Očekuje li Rusiju vruće političko ljeto koje može užariti široke moskovske bulevare? Hoće li se ostvariti najveća noćna mora Kremlja da mu se pod otvorenim prozorima počne valjati masa nezadovoljnih postpandemijskih i recesijskih Rusa?
Naime, tim sociologa Sergeja Belanovskog, pišu moskovske Vedomosti, u svojoj studiji "Novi spektar političkog raspoloženja u ruskom društvu 2020. godine" donosi za Kremlj zabrinjavajuće prognoze o nadolazećim ljetnim socijalno-političkim turbulencijama koje bi mogle izazvati i masovne prosvjede Rusa zbog, kako misli velik dio stanovnika, nezadovoljavajuće i nedovoljno efikasne borbe s koronavirusom (Rusija je po zaraženima trenutačno treća zemlja na svijetu, iza SAD-a i Brazila), nadolazećom uznemirujućom recesijom - očekuje se da bi BDP mogao pasti debelo ispod 8 posto, čak do 12 posto, oko 10 milijuna ljudi bi mogli ostati bez posla (već sada je brojka premašila 4,7 milijuna), i to u zemlji u kojoj 70 posto građana nema nikakvu ušteđevinu.
A na to još dolazi i sve jače izraženo nezadovoljstvo ustavnim promjenama koje njemu i sadašnjoj političkoj eliti osiguravaju još najmanje 16 godina (sve do 2036. godine) neprikosnovenog vladanja zemljom, odnosno do Putinove 83. godine. To bi značilo da ako ga sve posluži kako treba, bio bi jedan od najdugovječnijih, ne samo ruskih, vladara - 36 godina trona. Tih 16 godina koje slijede ipak je razdoblje u kojem se teško išta može sa sigurnošću predvidjeti. I poznati sociolog iz istraživačkog Instituta Levada Lev Gudkov najavljuje "burno rusko ljeto". Prema sociološkim predviđanjima, recesija bi mogla potrajati nekoliko godina. Kremlj zasad ima prilične zlatne rezerve kojima može polako krpati rupe i ublažavati socijalno nezadovoljstvo, no zalihe se neće moći obnavljati, pogotovo ako se ne popravi naftno tržište koje je najviše i naudilo ruskom gospodarstvu (pad cijena na povijesni minimum u 21. stoljeću zaljuljao je rusko gospodarstvo).
Bojazan je da bi kriza zapravo mogla pokazati zube upravo u trenutku kada se Putin bude spremao na svoj peti, a novoustavni "prvi" mandat 2024. godine. Naime, trend nezadovoljstva osjeća se od 2012. godine, kada se Putin odlučio ponovno vratiti na prijestolje koje mu je između drugog i trećeg mandata čuvao "žetončić" Dmitrij Medvedev, da bi se nakon "krimskog intermeca" (aneksije Krima 2014. godine) ponovno razbuktao 2019. godine tijekom lokalnih izbora u Moskvi, kada su vlasti onemogućile mnogim liberalno-demokratskim oporbenim kandidatima da se uopće pojave na izborima. To je izazvalo prosvjede koje je policija prilično brutalno razbila. Vrije li zbilja Rusija ili će se, kao i mnogo puta dosad (sva dosadašnja nezadovoljstva Putinom ovih godina su se iscrpila vrlo brzo, a energija prosvjeda i oporbe se izgubila u često žestokim i neprimjerenim reakcijama režima) polako istopiti i sanirati od strane režima? Prema istraživanjima Belanovskog, trenutačno je "povjerenje" u Putina na najnižoj razini od kada je prije 20 godina preuzeo kormilo - 59 posto. Iako se čini da je to priličan postotak, kada se usporedi s onim kada je imao iznad 90 posto, može se govoriti o priličnom padu, pogotovo što je trend uočljiv i vjerojatno će se nastaviti.
Poljuljan imidž
Vladimir Putin nije se pokazao na visini tijekom pandemije, s obzirom na lik koji od njega stvara kremaljska propaganda, pa tako samo nešto zanemarivo više od polovine Rusa smatra da se "dobro nosi s pandemijom" te da je "opravdao njihove nade", a ostatak Rusa smatra da je njegov sustav pokazao u pandemiji "nefunkcionalnost". Osim toga, i na osobnoj razini je poljuljao svoj imidž jer je bilo vidljivo, što propagandna mašinerija nije mogla sakriti, a to su istaknuli i mnogi analitičari te se komentiralo i po tamošnjim društvenim mrežama - ta Putinova naglašena izoliranost i primjetno "drhtanje" režima nad tim da se Putin - kormilar ne zarazi. To čuvanje i te slike Putina samog na svom podmoskovskom posjedu, u golemom kabinetu kako putem Zooma razgovara s podređenima, te njegovi rijetki izlasci u javnost gdje je opet dominirala "njegova samoća" i neprimjetnost ljudi oko njega, pojačavajući njegovu otuđenost, nisu mu donijeli nove bodove. Upravo suprotno.
Referendum se održava samo koji dan nakon vojne parade u povodu 75. godišnjice Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu kako bi se, pišu Vedomosti, iskoristio emocionalni i političko-propagandni naboj tog događaja za referendum. U ovoj ne baš sjajnoj situaciji Putinu se svakako žuri da organizira referendum o ustavnim promjenama koje, između ostalog, predviđaju onu najvažniju stavku - brisanje svih njegovih dosadašnjih predsjedničkih mandata (četiri) te ostvarenje mogućnosti za još (najmanje) dva šestogodišnja mandata (nakon što mu istekne ovaj tekući 2024. godine). Bizarno je da se sve to radi upravo zato da se njega ostavi na vlasti, ali sam Putin se još, eto, nije izjasnio, i drži se vrlo "samozatajno" po pitanju hoće li iskoristiti novu ustavnu mogućnost i ostati vječno na vlasti. No, sada ima brigu da mu referendum dobro prođe. Zato i forsira da se održi što prije. Bit će već 1. srpnja. Naime, prema istraživanjima, raste broj onih koji se s tim ne slažu pa sve to treba preduhitriti. Sada su na razini statističke greške. "Brisanje" mandata odobrava 48 posto Rusa, a oko 47 je protiv! To je bio skok za 7 posto protivnika tijekom pandemije. No, na ruku mu ide činjenica da sve veći broj Rusa najavljuje da neće izaći na referendum. Dok ih je u veljači htjelo izaći 70 posto, sada je broj zainteresiranih pao ispod 45 posto. Analitičari to objašnjavaju apatijom, odnosno činjenicom da je "rezultat jasan" i da se tu ne može ništa učiniti.
Propagandna agenda
Zanimljivo je da je donesena čudna odluka o tome da se ne može voditi referendumska promidžba "za" ili "protiv", nego spotovi moraju objašnjavati smisao ponuđenih reformi i izmjena. Skupina koja sebe naziva "Njet" (Ne) stoga ne može prikazivati svoje spotove, a njihova web stranica već je od ožujka blokirana. No, na određenim platformama prikazuje se prilično prizemni tzv. gay spot. Naime, tamo se prikazuje kako homoseksualni par dolazi u dom po svog posvojenog sina, koji se prvo veseli, ali kada vidi muškarca odjevenog u ženu (mamu), svega mu je dosta. "Je li to Rusija koju želite?" sugestivno pita narator. To navodno nije propagandni spot, nego spot koji tumači što se može dogoditi ako se ne izglasaju ustavne promjene. Osim toga, očito je namijenjen da se sada oko njega glođe javnost, a da "nulovanje" Putinovih mandata prođe ispod radara. No, prema istraživanju Belanovskog, velik broj Rusa boji se represije režima. Prosvjedi i nemiri su velika opsesija Kremlja. Jedna od glavnih propagandnih agendi Putinova sustava jest opasnost po državu koja prijeti od liberala, koji se otvoreno nazivaju petom kolonom, plaćenicima i izdajnicima, rusofobima i antirusima, zbog oporbe sadašnjem sastavu Kremlja. Stalna mantra jest da se nikakvo nasilno rušenje vlasti neće dopustiti, iako trenutačno takvih tendencija i snage nema u ruskom društvu.
Jedna od novih stavki u nuklearnoj strategiji Rusije, koju je Putin nedavno potpisao, jest i to da se ne isključuje uporaba nuklearnog oružja i u slučaju konvencionalnog napada na Rusiju izvana "ako opstanak države bude upitan". Inače, u toj strategiji Rusija dopušta uporabu nuklearnog oružja u slučaju isto takve opasnosti te kao odgovor jer je, kažu, nuklearno oružje Rusiji samo obrambeno te služi kao balans i reciprocitet prema Zapadu, a ne kao nešto čime plaše ili ugrožavaju druge. Osim toga, pod velom pandemije Duma je prihvatila i zakon kojim se povećavaju ovlasti policije, kod premetačina bez naloga ili čak ne podliježu odgovornosti ako policija tijekom akcije počini neku "nepodopštinu". Tako su mediji zabilježili da je nedavno u Jekaterinburgu policija ubila nekog sitnog lopova Vladimira Taušankova (ukrao je zidne tapete) koji se sakrio u svojoj kući. Policija tvrdi da je bio naoružan, ali neki neovisni medi tvrde suprotno, čak spominjući da se radilo o ruskom slučaju Floyd. Međutim, nije zadobio takav odjek u javnosti, ali pokazuje ponašanje policije.
Mit o voljenom vođi
Doduše, afera Floyd i situacija u SAD-u s Trumpom u javnom i medijskom diskursu Rusije predstavlja se upravo kao problem liberalnih demokracija. Prokremaljski mediji, recimo kako vodeći proputinovski novinar Dmitrij Kiseljov posprdno ističe - da se to kojim slučajem dogodilo u Rusiji "već bi se tražile sankcije", "borci za ljudska prava bi se digli na zadnje noge", a tražilo bi se i zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a, a kada je u pitanju SAD i rasizam, "nitko nije maknuo ni malim prstom". No, evidentno je da se vlast panično boji bilo kakvih mogućih prosvjeda u Rusiji koji bi razbili mit o voljenom vođi, pa podsjetimo da se režim već godinama preventivno priprema za neugodan scenarij - postoje prorežimske, gotovo paramilitarne ili parapolitičke udruge tzv. Antimajdan (prema ukrajinskom Majdanu, kao simbolu prevrata i prosvjeda), kojima je cilj sprečavanje i preveniranje bilo kakvog pokušaja političkog prosvjeda koji bi na bilo koji način ugrozili temelje Putinove vlasti i sustava koji je posložen u zadnjih 20 godina. Zapravo se želi sugerirati da prosvjedi protiv Putina ugrožavaju samu suštinu i opstojnost ruske države i nacije. Podsjetimo se da je Putinova maksima da Rusija ne može biti država ako nije suverena. - Neke države to mogu, ali Rusija ne - kazao je Putin, a upravo je on taj koji to jamči. Dakle, uprošćeno govoreći - tko je protiv njega istodobno je i protiv suverene Rusije.
Prošao je i zakon kojim se odobrava posebna datoteka građana sa svim postojećim dokumentima, političkim i inim interesima te popisom bankovnih računa, kredita, imovine i troškova. Režim se prilično osigurao od bilo kakvih nepredviđenih i nepodobnih ponašanja i prohtjeva.
Putin, dakle, ima prvu brigu - referendum, koji je zapravo plebiscit o njemu i njegovoj popularnosti. A kada riješi tu brigu (najvjerojatnije hoće), moći će u miru pristupiti organizaciji parlamentarnih izbora, najavljenih za sljedeću godinu, na kojima očekuje potpunu prevlast i nedopuštanje bilo kakvih iznenađenja, pa čak ni od režimske oporbe, a kamoli da u Dumu uđu neki nepodobni liberalno-demokratski "petokolonaški" elementi. Naime, za peti mandat i Duma mora biti potpuno usklađena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....