META - MOSKVA!

Putin je pripremao ‘Blitz‘ na Kijev i Odesu, a onda mu je stigao odgovor po Churchillovom receptu

Nakon napada dronovima i udarima u stambene objekte, rat je na simboličnoj razini ‘očešao‘ Moskvu

Prizori i posljedice napada dronovima na Moskvu; Vladimir Putin

 Profimedia/

Ukrajinski dronovi, u utorak, 30. svibnja, dosegli su Moskvu. Prema Telegramovom kanalu Shot, koji se poziva na svoje izvore u ruskom ministarstvu obrane - radilo se o 32 bespilotne letjelice, od kojih je 19 bilo "skinuto" u Podmoskovlju, desetak ih je palo u okolnim šumama oko grada, na nenaseljenom području, dok su tri pogodila ciljeve u Moskvi.

Pogođene su stambene zgrade na Lenjinskoj aveniji, Profsojuznoj (Sindikalnoj) ulici te Ulici Atlasova, ozlijeđenih nije bilo, ali ni materijalna šteta nije neka (stanari pogođenih i obližnjih stambenih blokova bili su nakratko evakuirani), ali sam napad ima veliko simbolično značenje i vrijednost za ukrajinsku stranu, te pokazuje da bi se to moglo događati i češće, a možda i s većom učinkovitošću.

Ministarstvo obrane Rusije potvrdilo je napad na Moskvu, premda su kazali kako je njihova protuzračna obrana oborila sve dronove koji su poslani na glavni grad. No, očito je kako ipak nisu, ali su optužili Kijev da je "poduzeo terorističke napade" bespilotnim letjelicama po "objektima u Moskvi". Moskovske zračne luke nisu se zatvarale, niti su se oglasile sirene za zračnu uzbunu.

Moralni efekt

No, neovisni ruski portal Meduza navodi kako je u Moskvi nakon tih napada došlo do problema s radom GPS sustava. Radi se o dronovima koji su, piše portal Mash, modificirana verzija ukrajinskih dronova A - 2 "Sinica" (Sjenica). Rat je, makar i na toj simboličnoj razini, "očešao" Moskvu, slično kao kada je Churchill poslao bombardere na Berlin nakon prvih napada na London 1940. godine. Bez velikog "materijalnog" učinka, ali sa značajnim moralnim efektom.

image

Napad na Moskvu

Kirill Kudryavtsev/Afp

Doduše, Ukrajina nije javno priznala napade na ciljeve unutar ruskog teritorija. Istodobno već tri dana zaredom traje raketiranje Kijeva i Odese, a to je već sedamnaesto masovno raketiranje ukrajinskog glavnog grada. Samo u nedjelju, 29. svibnja, Kijev je napalo više od 50 iranskih dronova samoubojica Shahed, a Ukrajinci tvrde da su ih srušili više od polovice. Rusi su u tim napadima na Kijev koristili i svoje ubojite hipersonične rakete Kinžal, ali s njima su "oprezni" jer, prema nekim obavještajnim podacima - nisu u stanju napraviti više od dva Kinžala mjesečno.

Ruska taktika je da se uništi tamošnja vodna i energetska infrastruktura te iscrpi protuzračna obrana, pogotovo sada, kada su oko Kijeva raspoređeni američki proturaketni sustavi Patriot. Prema mišljenju nekih vojnih analitičara, ruski raketni napadi na Kijev i Odesu priprema su za skore avionske udare po tim gradovima, pa čak i za pokušaj nove ruske ofenzive prema tim gradovima. Nakon tih napada na Kijev, šef vojne obavještajne službe Kiril Budanov kazao je kako "na ovo treba odgovoriti", iako je glavni savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihailo Podoljak, kazao da Kijev nije "izravno upleten u napad", ali i kako bi ih ubuduće moglo biti još i više.

Ruska ‘nova stvarnost‘

I moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin te gubernator Moskovske oblasti Andrej Vorobjov potvrdili su napade, a iz Kremlja su kratko poručili kako se to "moglo predvidjeti", aludirajući da su ukrajinski dronovi već jednom doletjeli do kupola samog Kremlja. Dogodilo se to 3. svibnja.

image

Napad na Moskvu

Kirill Kudryavtsev/Afp

Zastupnik ruske Dume Maksim Ivanov rekao je da je ovo "najozbiljniji napad na Moskvu od nacističkih napada tijekom Drugog svjetskog rata", ali i upozorio stanovnike Moskve kako više nijedan građanin ne može izbjeći "novu stvarnost", a to je da je i Moskva postala metom napada.

Putin je dosad Moskvu izolirao od rata, pa čak u njoj nije praktički provodio mobilizaciju. Stoga je ovaj napad u najmanju ruku simboličan udarac na ruskog vladara.

Ne treba zaboraviti i da je njemu stalo da glavni grad bude opskrbljen svim potrebnim i da mu ništa na usfali, kako se ne bi osjetilo da je država u ratu, kao ni da sankcije djeluju. Naime, nedavno je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao kako "ciljevi specijalne vojne operacije" ostaju do "njezina izvršenja", a to je, podsjetimo - osvajanje Kijeva i instaliranje kolaboracionističkog proruskog režima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 17:13