DUGAČKI GOVOR

Putin iznio uvjet za mirovne pregovore, progovorio i o događajima iz 1956. i 1968.: ‘To su bile pogreške SSSR-a‘

‘Da bi postojala bilo kakva šansa za razgovore, Ukrajina bi prvo morala poništiti svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i objasniti što želi‘
 Mikhail Metzel/Afp

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da će Ukrajina najvjerojatnije početi mirovne pregovore tek kada joj ponestane resursa i da će iskoristiti svaki potencijalni prekid neprijateljstava da se ponovno naoruža uz zapadnu pomoć.

Rat je posijao razaranje po dijelovima istočne i južne Ukrajine, ubijene su ili ozlijeđene stotine tisuća ljudi i izazvan je najveći prekid u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine.

Putin je, govoreći na gospodarskom forumu u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, rekao da ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga do sada nije uspjela i da je ukrajinska vojska pretrpjela teške gubitke.

“Imam dojam da žele zagristi što više mogu i onda, kada su njihovi resursi blizu nule, postići prekid neprijateljstava i početi pregovore kako bi obnovili svoje resurse i obnovili borbenu sposobnost”, rekao je Putin.

Putin je dodao da su ga mnogi potencijalni posrednici pitali je li Rusija spremna prestati s borbom, ali je rekao da Rusija teško može prestati s borbom kad se suočava s ukrajinskom protuofenzivom.

Da bi postojala bilo kakva šansa za razgovore, rekao je Putin, Ukrajina bi prvo morala poništiti svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i objasniti što želi.

"Onda ćemo vidjeti", rekao je Putin.

image
Mikhail Metzel/Afp

Rusija kontrolira oko 18 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dio istočne i južne Ukrajine nad kojim je preuzela kontrolu 2022.

Ukrajina već nekoliko mjeseci pokušava vratiti dio tog teritorija i ponovno je zauzela neka sela, ali još nije postigla značajan teritorijalni prodor protiv snažno utvrđenih ruskih linija na kojima su posijane tisuće mina.

Ukrajina kaže da neće stati sve dok zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezine zemlje. Zapad kaže da želi pomoći Ukrajini da porazi Rusiju - cilj za koji dužnosnici Kremlja kažu da je nerealan san.

Putin je rekao da je odluka Zapada da opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama i streljivom s osiromašenim uranijem zločin, ali premda takve isporuke mogu produljiti rat, one neće promijeniti njegov krajnji ishod.

Također je kritizirao odluku Zapada da opskrbi Ukrajinu zrakoplovima F-16.

Upitan treba li Rusija uvesti novu obveznu mobilizaciju, Putin je rekao da svaki dan 1000 do 1500 Rusa potpisuje ugovore o dobrovoljnom odlasku u vojsku.

Tijekom proteklih šest ili sedam mjeseci, 270.000 ljudi potpisalo je takve ugovore, rekao je Putin - što je nešto niža brojka od 280.000 koju je bivši predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio ranije ovog mjeseca.

image
Mikhail Metzel/Afp
image
Pavel Bednyakov/Afp

Putin: Slanje sovjetskih tenkova u Mađarsku i Čehoslovačku bila je pogreška

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da je odluka Sovjetskog Saveza o slanju tenkova u Mađarsku i Čehoslovačku kako bi ugušio masovne prosvjede tijekom hladnog rata bila pogrešna.

"To je bila pogreška", rekao je Putin upitan o percepciji Rusije kao kolonijalne sile zbog odluke Moskve da pošalje tenkove u Budimpeštu 1956. i u Prag 1968.

“Nije u redu činiti bilo što u vanjskoj politici što šteti interesima drugih naroda”, rekao je Putin, koji je 2022. poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najveći kopneni rat u Europi od Drugoga svjetskog rata.

Putin je rekao da Sjedinjene Države rade iste pogreške kao i Sovjetski Savez.

Rekao je da Washington nema "prijatelja, samo interese".

Mađarski ustanak 1956. ugušili su sovjetski tenkovi i vojska. U borbama je ubijeno najmanje 2600 Mađara i 600 sovjetskih vojnika. Praško proljeće 1968. završeno je kada su snage Varšavskog saveza predvođene Sovjetskim Savezom napale socijalističku Čehoslovačku. Kao posljedica invazije, život je izgubilo oko 137 Čeha i Slovaka, prema češkim povjesničarima.

Putin tvrdi da progon Trumpa pokazuje ‘trulost‘ američke politike

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak rekao da je kazneni progon bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa politički motiviran te pokazuje "trulost" američkog političkog sustava.

Trump, favorit za nominaciju republikanske stranke za predsjedničke izbore 2024., suočava se s nizom kaznenih postupaka u kojima ga se optužuje, među ostalim, za pokušaj obaranja ishoda predsjedničkih izbora 2020., gdje ga je porazio Joe Biden.

Trump se izjasnio da nije kriv, a Biden koji iduće godine ide po drugi mandat nije komentirao pravne procese protiv svog protivnika.

Putin je rekao da je to što se događa Trumpu dobro iz ruskog gledišta.

"To pokazuje svu trulost američkog političkog sustava, koji ne može polagati pravo na to da druge podučava demokraciji", rekao je Putin an forumu u Vladivostoku, ruskom gradu na krajnjem istoku.

"Sve što se događa s Trumpom je politički motivirani progon nečijeg političkog rivala, o tome je riječ. I to se radi pred očima američke javnosti i cijelog svijeta. Naprosto su pokazali svoje unutarnje probleme".

Putin je nastavio: "U tom smislu, ako se pokušavaju boriti protiv nas na neki način, to je dobro jer pokazuje tko se bori protiv nas. Pokazuje, kao što su govorili u sovjetsko doba, ‘zvjersko lice američkog imperijalizma, zvjersko pokazivanje zuba‘".

Trump je za vrijeme svog mandata bio pod istragom zbog mogućeg tajnog dogovora s Rusijom, no istraga pod vodstvom odvjetnika Roberta Muellera nije pronašla dovoljno dokaza da je Trumpova kampanja koordinirana s Moskvom radi utjecaja na izbore 2016., na kojima je porazio Hillary Clinton.

Putin je dodao da je tvrdnja da je Trump imao posebne veze s Rusijom "potpuna besmislica".

Također je rekao da su značajne promjene u američko-ruskim odnosima malo vjerojatne neovisno o pobjedniku izbora 2024. zato što američka administracija "ulijeva u glave ljudi" da je Rusija egzistencijalna protivnica.

"Neovisno o tome tko bude izabran, smjer antiruske politike SAD-a vjerojatno neće biti promijenjen", kazao je.

Odnosi između Moskve i Washingtona, pogoršani još dok je Trump bio predsjednik, pali su na najnižu razinu od kraja hladnog rata za vrijeme Bidenovog mandata nakon Putinove odluke u veljači 2022. da pošalje tisuće vojnika u Ukrajinu, što je dovelo do sankcija zapadnih zemalja i slanja vojne pomoći Kijevu.

Putin optužio MOO da politizira sport

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u utorak Međunarodni olimpijski odbor za politiziranje sporta dok se još čeka odluka o sudjelovanju ruskih sportaša na Igrama iduće godine u Parizu.

Rusi se suočavaju s vjerojatnošću da će se morati natjecati pod neutralnom zastavom na olimpijskim igrama u Parizu zbog invazije na Ukrajinu. MOO još nije donio konačnu odluku, ali je rekao da sportaše ne treba kažnjavati za djela svojih vlada.

Prošli je tjedan francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da na Igrama u Parizu ne bi trebalo biti ruske zastave.

Putin je upitan o tom pitanju na forumu na dalekom istoku Rusije, a on je odgovorio pozivajući se na ideale Francuza koji je utemeljio moderne Olimpijske igre.

"Što se tiče samog olimpijskog pokreta, rekao bih ovo. Mislim da današnje vodstvo međunarodnih federacija, pa i sam Međunarodni olimpijski odbor, iskrivljuju izvornu ideju Pierrea de Coubertina - sport treba biti izvan politike", rekao je Putin.

Pri tom je dodao da je proteklih desetljeća došlo do "neprihvatljive komercijalizacije" sporta, a Olimpijske igre su upale u zamku financijskih interesa.

Rekao je da olimpijski pokret "degradira" i ne ispunjava svoje ključne funkcije. Uostalom, poanta nije samo u postavljanju rekorda, već u ujedinjenju ljudi.

Predsjednik MOO-a Thomas Bach izričito je izjavio da bi Olimpijske igre trebale kloniti politike kako ne bi izgubila svoju sposobnost zbližavanja ljudi.

Ukrajina je zaprijetila bojkotom Igara u Parizu ako Rusija i njezin saveznik Bjelorusija budu sudjelovale, ali je njezin ministar sporta u intervjuu za Reuters u srpnju nagovijestio da bi mogla odbaciti tu prijetnju, ako se sportaši iz te dvije zemlje budu natjecali kao neutralni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2024 07:26