što je projekt MapBiomas, koji prikuplja i predstavlja podatke o promjeni korištenja zemljišta.

8. Presude u korist domorodačkog stanovništva u Brazilu

U još jednoj pobjedi za domorodačke zajednice i okoliš, Brazil je vrlo važnom presudom podržao prava domorodačkog stanovništva na zemlju njihovih predaka.

Narod Xokleng iz gorja države Santa Catarina u južnom Brazilu protjeran je sa svoje zemlje, a vlada im sada vraća njihov teritorij. Smatra se da će slučaj postaviti važan presedan za mnoge druge zahtjeve domorodačkih skupina u Brazilu.

Zasebno, brazilski predsjednik priznao je šest novih autohtonih rezervata, zabranivši rudarenje i ograničivši komercijalni uzgoj unutar njih.

9. Klimatski novac za posebno ranjive zemlje

Zemlje koje su pogođene čestim sušama i poplavama ili u opasnosti zbog porasta razine mora traže sredstva za pomoć u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena.

Ove zemlje već više od tri desetljeća zahtijevaju podršku od bogatih nacija. Ali bogate zemlje su se dosad uvijek opirale ovim pozivima iz zabrinutosti da će ih se smatrati odgovornima za svu klimatsku štetu koju su prouzročile.

Godine 2023. počela se primjećivati promjena u načinu na koji se odgovara na te pozive. Na COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima svjetski su se čelnici konačno složili pokrenuti dugo očekivani fond za gubitke i štete uzrokovane klimatskim promjenama. Ove je godine po prvi put ispunjeno obećanje od 100 milijardi dolara godišnje zemljama pogođenim klimatskim utjecajima.

I još jedno obećanje...

Osim ovih devet točaka, ove je godine dano i jedno glasno obećanje da ćemo se odmaknuti od fosilnih goriva

Konačni sporazum COP28, koji je potpisalo gotovo 200 zemalja, prvi je put uključio cilj odustajanja od fosilnih goriva.

Države kao što su SAD i Australija te Europska unija pozdravile su dogovor kao povijesni i vrlo značajan i podržale ideju da se konačno prijeđe s fosilnih goriva na druge oblike. No male otočne države, posebno ranjive i siromašne zemlje, kritizirale su preblag jezik sporazuma i nedostatak konkretnih detalja o tome kako im točno bogate zemlje mogu pružiti potporu u toj tranziciji.

Predsjednik COP28 u Dubaiju, UAE, Sultan al Jaber rekao je kako misli da je dogovor dovoljan da zadrži na vidiku ambiciozni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5C iznad predindustrijskih razina do kraja stoljeća.

Hoće li se pokazati da je u pravu ili ne, ovisit će o tome kako će se riječi sporazuma pretočiti u djela.