BOŽO KOVAČEVIĆ

‘Putinova odluka je iracionalna, on ovim potezom ne dobiva ništa, a ujedinio je NATO protiv sebe‘

‘Nije isključeno da će biti operacija i u ostalim dijelovima Ukrajine. Već je poslao vojsku u Donbas, pitanje je gdje će se zaustaviti‘

Ukrajinski vojniku u selu Novognativka u Donjecku; u krugu: Božo Kovačević

 Anatolii STEPANOV/AFP; Berislava Picek/CROPIX

Božo Kovačević, profesor i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Rusiji, spada među najkompetentnije sugovornike kada je riječ o ukrajinskoj krizi i mogućem razvoju događaja. Još prije mjesec dana Kovačević je najavljivao sumornu budućnost jer je Rusija prekršila odredbe međunarodnog prava prilikom okupiranja dijelova ukrajinskog teritorija, ali je isto tako upozoravao kako je jasno da suodgovornost za takve ishode snosi i Zapad jer je uporno odbijao na dnevni red staviti ona pitanja i probleme koje Rusi smatraju važnima.

Otkako je Vladimir Putin odlučio priznati nezavisnost ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk i ondje otvoreno poslao rusku vojsku, sumorna budućnost koju je najavio Božo Kovačević postala je sumorna sadašnjost, a ono što dolazi moglo bi izgledati još gore.

Je li vas iznenadila Putinova odluka?

- Manje me iznenadila sama odluka nego njezino obrazloženje. Imam u vidu prvi dio Putinova govora, koji je po sadržaju velikoruski, antiukrajinski šovinizam. Pokazuje se da predsjednik Rusije uopće ne priznaje Ukrajinu kao državu, ne daje pravo Ukrajini da postoji kao država i ne priznaje aktualnu ukrajinsku vlast.

Znači li to da bi se Putin mogao odlučiti i na operacije u ostalim dijelovima Ukrajine, izvan Donbasa?

- Nije isključeno. Već je poslao vojsku u Donbas, a s obzirom na njegovo nepriznavanje ukrajinske države, postavlja se pitanje gdje će se ta vojska zaustaviti.

Koji je, po vašem mišljenju, razlog za tako neracionalnu Putinovu odluku, koja odbacuje kompromis i dovodi Rusiju u jako težak položaj?

- U pravu ste. Putinovi dosadašnji potezi do sada su se mogli nekako racionalno objasniti, a ovo je iracionalno. Prvo, on je želio razjediniti NATO, a sada ga je ujedinio, kao što je otvorio mogućnost političkog ujedinjavanja Ukrajinaca. Drugo, do sada je u rukama imao jako diplomatsko sredstvo, a to je sporazum Minsk II i rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2202, a ovim potezom je sebi oduzeo mogućnost korištenja diplomatskih sredstava. Treće, očito je da slijedi daljnja eskalacija sukoba u kojoj će manji taktički uspjesi rezultirati sasvim izvjesnim strateškim gubicima za Rusiju.

To je pitanje, što će Rusiji nekakav Donjeck i Lugansk?

- To je to. On ovim potezom ne dobiva ništa za sebe, a protiv sebe mobilizira cjelokupnu javnost. Osim toga, isključuje se bilo kakvo mirno rješenje u odnosima s Ukrajinom jer, kako se vidi, Putin ne priznaje ukrajinsku vlast.

Engleski list Guardian jučer je napisao kako je sjednica Vijeća sigurnosti Ruske Federacije pokazala da je Putin samostalno odlučio podržati secesiju istočnih dijelova Ukrajine.

- To se vidjelo kada je od svih prisutnih zatražio da se osobno izjasne, a bio je više nego odbojan prema svima koji su pokazali da imaju barem malu rezervu prema toj odluci. To pokazuje da se radi isključivo o njegovoj odluci, a ponavljam, mislim da je napravio veliku stratešku grešku. Međutim, još uvijek nije izvjesno kako će se situacija dalje razvijati. Reakcije Zapada nisu onakve kakve se moglo pretpostaviti da će biti na temelju razvoja događaja proteklih tjedana, a činjenica da čak i neki Amerikanci ukrajinskom predsjedniku Zelenskom predlažu da se preseli iz Kijeva u Lavov ukazuju na mogućnost opće ruske invazije, ali možda i na spremnost Zapada da prihvati rezultate te invazije, ako Rusija stane na granicama zapadne Ukrajine. SAD su proglasile sankcije, ali samo protiv odcijepljenih entiteta, a protiv Rusije još nisu proglašene nove sankcije.

Kovačević: 'Hrvatska treba inzistirati na diplomatskom rješenju'

Hrvatska je dio Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije. Kakvu politiku treba voditi u novonastaloj situaciji?

- Svakako treba osuditi priznanje tih pokrajina i inzistirati na diplomatskom rješenju. Naravno da kao članica Sjevernoatlantskog saveza treba provoditi prethodno dogovorenu politiku, ali Hrvatska mora aktivno sudjelovati u razgovorima u kojima se definiraju smjerovi te politike. Međutim, neovisno o neprihvatljivosti Putinova poteza, mislim da također treba uvažavati ruske strahove od daljnjeg širenja Sjevernoatlantskog saveza. Kao što se zemlje istočne Europe opravdano boje Rusije, tako se i Rusija opravdano plaši Sjevernoatlantskog saveza.

Može li Rusija naštetiti Zapadu?

- Europi ne može ništa napraviti, a kad je riječ o globalnim odnosima, čini se da je neizbježno daljnje približavanje Rusije i Kine. Unatoč nastojanjima Amerike da ih razdvoji, i Rusija i Kina su izložene sankcijama Zapada, a bude li zaustavljen Sjeverni tok, tek onda će ovisnost Rusije o Kini postati stopostotna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 22:26