Gruzijski san, vladajuća stranka u Gruziji, najavila je da će staviti izvan zakona gotovo sve svoje političke protivnike ako pobijedi na parlamentarnim izborima koji se održavaju kasnije ove godine.
Zabrana bi vjerojatno pretvorila već zamrznute pokušaje Gruzije da se pridruži Europskoj uniji u potpunu iluziju s obzirom na nedavne sukobe između Tbilisija i Bruxellesa po pitanju ljudskih prava i vladavine prava uopće.
U petak je gruzijski premijer Irakli Kobahidze rekao da će vlada nastojati zabraniti više od šest stranaka nakon ključnih nacionalnih izbora u listopadu. Ova najava je došla nekoliko dana nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san zaprijetila da će raspustiti najveću oporbenu skupinu u parlamentu, Ujedinjeni nacionalni pokret (UNM), koji je utemeljio bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili.
Osim UNM-a, i druge prozapadne parlamentarne frakcije suočavaju se s zatvaranjem, rekao je Kobahidze, jer su "u stvarnosti sve one jedna politička snaga". Svim zastupnicima koji budu izabrani na temelju njihovih platformi, rekao je, bit će zabranjeno preuzeti dužnost, prenosi Politico. "Vjerujem da će ukidanje mandata biti logičan nastavak stavljanja tih stranaka izvan zakona. Kriminalni članovi kriminalnih političkih snaga ne bi trebali imati status kao što je status člana gruzijskog parlamenta", rekao je premijer.
‘Jedina usporedba Bjelorusija i Sjeverna Koreja‘
Europska komisija upitana za komentar o Kobahidzeovim planovima, za koje on tvrdi da neće stajati na putu ulaska u EU, Politicu još nije odgovorila. "To će učinkovito značiti zabranu svakog protivljenja koje Gruzijski san shvaća kao prijetnju", rekao je Tinatin Ahvlediani, istraživač u Centru za europske političke studije. "Jedina usporedba za ovakve stvari su Aleksandar Lukašenko u Bjelorusiji ili Sjeverna Koreja - to bi bio kraj gruzijske demokracije", rekao je on.
Oporbene stranke nastojale su udružiti snage uoči glasovanja kako bi porazile Gruzijski san, koji se posljednjih mjeseci suočio s velikim uličnim prosvjedima zbog uvođenja zakona po uzoru na ruski kojim se nevladine organizacije i medijske kuće koje podržava Zapad označava kao "strane agente". Protivnici vjeruju da će zakon, koji je stupio na snagu početkom lipnja, služiti ušutkavanju organizacija koje kritiziraju vladu na način sličan ruskom. Vladajuća stranka Gruzijski san opravdala je zakon povećanjem transparentnosti i jačanjem gruzijskog suvereniteta.
Moskva je promptno reagirala na upozorenja Bruxellesa i Washingtona te pozive da se ne izglasa taj zakon kojim se u pitanje dovodi daljnja europska budućnost Gruzije, rekavši da je to "miješanje u unutarnje stvari Gruzije". Kremlj je poručio da je Gruzija suverena država koja ima pravo sama donositi zakone koje misli da treba.
Kobahidze je odbacio kritike da bi zemlja mogla pasti u diktaturu, tvrdeći da su Ukrajina i Moldavija zabranile političke stranke bez spaljivanja svojih mostova sa Zapadom. "Isto će se dogoditi u slučaju Gruzije", rekao je. Te dvije zemlje zabranile su određene promoskovske frakcije u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i uslijed upozorenja da su radile na organiziranju državnih udara, no obje su zadržale funkcionalne višestranačke sustave.
Tina Bokučava, čelnica UNM-a, izjavila je za Politico ranije ovog tjedna kako potez da se njezina stranka stavi izvan zakona dokazuje da je Gruzijski san postao "autoritarna vlada u stilu (Vladimira) Putina".
Degradacija nekadašnjeg miljenika Zapada
EU je zamrznula zahtjev Tbilisija za članstvo zbog upozorenja o nazadovanju ljudskih prava, dok su SAD obustavile prijeko potrebna sredstva za ovu zemlju na južnom Kavkazu zbog njezina okretanja u smjeru Kremlja. Izvješće europskog Vijeća za vanjske poslove pokazalo je da je Bidzina Ivanišvili, proruski oligarh i bivši premijer čije procijenjeno bogatstvo čini gotovo polovicu BDP-a zemlje, u velikoj mjeri odgovoran za okretanje Gruzije prema Kremlju od početka rata u Ukrajini.
Gruzija je nekoć bila demokratski miljenik Zapada u regiji Kavkaza, no demokracija u toj zemlji godinama erodira. Ključni uzrok tome je, kako je prošle godine pisao Foreign Policy, vladavina u sjeni Bidzine Ivanišvilija koji, kako mnogi vjeruju, i dalje kontrolira ključne poluge moći unutar Gruzijskog sna. Stranka je učvrstila svoj nadzor nad državnim institucijama, uključujući državnu službu, sigurnosne snage i policiju te nagrizla mnoge aspekte demokratskog upravljanja, uključujući neovisnost pravosuđa, izborni proces i parlamentarni nadzor.
U Gruziji je nakon raspada Sovjetskog Saveza izbio građanski rat, da bi Gruzija naposlijetku izgubila dvije svoje odmetnute regije, Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su proglasile međunarodno nepriznatu neovisnost. Rusija je, pak, priznala Južnu Osetiju i Abhaziju kao neovisne države 2008. godine, kada je izbio petodnevni rusko-gruzijski rat, u kojem su ruske snage odbile gruzijski pokušaj ponovnog preuzimanja Južne Osetije. Većina stanovništva u tim regijama ima rusko državljanstvo i neprestano se najavljuju referendumi o pripajanju Rusiji, kako je ranije izvještavao Jutarnji list.