Rusija je u svojoj kampanji raketnih udara posljednjih mjeseci nanijela golemu štetu ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi i težit će da umnoži ove uspjehe kako bi došla u što je moguće povoljniju poziciju za sebe da nametne okončanje rata pod svojim uvjetima.
Ruske snage postojano su nagrizale ono malo prednosti za koje se Ukrajina teško borila da ih očuva, a to je učinjeno kroz fokus na dvije ključne vojne strategije. Prva je iscrpljivanje ukrajinskih snaga na prvoj liniji i kontinuirani pritisak duž fronte s ograničenim akcijama ponovnog preuzimanja gradova i mjesta koji se smatraju važnima za opće ratne ciljeve Kremlja.
Druga su napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uz napore da se iscrpe zapadne i ukrajinske zalihe projektila za sustave protuzračne obrane. Zbog toga su ruski udari na ukrajinsku energetsku infrastrukturu postali još učinkovitiji i sada postoji realna opasnost da Moskva postigne cilj potpunog zamračenja u Ukrajini, naveo je u svojoj analizi s kraja lipnja londonski think tank Royal United Services Institute (RUSI).
Ukoliko ne dođe do znatnog pojačanja sposobnosti ukrajinske protuzračne obrane i ruska se kampanja uspješno nastavi, situacija u Ukrajini postat će neodrživa. Zemlja ne može preživjeti bez energije, a Rusija je na putu da ugrozi ili uništi svu infrastrukturu koja pokreće Ukrajinu, upozorava RUSI.
Ukrajinsko društvo neće moći funkcionirati bez energije - mnogim službama poput javnog prijevoza i bolnica bit će gotovo nemoguće djelovati učinkoviti, a kako će se bližiti zima i temperature ispod nule, nedostatak električne energije i grijanja postat će opasni po život, posebno starijih i vrlo mladih građana, što će pokrenuti unutarnje i vanjsko raseljavanje.
Uništeno 90 posto DTEK-ovih kapaciteta
Ruski cilj je uništiti volju Ukrajinaca za borbom, tako da se iracionalni i neprihvatljivi zahtjevi koje Vladimir Putin često postavlja počnu činiti prihvatljivima u usporedbi s kontinuiranom patnjom, procjenjuju u think tanku. Stoga Zapad, kako se ističe, mora djelovati odmah kako bi obranio i obnovio energetsku infrastrukturu Ukrajine. Alternativa tome je poražena Ukrajina i ohrabreni Kremlj koji će se osjećati kao da je izvojevao veliku pobjedu nad Zapadom, stoji u sumornom izvješću RUSI-ja.
Istom tematikom ovog se tjedna bavi i ugledni The Economist. Njihova novinarska ekipa posjetila je i obišla uništenu ukrajinsku elektranu, no iz sigurnosnih razloga nisu precizirali koju. Zabilježili su monumentalnu štetu koju je postrojenje pretrpjelo tijekom proljetne ruske kampanje udara na ključnu infrastrukturu proizvodnje električne energije. Kako navode, polovica ukrajinskih energetskih kapaciteta već je izvan stroja, a bliži se još jedna zima.
Golema termoelektrana na ugljen iz sovjetskog doba, kako se navodi, do temelja je uništena u požaru koji je gorio više od 24 sata, prozori su razbijeni, krov srušen, strojevi uništeni, cijevi polomljene. Radi se o gomili ruševina. Ono što je nevjerojatno jest da nije bilo žrtava među 15-ak pripadnika ključnog osoblja koje mora ostati na svojem mjestu tijekom upozorenja na zračnu opasnost.
Maksim Timčenko, izvršni direktor najvećeg ukrajinskog privatnog energetskog operatera DTEK, koji upravlja većinom ukrajinskih nenuklearnih elektrana, uključujući i onu koju je posjetio The Economist, kaže da je ove godine uništeno 90 posto njihovih proizvodnih kapaciteta. Valovi napada od ožujka bili su usmjereni na termo i hidroelektrane kao i, po prvi put, na solarna postrojenja. Dok Rusija pokušava postignuti bilo kakve ozbiljnije uspjehe na bojnom polju, dalekovodi su postali nova linija bojišnice.
Prije invazije, ukrajinski proizvodni kapacitet bio je 36 gigavata (GW) električne energije. Rusija je gađala elektroenergetsku infrastrukturu zemlje krajem 2022. godine, kada je polovica tih kapaciteta već bila izgubljena - okupirana, uništena ili oštećena - prije nego što su napadi ove godine obnovljeni. Kijev je uspio obnoviti dio kapaciteta, a prošle je zime uspio gotovo u potpunosti zadržati svjetla upaljenima, vrativši kapacitet blizu tada potrebnih 18 GW.
Ulaganje u nuklearnu energiju
No, ovogodišnji napadi uništili su 9 GW kapaciteta. Gotovo sve što je ostalo dolazi iz nuklearnih elektrana, koje Rusi nisu napadali. Stoga se zvuk generatora ponovno čuje na ulicama Kijeva, a u svim ukrajinskim gradovima povremeni nestaje struje. Ruski napadi u međuvremenu se uspješno nastavljaju jer nema dovoljno sustava protuzračne obrane da onesposobe sve projektile.
I što sad? Ukrajina trenutačno uvozi 1,7 GW iz Europske unije, što bi se moglo povećati na otprilike 2 GW - prema optimističnijim predviđanjima - no ograničenja prijenosa znače da uvezena električna energija ne može pružiti više od povremenog povećanja. Kratkoročno gledano, postoji nada da će se oštećene elektrane moći u dovoljnoj mjeri popraviti do zime kako bi proizvele još 2 do 3 GW kapaciteta. Ukrajinski inženjeri tako trenutačno po Europi traže rabljenu opremu iz rashodovanih elektrana sovjetskog tipa.
Ipak, nije jasno koliko je sve to realno. Čak i kad bi se moglo djelomično obnoviti postojeće elektrane, one su i dalje veliki glineni golubovi, sve već više puta pogođene.
Popravak postojećih termoelektrana mogao bi biti relativno jeftina privremena mjera. No, čak i bez rata, Ukrajina bi morala preusmjeriti svoju energetsku politiku podalje od termoelektrana na ugljen. Vlada je odlučila ulagati u nuklearnu energiju, najavljujući da će četiri nova reaktora biti izgrađena u Hmeljnickom, jednoj od tri nuklearne elektrane koje su još uvijek pod kontrolom Ukrajine, a koje proizvode većinu energije kojom Ukrajina još raspolaže. Četvrta, ona u Zaporižji, pod ruskom je okupacijom i trenutačno je zatvorena.
Ukrajinski energetski analitičari, pak, nisu uvjereni u taj pothvat. "Oni troše novac na nešto što nam ne treba", kaže Volodimir Omelčenko iz think tanka Centar Razumkov. "Po mom mišljenju, to je vrlo loša odluka. To izgleda kao način da se veže mnogo novca za ulaganje u projekt tijekom deset godina".
Rat ubrzao dekarbonizaciju
U međuvremenu lokalne vlasti u općinama, očajnički pokušavajući pružiti ključne usluge grijanja i funkcioniranja vodovoda ove zime, decentraliziraju proizvodnju električne energije te instaliraju mini elektrane u obliku modernih, učinkovitih plinskih turbina koje imaju kapacitet od pet do 70 megavata (MW). Ove male elektrane mogu se priključiti lokalno, ali malo je vjerojatno da bi se toga moglo instalirati dovoljno prije nadolazeće zime da bi se smanjio strukturni deficit električne energije u cijeloj zemlji. Vjetar i sunce pridodali bi tome još nešto.
Ironija ovog razaranja i ovog rata je, kaže Timčenko, u tome što je ubrzao dekarbonizaciju energetske industrije Ukrajine. DTEK je prošle godine završio izgradnju vjetroelektrane snage 114 MW samo 100 km od prve linije. Kada je ruski projektil pogodio jedno od njihovih polja solarnih ploča, popravili su štetu u samo četiri dana. Vjetar i sunce nisu samo zelenije opcije, nego su i strateški otporni. "Samo jedna raketa može uništiti elektranu na ugljen od 300 MW, ali treba im 50 projektila da unište isti kapacitet u vjetroelektrani", ističe Timčenko.
Koja se god nova postrojenja priključe na mrežu, Ukrajina hitno treba više energije ove zime, već za nekoliko mjeseci. Premalo je vremena i premalo milijardi dolara potrebnih za instaliranje nekoliko stotina malih elektrana, obnovu bombardiranih elektrana ili izgradnju vjetroelektrana i solarnih farmi. Stalni nestanci struje postat će rutina.
Ukrajinci su već naučili kako se prilagoditi nestašicama električne energije. Male tvrtke imaju dizel generatore, a tvornice srednje veličine uložile su u plinske turbine i čak mogu prodavati svoj višak nacionalnoj mreži. Sve zgrade imaju generatore za napajanje dizala, a građani kupuju baterije koje mogu puniti i koristiti kod kuće za Wi-Fi veze i USB lampe. No, sve će to već uskoro biti na velikoj kušnji, zaključuje Economist.