Putinov najveći as u rukavu najbolnija je rana Kijeva: ‘Ako ovo ne sredimo, uništit ćemo zemlju‘

Ukrajinske i ruske snage nisu prestajale pucati jedne po drugima dok je jedna starija gospođa odmarala noge pored glavne bolnice u Hersonu. U njezinim kolicima za nabavke bilo je nekoliko boca vode. Napunila ih je na obali rijeci Dnjepar na kojem Herson leži. "Bilo je bolje dok su Rusi bili ovdje", rekla je gospođa te dodala: "Krim ionako pripada Rusiji". Gospođa je potom nahvalila ruskog predsjednika Vladimira Putina. Novinarima Foreign Policyja rekla je da ima 75 godina, ali da je u srcu još uvijek mlada. Nije im htjela reći kako se zove i nije htjela da je fotografiraju. Ubrzo se oko nje našlo nekoliko ukrajinskih vojnika. Raketa je potom pala nedaleko od njih. Ubrzo zatim još jedna. Ne želeći riskirati, gospođa je uzela svoja kolica i udaljila se od bolnice. Vojnici su, prije nego što je otišla, nazvali policiju.

"Bilo tko može surađivati s Rusima. Nije bitno koliko ima godina, kojeg je spola i čime se bavi", rekao je bojnik Serhij Čehočki iz 59. motorizirane brigade te dodao da je na policiji da otkrije gdje 75-godišnjakinja živi, s kime razgovara te upušta li se u neke ilegalne aktivnosti. "Najvažniji suradnici Rusa grad su već napustili, međutim u njemu ih je ostalo još dosta", ustvrdio je Čehočki.

Doušnici, izdajnici i kolaboracionisti od samog početka rata pomažu Rusima. Pomagali su im pronaći mete, a uspjeli su se ubaciti i organe vlasti. Ukrajinci su tijekom posljednjih 12 mjeseci uhapsili više tisuća njih, a više stotina ih je izvedeno pred sudove.

"Rusi agenti su svugdje: u državnim institucijama, pravosudnim tijelima, crkvi. Među njima ima i zastupnika u parlamentu, sudaca, svećenika i, naravno, civila", rekla je Irina Fedoriv, glavna urednica neprofitne medijske platforme Česno. Organizacija koju vodi Fedoriv dosad je razotkrila više od 1000 kolaboracionista. Četrdeset i sedam posto njih bili su političari, a 27 posto suci. "Kolaboracionisti su se infiltrirali u cijeli sustav - policiju, sudove i državu. Mnogi su privedeni, mnogo ih je manje završilo na sudu", objasnila je Fedoriv.

"To je zato što je sustav korumpiran i truo. Pod hitno ga moramo reformirati. Još uvijek u parlamentu sjede članovi proruskih stranaka. Imamo proruske suce. Zašto su oni još uvijek na tim pozicijama? Moramo ih se riješiti. Uništit ćemo vlastitu zemlju ako to ne napravimo."

Krtice

Iako je rat u Ukrajini dubinski i vjerojatno nepovratno promijenio odnose između Kijeva i Moskve, Rusija u nekim dijelovima Ukrajine još uvijek igra veliku i važnu ulogu. Ukrajina je u Sovjetskom Savezu provela gotovo 70 godina, a Putin i njegovi jataci Ukrajinu drže dijelom Rusije. Dobar dio stanovnika istočnih predjela Ukrajine priča ruski, a stariji Ukrajinci i dan danas gledaju ruske TV postaje koje sekundiraju Kremlju. Čak se i u popularnoj serije Sluga naroda u kojoj je igrao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pričalo ruski. Do reevaluacije odnosa između Ukrajine i Rusije došlo je nakon Revolucije dostojanstva koja je izvila 2014. godine. Oni su se dodatno pogoršali krajem veljače prošle godine kada je Putin naredio napad na Ukrajinu.

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič zalagao se za vrijeme svog mandata za bliske odnose Kijeva i Moskve. Nakon što je tijekom spomenute revolucije protjeran iz Ukrajine, Janukovič se skrasio u Rusiji gdje i danas živi. Ukrajina je unazad nekoliko godina zabranila više od 15 proruskih političkih stranaka.

Čak je i glasnogovornik Ukrajinske sigurnosne službe (SBU) Artem Detjarenko rekao da se iz nje moraju otjerati "krtice i izdajice". Dodao je da to je jedan od najvažnijih poslova kojim se SBU trenutno baci. "Među visokim dužnosnicima ima neprijateljski agenata", rekao je Detjarenko.

SBU je od veljače 2022. pokrenuo oko 2500 kaznenih postupaka, priveo 600 neprijateljskih agenata i špijuna te neutralizirao više od 4500 kibernapada na državne institucije. Takvih je napada 2021. godine bilo tri puta manje. Muškarac koji je Rusima dostavio važne informacije o infrastrukturi u Donjeckoj oblasti te koji im je pokušao dostaviti lokacije ukrajinskih raketnih bacača nedavno je osuđen na 12,5 godina zatvora. Uhićena su i dva dužnosnika koji su Rusiji slali podatke o ukrajinskoj obrani te osobne podatke ukrajinskih policajaca.

"Stalno tražimo kolaboracioniste te ruske špijune i agente. To nam je jedan od prioriteta. Surađujemo s lokalcima. Pronalazimo svjedoke ratnih zločina i slušamo priče o izdajnicima", rekao je Detjarenko.

‘Puno je rada pred nama‘

Na zidovima zgrada te panoima diljem zemlje mogu se vidjeti plakati kojima se civile nastoji potaknuti da ukrajinskim vlastima pomognu pronaći sumnjiva lica. "Imate informacije o kolaboracionisti ili izdajniku? Javite nam se", stoji na plakatu na ulazu u Herson. Mnogi civili znaju osobe koje su pomagale Rusima. Neki su na društvenim mrežama raspačavali prorusku propagandu, a neki su špijunirali svoje susjede i sumještane. Ukrajinske su vlasti neke lako pronašli, no mnogo je onih koje još nisu locirali.

Glavna liječnica Regionalne dječje bolnice u Hersonu Ina Holodnjak rekla je za Foreign Policy da se jako razočarala kada je doznala da je s Rusima surađivao jedan njezin dugogodišnji i cijenjeni kolega. "On je bio jedini liječnik u bolnici koje je odabrao raditi s Rusima. Čak im je predao i sve naše dokumente", rekla je Holodnjak te dodala da je on u međuvremenu pobjegao na teritorij koji kontroliraju Rusi.

U trenutku kada je počela okupacija Hersona, Holodnjak je imala oko 300 pacijenata. Danas ih je te nekoliko. Među njima su i oboljeli od karcinoma koji više nemaju pristup potrebnim lijekovima. Većina ih je napustila grad čim su Rusi u njega ušli. Herson i dan danas muku muči sa strujom, vodom i lijekovima.

Znajući da je takav potez potencijalno može koštati glave, Holodnjak je Rusima rekla da s njima neće surađivati. Nakon što je situacija u bolnici postala preopasna za rad, liječnica se neko vrijeme skrivala. Čim su ukrajinske snage oslobodile grad, ona se vratila na svoje radno mjesto. "Morala sam si priznati da su kolaboracionisti svugdje. Teško je ikome vjerovati", dodala je liječnica.

"Puno je rada pred nama", rekla je glavna urednica Česnog Irina Fedoriv. Iako je njezina organizacija nevladina i nezavisna, Česno je tijekom invazije surađivalo s ukrajinskim vlastima i obavještajcima. "Kritični smo prema vlastima, ali moramo s njima surađivati. Vremena su teška. U ratu smo i moramo se boriti zajedno", rekla je Fedoriv.