UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Putin riga vatru nakon ‘Z tuluma‘: ‘ Prešli su na sabotažu. Nevjerojatno, ali je činjenica!‘

Ključne događaje 219. dana ratnih događanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Vladimir Putin tijekom obraćanja naciji u Moskvi

 Alexander NEMENOV/AFP

Ključni događaji dana

- Putin je proglasio pripajanje okupiranih dijelova četiri ukrajinske oblasti - Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižja - Rusiji.

- Međunarodna zajednica glasno je osudila taj potez Moskve koji neće priznati gotovo ni jedna država svijeta

- Ukrajina je formalno palicirala za pristupanje NATO paktu

- Ukrajinci tvrde da su Rusi napali humanitarni konvoj u Zaporižju, najmanje su 23 osobe ubijene

- Ukrajina je zatražila primanje u NATO


Putin optužio Zapad za organiziranje eksplozija na Sjevernom toku

“Zapadu sankcije kao da nisu dovoljne. Prešli su na sabotažu. Nevjerojatno, ali je činjenica!", rekao je tijekom televizijskog govora na ceremoniji u Kremlju na kojoj se slavilo pripajanje četiri okupirana područja Ukrajine, prenosi agencija France-Presse.

“Organiziranjem eksplozija na međunarodnim plinovodima Sjeverni tok koji prolaze dnom Baltičkog mora zapravo su počeli uništavati europsku energetsku infrastrukturu”, rekao je Putin.

"Svima je jasno tko ima koristi od ovoga", dodao je Putin, ne iznoseći dodatne pojedinosti.

Međutim, šef ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev rekao je državnoj TV kasnije u petak da Rusija "nema takve podatke" o navodnoj umiješanosti zapadnih tajnih službi u eksplozije Sjevernog toka.


Citira se i Hitler

Nakon Putinovog govora na Crvenom trgu počeo je i koncert. Na pozornici su paradirali i brojni ruski celebrityji, a najupečatljiviji dojam je ostavio Ivan Oklobistin koji je čak citirao i Hitlera poručivši ‘starom svijetu da drhti‘ jer Rusija počinje ‘sveti rat‘. Doduše, strani izvjestitelji navode da publika nešto i nije oduševljena.


Putin se obraća građanima na Crvenom trgu

Vladimir Putin upravo se obraća građanima koji su se okupili na Crvenom trgu.

- Ovo je povijesni dan. Dan istine i pravde - vikao je Putin.

U trenucima dok je Putin proglasio pripajanje četiri ukrajinske regije u sastav Rusije, Crveni trg je eksplodirao. Mnogi su počeli vikati ‘Rusija, Rusija‘. U jednom trenutku ponijelo je i Putina koji je s liderima sepratista također skandirao.

Ruski je predsjednik tijekom govora rekao da će "napraviti sve" kako bi podigao "razinu sigurnosti" u Hersonu, Zaporižji, Lugansku i Donjecku.

- Dragi prijatelji, napravit ćemo sve da podržimo našu braću i sestre u Zaporižji, Hersonu, Donjecku i Lugansku. Napravit ćemo sve da podignemo razinu sigurnosti na tim teritorijima zbog tih ljudi. Napravit ćemo sve kako bismo obnovili ekonomiju i infrastrukturu, izgradili škole, nove institucije, bolnice - rekao je Putin.

- Postali smo jači jer smo zajedno. Imamo istinu. A istina je moć. Istina je pobjeda. Pobijedit ćemo - dodao je ruski predsjednik.

Proruski bloger Vladlen Tatarski objavio je nakon Putinova govora video snimku u kojoj tvrdi da će "pokoriti i ubiti sve".

- Pokorit ćemo sve, ubit ćemo sve, opljačkat ćemo koga god treba i sve će biti onako kako mi želimo - rekao je Tatarski.


Putin "zasad" ne planira posjetiti anektirana ukrajinska područja

Ruski predsjednik Vladimir Putin zasad ne planira posjetiti četiri ukrajinske oblasti koje je Moskva pripojila svom teritoriju dok traje vojni sukob s Kijevom, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja.

"Zasad ne, jer sada ima puno posla, ali će se to sigurno dogoditi za neko vrijeme", rekao je Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje o mogućnosti takva posjeta, prenose ruske novinske agencije.

Putin je ranije u petak potpisao sporazume o pripojenju četiriju ukrajinskih pokrajina koje su okupirale njegove snage - Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižja.


SAD je upravo Rusiji uveo nove sankcije zbog pripajanja ruskih regija

SAD je uveo novu rundu sankcija Rusiji nakon što je Vladimir Putin potpisao ugovore o pripajanju okupiranih regija Ukrajine Rusiji. Više od 1000 ljudi i tvrtki povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu uključeno je u novi paket sankcija, uključujući guvernera središnje banke i obitelji članova Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Američko ministarstvo financija na crnu listu je plasiralo stotine članova ruskog zakonodavnog tijela, čelnika financijske i vojne infrastrukture te dobavljače za sankcije. Američka ministrica financija, Janet Yellen, rekla je u izjavi:

"Nećemo stajati po strani dok Putin prijevarom pokušava pripojiti dijelove Ukrajine. Ministarstvo financija i američka vlada danas poduzimaju opsežne mjere kako bi dodatno oslabili ionako degradirani vojno-industrijski kompleks Rusije i potkopali njegovu sposobnost vođenja ilegalnog rata."


Zelenski: Ukrajina je spremna na razgovore s Rusijom, ali s drugim predsjednikom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je Ukrajina spremna na razgovore s Rusijom, ali da to nije moguće učiniti dok je Vladimir Putin na čelu te zemlje. U svojem video obraćanju Zelenski je poručio:

‘Ukrajina je bila i ostala predvodnik svih pregovaračkih napora. Upravo je naša država uvijek nudila Rusiji da se postigne dogovor o suživotu pod ravnopravnim, poštenim, pristojnim i poštenim uvjetima. Očito je da je to nemoguće s ovim ruskim predsjednikom. On ne zna što su dostojanstvo i poštenje. Stoga smo spremni na dijalog s Rusijom, ali s drugim predsjednikom."


Ukrajina zatražila primanje u NATO

Za vrijeme dok je Putin u Moskvi potpisivao aneksiju Ukrajina je službeno zatražila primanje u NATO, objavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.


Čelnici EU-a: Krim, Herson, Zaporižja, Doneck i Luhansk su Ukrajina

Čelnici 27 država članica EU “nedvosmisleno odbacuju i osuđuju” nelegalnu aneksiju četiriju ukrajinskih okupiranih područja. Ona je ništetna i ne proizvodi nikakve pravne učinke, poručili su.

“Čvrsto odbacujemo i nedvosmisleno osuđujemo ilegalnu rusku aneksiju ukrajinskih područja Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona", kaže se u izjavi članova Europskog vijeća, to jest šefova država ili vlada 27 država članica.

"Namjernim potkopavanjem međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i očiglednim kršenjem temeljnih prava Ukrajine na neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet, temeljnih načela sadržanih u Povelji UN-a i međunarodnom pravu, Rusija dovodi globalnu sigurnost u opasnost”, dodaje se.

Čelnici EU-a ističu da nikada neće priznati pseudo referendume koje je Rusija osmislila kao izgovor za daljnje kršenje ukrajinske neovisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta.

“Ove odluke su ništetne i ne mogu proizvoditi nikakve pravne učinke. Krim, Herson, Zaporižja, Doneck i Luhansk su Ukrajina. Pozivamo sve države i međunarodne organizacije da nedvosmisleno odbace ovu nezakonitu aneksiju”, kaže se u izjavi europskih čelnika.

Čelnici dodaju da čvrsto stoje uz Ukrajinu i njezin narod koji ima pravo na oslobođenje okupiranih teritorija u okviru međunarodnih priznatih granica.

“Nuklearne prijetnje Kremlja, vojna mobilizacija i strategija pokušaja lažnog predstavljanja teritorija Ukrajine kao ruskog i navoda da se rat sada odvija na teritoriju Rusije neće poljuljati našu odlučnost”, stoji u izjavi.

Čelnici dodaju da će pojačati sankcije protiv Rusije i nastaviti pružati snažnu ekonomsku, vojnu, socijalnu i financijsku pomoć Ukrajini.

Njima se odvojeno pridružila donedavna članica Unije, Britanija. Premijerka Liz Truss kazala je kako će Britanija regije Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižju prihvatiti isključivo kao dijelove ukrajinskog teritorija te je dodala da ruski predsjednik Vladimir Putin krši međunarodno pravo.

"Putinu se ne može dopustiti da mijenja međunarodne granice grubom silom. Potrudit ćemo se da izgubi ovaj nezakoniti rat. On je još jedanput djelovao u suprotnosti s međunarodnim pravom, zanemarujući pritom ukrajinski narod, premda tvrdi da ga predstavlja", rekla je britanska premijerka.


Okupljeni Moskovljani blizu Kremlja

Stižu fotografije okupljenih Moskovljana u blizini Kremlja na Crvenom trgu gdje se očekuje proslava potpisivanja sporazuma o aneksiji okupiranih teritorija. Najavljen je i koncert za građane.

image

Proslava u Moskvi

Alexander Nemenov/Afp
image

Proslava u Moskvi

Natalia Kolesnikova/Afp
image

Okupljeno mnoštvo na Crvenom trgu očekuje proslavu

Sefa Karacan/Anadolu Agency Via Afp

Podoljak: ‘Rusi će morati od Kijeva tražiti dopuštenje za izlazak vojnika iz Limana‘

Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, rekao je da će Rusija morati tražiti od Kijeva dopuštenje za izlazak ruskih vojnika iz okruženja Limana, koji bi uskoro mogao opet biti pod kontrolom ukrajinskih snaga.

- Naravno pod uvjetom da su u Kremlju zabrinuti za svoje vojnike, napisao je u Twitteru.


Volodimir Zelenski komentirat će aneksiju u video obraćanju

Dopisnica Guardiana iz Ukrajine javlja da Ured predsjednika Volodimira Zelenskog nije gledao Putinov govor u Kremlju. U tijeku je sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnosti, a Zelenski će u video obraćanju komentirati sporazum o aneksiji okupiranog teritorija.


Von der Leyen osudila aneksiju

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen promptno je reagirala na potpisivanje sporazuma o aneksiji u Moskvi.

- Ilegalna aneksija koju je Putin proglasio neće ništa promijeniti. Sva područja koja su nezakonito okupirali ruski osvajači predstavljaju ukrajinsku zemlju i uvijek će biti dio suverene Ukrajine, napisala je na Twitteru.

- Odlučno odbacujemo i nedvosmisleno osuđujemo nezakonito aneksiju ukrajinskih regija Doneck, Lugansk, Zaporižja i Herson. Namjernim potkopavanjem međunarodnog poretka i očitim kršenjem temeljnih prava Ukrajine na neovisnost, suverenost i teritorijalni integritet, Rusija stavlja u opasnost globalnu sigurnost.

- Ne priznajemo i nikada nećemo priznati nezakonite referendume koje je Rusija izmislila kao izgovor za nastavak kršenja neovisnosti, suvereniteta i teruitorijalnog integriteta Ukrajine. Odluke su ništetne i ne mogu proizvesti nikakve pravne učinke. Krim, Herson, Zaporižja, Doneck i Lugansk su Ukrajina. Pozivamo sve države i međunarodne organizacije da nedvosmisleno odbace ovu nezakonitu aneksiju.

- Želimo ponoviti da Europska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu i nastavit će pružati snažnu gospodarsku, vojnu, socijalnu i financijsku potporu Ukrajini koliko god bude potrebno, navodi se u priopćenju članova Europskog vijeća.


Putin potpisao sporazum o aneksiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon 35 minuta govora potpisao sporazum o aneksiji četiri ukrajinske regije Ruskoj Federaciji. Potpisali su ga i šefovi regija Doneck, Zaporižja, Lugansk i Herson koje je imenovala Moskva. To su šef Hersonske oblasti Vladimir Saldo, šef vojne civilne administracije regije Zaporižja Jevgenij Balicki, čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck Denis Pušilin te šef samoproglašene Narodne Republike Lugansk Leonid Pasečnik.

image
Mikhail Metzel/Afp
image
Mikhail Metzel/Afp

Nakon potpisivanja zasvirala je ruska himna, a četvorica čelnika aneksiranih regija približili su se Putinu i spojili ruke s njim te počeli skandirati ‘Rusija! Rusija!‘.


Putin pozvao Ukrajinu na prekid vatre

Vladimir Putin pozvao je Ukrajinu na trenutačni prekid vatre i rata "koji su oni započeli 2014.".

Kijev se mora vratiti za pregovarački stol. Otvoreni smo za taj scenarij i mnogo smo puta to istaknuli, rekao je Putin.

No, nastavio je Putin, Kijev mora prihvatiti volju naroda, referirajući se na lažne referendume koji su se održali u danas pripojenim okupiranim regijama.

- Štitit ćemo našu zemlju svim našim snagama i učinit ćemo sve da zaštitimo sigurnost ljudi, poručio je Putin.

image

Putin drži govor

Grigory Sysoyev/Afp
image

Vladimir Putin

Dmitry Astakhov/Afp

Govorio je i o nuklearnom oružju, rekavši da je SAD stvorio presedan kada je bacio atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki tijekom Drugog svjetskog rata. Poslao je poruku Zapadu vezano za energetsku krizu.

- Ne možete hraniti ljude dolarima i eurima. ne možete ljudima grijati domove lažima koje širite na društvenim mrežama. Ne možete zagrijati ljude napuhanim procjenama - potrebni su vam izvori energije, poručio je.

Putin je također poručio da Rusija želi biti predvodnik ‘antikolonijalnog pokreta‘ za oslobađanje svijeta.

- Moramo zatvoriti ovu sramotnu stranicu. Zapadna hegemonija mora biti razbijena. Ovo je neizbježno. Moramo to učiniti za naš narod, veliku povijesnu Rusiju.


Putin: Stanovnici Donecka, Luganska, Zaporižja i Hersona zavijek postaju naši građani

Ruski čelnik Vladimir Putin započeo je u 14.20 sati po srednjoeuropskom vremenu govor u Velikoj kremaljskoj palači.

Na početku je rekao da je izbor glasača na referendumu konačan i da je riječ o volji milijuna ljudi.

Putin je u govoru izjavio da je Rusija dobila četiri nove regije - Herson, Zaporižja, Donjeck i Luhansk.

- Siguran sam da će Savezna skupština podržati ustavne zakone o pripajanju i formiranju četiri nove regije u Ruskoj Federaciji, rekao je Putin pa podsjetio da su od 23. do 27. rujna održani referendumi u Doneckoj i Luganskoj Narodnoj Republici te u Hersonskoj oblasti, kao i na oslobođenim teritorijima oblasti Zaporižja.

image

Vladimir Putin

Mikhail Metzel/Afp

- Svi vojnici specijalne vojne operacije su heroji. Molim vas na minutu šutnje za sve poginule, rekao je.

Poručio je u govoru da je jugoistočna Ukrajina zapravo dio Rusije jer je bila dio Ruskog carstva i jer se SSSR borio da ju oslobodi od nacista u Drugom svjetskom ratu.

- Ljudi u jugoistočnoj Ukrajini će sada živjeti u njihovoj pravoj, povijesnoj domovini. Želim da me vlast u Kijevu i njihovi pravi šefovi na Zapadu čuju. Stanovnici Donjecka, Luganska, Zaporižja i Hersona zavijek postaju naši građani, rekao je te dodao da će "zaštititi našu državu".

Ustvrdio je da su stanovnici Donbasa bili ‘žrtve nehumanih terorističkih napada koje provodi kijevski režim‘.

Nekoliko puta je ponovio kako Zapad nastoji oslabiti Rusiju.

- Daleke 1991. Zapad je vjerovao da se SSSR neće vratiti, odnosno da se Rusija neće oporaviti nakon raspada Sovjetskog Saveza. Imali smo grozne devedesete, ali Rusija je sve izdržala i postala snažnija. Zapad, međutim, traži nove načine da nas oslabi i napadne. Oduvijek su sanjarili da će nas razbiti u manje države koje će se boriti jedne protiv drugih, nastavio je pa rekao da Zapad ima dvostruke, pa i trostruke standarde.

- Oni misle da smo mi budale. Rusija je velika država, velika civilizacija i neće živjeti po tuđim, lažnim pravilima, rekao je.

Optužio je Zapada da je pohlepan i da želi kolonizirati Rusiju.

- Oni ne žele da mi budemo slobodno društvo, žele nas vidjeti kao gomilu robova. Njima ne treba Rusija, mi trebamo Rusiju, rekao je i dobio ogroman aplauz.


U Kremlju počela svečanost na kojoj će Putin potpisati aneksiju

Započela je svečanost u Kremlju, na kojoj će biti potpisan sporazum o aneksiji okupiranih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji. Očekuje se govor veliki govor Vladimira Putina.

Ruski dužnosnici zauzeli su mjesta u Velikoj palači Kremlja gdje se očekuje potpisivanje aneksije i Putinov govor.

Sva sjedeća mjesta su zauzeta, očekuje se dolazak Vladimira Putina koji kasni najmanje 10-tak minuta, iako je svečanost trebala početi u 14 sati.

Vladimir Putin ušao je u Veliku kremaljsku palaču u 14.20 sati.


Patrijarh Kiril obolio od covida

Moskovski patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, obolio je od covida-19 te neće moći nazočiti svečanosti potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusije, koje je predviđeno za 15 sati po moskovskom vremenu.


Ruski vojnici za saniranje ozljeda koristit će higijenske uloške

Prema najnovijem izvješću britanskih obavještajnih službi, svježe mobilizirani ruski vojnici dobili su savjet da si sami nabave zalihu prve pomoći.

Vojnici koji su tek pristigli na prvi liniju bojišnice dobili su savjet da su ženski higijenski proizvodi jeditnije rješenje za saniranje ozljeda.

U izvješću se navodi da je nedostatak medicinske opreme "gotovo sigurno pridonosi opadanju morala među ruskim vojnicima u Ukrajini".


Ukrajinski ministar obrane nakon razgovora s američkim kolegom: ‘Uskoro dobre vijesti‘

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Režnikov poručio je da nakon razgovora s američkim kolegom Lloydom Austinom da će uskoro objaviti ‘dobre vijesti‘.

Na Twitteru je napisao da su razgovorali o stanju na bojišnici i ‘načinima jačanja sposobnosti ukrajinske vojske‘. Istaknuo je da je Austin potvrdio da SAD neće priznati rezultate referenduma na okupiranom teritoriju te da će Ukrajinska vojska nastaviti s vraćanjem okupiranog teritorija uz korištenje oružja.


Konvoji autobusa idu prema Crvenom trgu

Konvoji autobusa snimljeni su kako idu prema Crvenom trgu u Moskvi uoči ceremonije potpisivanja dok se Rusija priprema objaviti pripajanje četiri ukrajinske regije.

Očekuje se da će predsjednik Vladimir Putin održati govor oko 14 sati dok će predsjedavati ceremonijom u Kremlju nakon čega će uslijediti pop koncert na Crvenom trgu u znak obilježavanja najveće europske teritorijalne aneksije od Hitlera, navodi Guardian.


Ruski šef Donjecka: Ukrajinska vojska ‘poluokružila‘ je Liman

Vođa samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DPR), Denis Pušilin, priznao je da je ukrajinska vojska ‘poluokružila‘ rusko uporište Liman.

Kazao je to nakon što su zapadni analitičari rekli da su ruske snage suočene s "neposrednim porazom" u ključnom sjeveroistočnom gradu dok ukrajinski vojnici nastavljaju svoju protuofenzivu na istoku zemlje.

Okupirana sela Jampil i Drobiševe u blizini Limana "više nisu u potpunosti pod kontrolom" ruskih snaga, napisao je Pušilin u poruci objavljenoj na Telegramu.

Ukrajinska vojska "svom svojom snagom pokušava ocrniti ovaj povijesni događaj za nas", rekao je Pušilin, dok se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema službeno pripojiti regiju Donjeck Ukrajini.

Liman, ključno željezničko čvorište koje se nalazi oko 160 km jugoistočno od Harkiva, zauzela je Rusija u svibnju nakon duge bitke.

Ukrajinski vojnici također su tvrdili da su ponovno zauzeli selo Jampil, dok su proruski Telegram kanali objavili da su se ruske trupe "povukle iz Jampila u Liman".

U četvrtak je američki thinktank Institut za proučavanje rata, pozivajući se na ruska izvješća, rekao da bi mogući kolaps Limanskog džepa omogućio ukrajinskim vojnicima da "ugroze ruske položaje duž zapadnog područja Luganska".


Što se dogodilo u Zaporižju?

Glasnogovornik ureda guvernera Volodimir Marčuk objasnio je za Guardian što se točno dogodilo u Zaporižju:

To je logističko središte koje ljudima omogućuje odlazak na teritorije pod privremenom ruskom okupacijom. Rusi primaju samo 150 automobila dnevno pa smo zato napravili program u kojem se ljudi mogu doći registrirati i dobiti svoj redni broj.

Tako je tamo u 7.15 ujutro bio veliki broj automobila koji su čekali na prijelaz, uglavnom su to bili ljudi koji su htjeli predati pomoć rodbini i možda pokupiti ljude koji žele otići na povratku.

Taj red su pogodili projektilom S-300. Nema sumnje da se radi o namjernom ratnom zločinu. Uvijek kažu da gađaju vojni objekt, a pogode nešto drugo. Ali u blizini tog mjesta nema vojnih objekata. Zato nema sumnje da se radi o terorističkom činu.‘


Prve ruske trupe iz djelomične mobilizacije stigle u Donjeck

Takozvana "Narodna milicija Donjecke Narodne Republike (DPR)" objavila je na Telegramu da su prve ruske trupe iz djelomične mobilizacije stigle u Donjeck.

"Prvi vojnici pozvani na služenje vojnog roka u objavljenoj djelomičnoj mobilizaciji u Rusiji stigli su u zonu specijalne vojne operacije, na teritoriju DNR. Sada na poligonima prolaze intenzivni tečaj borbene obuke, koji uzima u obzir iskustvo iz borbi posljednjih mjeseci. Stanovnici Narodne Republike s oduševljenjem su dočekali približavanje snaga i zahvaljuju predsjedniku Ruske Federacije na odluci".


Peskov: Priključit ćemo dijelove Ukrajine i koji nisu pod ruskom kontrolom

Kremlj je u petak ponovno izvijestio da će napade na bilo koji dio ukrajinskih regija koje namjerava pripojiti smatrati činovima agresije protiv same Rusije, što, čini se, također uključuje područja koja trenutno ne kontrolira na terenu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da će Rusija "de jure" priključiti dijelove Ukrajine koji nisu pod kontrolom ruskih snaga u samu Rusiju kao dio njezinog poteza da pripoji četiri regije Ukrajine, prenosi Guardian.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisat će danas uredbu o pripajanju okupiranih Donjecka, Luganska, Zaporižja i Hersona Ruskoj Federaciji.

Od četiri regije, Luhansk i Herson jedini su teritoriji nad kojima Rusija ima gotovo potpunu kontrolu. Međutim, u Donjecku i Zaporižju Ukrajina održava kontrolu nad sjevernim područjima.


Stotine automobila bježi iz okupiranih područja

Nekoliko stotina automobila koji bježe iz okupiranih područja južne Ukrajine prepraćeno je prema Zaporižju.


Šef ruskih obavještajaca: Imamo dokaze da je zapad odgovoran za Sjeverni tok

Šef moskovske vanjske obavještajne službe rekao je da Rusija ima "materijale" koji pokazuju da su zapadne snage odgovorne za incident s plinovodom Sjeverni tok 1, prenosi Reuters.

"Imamo materijale koji ukazuju na zapadni trag u organizaciji i provedbi ovih terorističkih akata", rekao je Sergej Nariškin bez pružanja ikakvih dokaza.

Reuters napominje da su Nariškinove izjave dosad najizravnija optužba protiv Zapada od strane nekog visokog ruskog dužnosnika.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da postoji potreba za temeljitom međunarodnom istragom.


Rusija tvrdi: Ukrajinci su sami napali svoje građane

I ruski mediji izvještavaju o poginulima u Zaporižju, međutim, oni tvrde da su napad izveli Ukrajinci.

VIše od 20 ljudi stradalo je od strane ukrajinske vojske, a još 34 je ozlijeđeno kao rezultat granatiranja konvoja civila koji su htjeli napustiti teritorij Zaporižja pod kontrolom Kijeva. To je u petak izjavio predsjednik pokreta "Mi smo zajedno s Rusijom" Vladimir Rogov.

"Trenutno se zna za 23 mrtva i 34 ranjena civilna Kozaka", napisao je na svom Telegram kanalu.

Rogov je dodao da su automobili na izlazu iz Zaporižja kada su Ukrajinci napali kolonu koja je čekala prolaz na ‘oslobođeni teritorij‘.

Naveo je kako se radi o klasičnoj provokaciji jer su Ukrajinci ‘pucali sami na sebe, a onda naknadno za to optužili Rusiju‘.

Dodao je da je granatiranje kolone osveta ukrajinskih vlasti.

"Baš prekjučer, u znak prosvjeda protiv postupaka režima Zelenskog, ti ljudi su blokirali cestu sa zahtjevom da ih se pusti na oslobođeni teritorij. Odmah nakon toga su im došli predstavnici SBU i policije i počeli otvoreno prijetiti”, napisao je Rogov te dodao da je u konvoju bilo oko 10 automobila.

image

Napad u Zaporižju

Kateryna Klochko/Afp
image

Napad u Zaporižju

Kateryna Klochko/Afp


Hrvatska najoštrije osuđuje ilegalne i lažne referendume

Republika Hrvatska najoštrije je osudila ilegalne i lažne referendume provedene između 23. i 27. rujna 2022. u četiri ukrajinske oblasti, kao i današnju odluku o ulasku tih područja u sastav Ruske Federacije, priopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

‘Republika Hrvatska osuđuje odluku Ruske Federacije o integraciji ukrajinskih oblasti Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja u njezin sastav, smatrajući je grubim kršenjem teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine te međunarodnog prava i Povelje UN-a.

Republika Hrvatska smatra navedenu odluku nelegitimnom, nezakonitom i kao takvu pravno ništavnom te ne priznaje njezine političke i pravne posljedice.

Zajedno s ostalim EU i savezničkim državama, Republika Hrvatska nastavit će davati svu potrebnu podršku Ukrajini u reintegraciji trenutačno okupiranih područja i obnovi ustavno-pravnog poretka u okviru međunarodno priznatih granica‘, izvijestilo je MVEP nastavno na odluku Ruske Federacije o ilegalnoj aneksiji četiri ukrajinske oblasti nakon provedenih referenduma.


U napadu na humanitarni konvoj u Zaporižju ubijeno 23 ljudi, ranjeno 28

Ukrajinski dužnosnik rekao je da su u ruskom napadu na grad Zaporižje ubijene najmanje 23 osobe, a ranjeno 28.

Regionalni guverner Oleksandr Staruh rekao je da su ruske snage gađale humanitarni konvoj koji je išao prema teritoriju pod ruskom okupacijom. Objavio je slike izgorjelih vozila i tijela koja leže na cesti.

Rusija nije odmah priznala napad.

Napad se dogodio u trenutku kada se Moskva priprema pripojiti četiri ukrajinske regije Rusiji nakon međunarodno kritiziranog referenduma.

Staruh je rekao da su oni koji su bili u konvoju planirali otputovati na teritorij pod ruskom okupacijom kako bi pokupili svoje rođake i zatim ih odveli na sigurno. Dodao je da su spasioci na mjestu napada.

Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače i naziva to posebnom vojnom operacijom, niječe da je namjerno gađala civile iako su njezini napadi razorili ukrajinska sela i gradove.


Biden: SAD nikada neće priznati ruske pokušaje aneksije

SAD "nikada, nikada, nikada" neće priznati pokušaj Rusije da pripoji teritorij u Ukrajini, rekao je američki predsjednik Joe Biden uoči govora Vladimira Putina u petak kada se očekuje da će proglasiti pridruenju četiri ukrajinske regije pridružuju Rusiji.

Kremlj kaže da su Lugansk, Donjeck, Zaporižja i Herson glasovali za pridruživanje Rusiji na nedavnim referendumima, ali Ukrajina i Zapad proglasili su referendume lažnim.

SAD će nametnuti nove sankcije Rusiji kao rezultat aneksije.

"Sjedinjene Države, želim biti vrlo jasan u vezi ovoga, nikada, nikada, nikada neće priznati ruske zahtjeve za suverenim teritorijem Ukrajine", rekao je Biden.


Putin priznao ukrajinski Herson i Zaporižje kao neovisne države

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je okupirane ukrajinske regije Herson i Zaporižje kao neovisne države prije njihova službenog pripojenja.

Putinovi dekreti o tome objavljeni su u Moskvi u četvrtak navečer i preduvjet su da regije podnesu zahtjev za pridruživanje Ruskoj Federaciji.

Moskva je posljednjih dana održala nezakonite referendume u tim regijama kako bi opravdala njihovu aneksiju i tvrdi da su obje većinom glasale za pripajanje Rusiji.

Referendumi su također održani u Luhansku i Donecku, koje je Putin već priznao kao neovisne u veljači u vrijeme kada je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu.

Sva četiri teritorija traže pridruživanje Rusiji, a Putin planira formalizirati njihovo pripajanje na ceremoniji u Kremlju u petak.

Aneksije nisu međunarodno priznate i smatraju se kršenjem međunarodnog prava.


SAD: ‘Prerano je reći tko bi mogao stajati iza puknuća plinovoda Sjeverni tok‘

Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je u četvrtak da je još prerano reći tko bi mogao stajati iza puknuća plinovoda Sjeverni tok.

"Kad govorimo o napadu - ili oštećenju plinovoda, u ovom trenutku mislim da postoji mnogo nagađanja. Ali, iskreno, dok se ne obavi potpuna istraga, nitko neće moći sa sigurnošću utvrditi što se dogodilo", rekao je Austin na konferenciji za novinare na Havajima.

Austin je dodao da je o incidentu razgovarao sa svojim danskim kolegom u srijedu, "i on mi je istaknuo da će proći nekoliko dana prije nego što uspiju dovesti pravi tim koji će pokušati utvrditi što je bolje moguće što se dogodilo."

"Dok ne dobijemo dodatne informacije ili dok ne budemo mogli napraviti daljnju analizu, nećemo nagađati tko je odgovoran", rekao je Austin.

Europska unija istražuje uzrok curenja plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 ispod Baltičkog mora kojima upravlja ruski Gazprom, a sumnja na sabotažu.

Rusija je u četvrtak objavila da će SAD imati koristi od puknuća plinovoda Sjeverni tok. Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je na brifingu da će SAD moći povećati svoju prodaju ukapljenog prirodnog plina (LNG) ako se cjevovodi trajno izbace iz upotrebe. Zaharova je također pozvala da istraga EU-a bude "objektivna".


Zelenski poziva pripadnike manjina u Rusiji da se odupru mobilizaciji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je pripadnike manjina diljem Rusije da se odupru pokušajima mobilizacije, poručivši im da ne moraju poginuti u "sramotnom ratu".

Zelenski je to rekao u video poruci uoči ceremonije kojom će se u petak u Kremlju obilježiti pripojenje Rusiji četiriju ukrajinskih regija pod ruskom okupacijom.

U vojnim kontingentima koji su poslani u Ukrajinu pretežno su pripadnici manjina, uglavnom s područja Kavkaza na jugu Rusije i iz Sibira, a u nekim siromašnim dijelovima zemlje izbili su prosvjedi protiv masovne mobilizacije.

"Ne morate umrijeti u Ukrajini. Vaši sinovi ne moraju umrijeti u Ukrajini", rekao je Zelenskij, stojeći pokraj kijevskoga spomenika imamu s Kavkaza.

Rekao je da je Rusija u izolaciji zbog rata koji je želio jedino predsjednik Vladimir Putin, koji "neće stati" na prvom valu mobilizacije.

"Bit će ih još. Pokušat će oduzeti još više života... nitko ne mora sudjelovati u sramotnom ratu".

Prema dostupnim podacima o vojnim žrtvama koje je prikupila ruska istraživačka podružnica iStories, najviše poginulih u sukobu je iz Burjatije, na granici Mongolije, i Dagestana, pretežno muslimanske regije na Kaspijskom moru.

U prosvjedima protiv mobilizacije koji su prošli tjedan izbili u Dagestanu uhićeno je više od 100 osoba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 22:35