Putin nakon drame u Kazahstanu smirivao uznemirene saveznike: ‘Nećemo dopustiti obojene revolucije‘

Vođe zemalja Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ruska verzija postsovjetskog vojnog bloka koja okuplja Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) održali su, nakon kazahstanskih nemira, online sastanak na kojem su raspravili situaciju u toj zemlji, nakon što su tamo poslali oko 2500 vojnika, uglavnom ruskih.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zadovoljan je da su kazahstanske vlasti "stabilizirale situaciju", ali je upozorio kako se sve ono što se događalo u Kazahstanu "tiče svih nas" te je uočena sličnost s događajima s ukrajinskim "Majdanom". Ruski čelnik umirio je uznemirene lidere zemalja ODBK da Rusija neće "dopustiti realizaciju ideja obojenih revolucija" u njihovim zemljama, što je jasan znak da Moskva podržava sve tamošnje autoritarne režime te da će uskočiti sa svojom vojnom i drugom pomoći da se oni održe na vlasti.

Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, čiji legitimitet priznaju samo zemlje članice ODBK, odmah je upozorio da preventivno treba pomoći Tadžikistanu, odnosno tamošnjem dugogodišnjem predsjedniku Emamoliju Rahmonu koji je na vlasti od 1994. godine, i poslati vojno-tehničku pomoć kako se ne bi "ponovio Kazahstan".

Predsjednik Rahmon je, pak, pozvao Vladimira Putina da se napravi "sigurnosni pojas oko Afganistana" jer se, kaže, situacija na tadžikistansko-afganistanskoj granici "svakodnevno komplicira". Rahmon je još rekao kako na granicama zemalja ODBK "ima šest tisuća boraca Islamske države".

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev, kako pišu ruski mediji, izjavio je da su nasilni prosvjedi zapravo bili "pokušaj državnog udara" koji je dugo pripreman. Pobunjenike je nazvao teroristima i ponovio da je "uočen strani faktor", iako opet nije dao nikakve detalje o tome, tko su ti stranci i odakle je to "izvana" pokrenut bunt.

U Kazahstanu, gdje je režim uz pomoć ruskih snaga uglavnom uspostavio red, neprestano raste broj uhićenih, koji je već premašio osam tisuća. Informaciju o oko 170 ubijenih, koja se pojavila, demantirao je režim, ali još nije navedena brojka poginulih prosvjednika.

Zanimljivo je da je savjetnik šefa prorežimske nacionalne televizije Serik Abad-Šah objavio kako treba ukloniti sve spomenike dosadašnjem vođi nacije (vladao od 1989. godine) Nursultana Nazarbajeva (prosvjednici su ih rušili), čije se sudbina još ne zna, te je pozvao predsjednika Tokajeva da vrati staro ime glavnom gradu Astana umjesto Nur Sultan te čak da se "ukine apanaža koju dobiva Nazarbajev".

Tokajev je smijenio nesmjenjivog Nazarbajeva s funkcije šefa Vijeća nacionalne sigurnosti odakle je ovaj upravljao zemljom, a pojavile su se i kontradiktorne vijesti, od toga da je pobjegao iz zemlje pa do onih da se nalazi u svom domu, premda ga nitko nije vidio u javnosti od početka nemira 2. i 3. siječnja.