Putin mu je prvi put izrekao ime i otkrio što je planirao: ‘Da se više nikad ovdje ne vrati!‘

Izborna travestija i ujdurma je završila. Ništa novo pod ruskom kapom nebeskom - ni nakon pune 24 godine među čak 170 milijuna Rusa nije se našao niti jedan sposoban i vrijedan toga da naslijedi Vladimira Putina. I ne samo to, on je uz najveću izlaznost u povijesti ruskih izbora, veću od 74 posto (začudo, taman koliko je Kremlj prije izbora programirao), dobio impozantnih srednjoazijskih 88 posto (naredba je bila da mora biti više od 80 posto). Valjda sjevernokorejsku granicu od 100 posto čuva za sljedeće izbore 2030. godine.

U kampanji priznali poraz

Ostala tri dekorativna izborna statista čija imena navodimo za skupljače bizarnih informacija - Nikolaj Haritonov (4,3 posto), Vladislav Davankov (3,8 posto) i Leonid Slucki (3,2 posto) - prema dogovoru zadovoljili su se mrvicama, a da lakrdija bude veća, oni su već tijekom izborne kampanje priznali svoj poraz.

Onda je vječni šef ruske države u svom pobjedničkom jednostavnom obraćanju naciji pohvalio snagu "ruske demokracije" te ismijao američki demokratski sustav nazvavši ga - katastrofom. Vladimir Putin je poručio kako su izbori pokazali da su on i narod "jedan tim". Režimski ruski mediji pišu o snazi ruskog sustava koji pokazuje stabilnost i povjerenje ljudi jer su se u "teškim trenucima okupili oko svog lidera", a ne poroznost kao zapadna demokracija gdje se na svakim izborima mijenja vlast, što za njih znači samo jedno - slabost sustava koji ne može zadovoljiti stanovništvo.

Moskovski Komersant navodi da je na nekim područjima izlaznost bila oko 90 posto, a Putin je ujedno tu dobio više od 90 posto glasova. Vladimir Putin je to prokomentirao riječima kako je to "dokaz da Rusija sve radi kako treba". Istodobno je objavljeno da je rekordan broj Rusa, njih oko 370 tisuća, glasovao u inozemstvu. Čini se da su tamo mnogi samo prekrižili glasački listić ili poput Julije Navaljne upisali ime nedavno umrlog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Neovisni mediji navode kako je bilo velikih pritisaka na državne službenike i zaposlenike u državnim poduzećima i institucijama da moraju izaći na glasovanje, bilo je provjera, poziva na mobitele, čak su i "kucali na vrata" ako se netko uspavao.

Odabrani čestitari

Na ovoj izbornoj farsi Putinu je, kako ističu ruski mediji, među prvima čestitao šef srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik. Potom je prvo slijedila čestitka od kineskog Ministarstva vanjskih poslova, a nedugo potom stigao je i telegram kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Čestitke je dobio i od venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, iranskog šefa države Ibrahima Raisija i bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka.

No, od zapadnih čelnika Putinu nema pozdrava - izuzev sarkastičnog tvita šefa Europskog vijeća Charlesa Michela koji je Putinu čestitao pobjedu još 15. ožujka, ističući predvidljivost izbornih rezultata. Iz ureda njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera izravno su poručili da on neće čestitati Putinu, piše Deutsche Welle, a njemačko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da nikoga ne mogu iznenaditi rezultati ruskih pseudoizbora.

"Putinova vladavina je autoritarna, on se oslanja na cenzuru, represiju i nasilje. ‘Izbori‘ na okupiranim teritorijima Ukrajine su ništavni i još jedno kršenje međunarodnog prava", stoji u objavi njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Francusko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da "nisu ispunjeni uvjeti za slobodne, konkurentne i demokratske izbore", a iz Bijele kuće su poručili da izbori "očito nisu bili slobodni i pošteni".

Prisiljavanje na glasanje

No, u Kremlju su se pohvalili "brojnim stranim promatračima" koji nisu imali primjedbe, a stigli su iz Alžira, Bocvane, Indonezije, Južnoafričke Republike, Njemačke (predstavnici AfD-a), SAD-a, Meksika i Francuske. Moskovske Izvestije navode riječi francuskog promatrača Christiana Roua - "Rusi mi izgledaju sretnije od Francuza", a profesor s Odsjeka za međunarodna ljudska prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu, američki promatrač Daniel Martin Kovalik, koji je i bio u okupiranim dijelovima Hersonske oblasti, prema moskovskim Vedomostima tvrdi kako "nije primijetio da se ljude tjeralo i prisiljavalo na glasovanje". U Kijevu ne žele priznati izbore jer su se provodili na okupiranim područjima Ukrajine.

Putin je rekao da će ratovati sve dok "se ne ispune svi zadaci" tzv. specijalne vojne operacije te naveo da će se "morati stvoriti ‘sanitarne zone‘ na područjima koje kontrolira kijevski režim". Istodobno je, kako prenose ruski mediji, upozorio Zapad da bi izravni sukob između Rusije i NATO-a "doveo svijet na korak do trećeg svjetskog rata, ali nitko tko želi takav scenarij". Začudo, prvi je put Putin izrekao i ime Navaljnog. Tvrdi da je bio spreman razmijeniti Navaljnog - nije rekao za koga, iako se nagađalo da je u igri bio FSB-ov ubojica Vadim Krasikov koji je u Berlinu smaknuo nekadašnjeg čečenskog zapovjednika Zelimhana Hangošvilija i osuđen je na doživotni zatvor, uz dodatak "da se više nikad ovdje ne vrati".