RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Putinovo najvažnije obraćanje naciji od početka rata čekalo se satima, njegov bivši savjetniki: ‘Odgođeno je...‘

Ključne događaje 209. dana rata u Ukrajini pratimo uživo

Vladimir Putin u Kremlju, arhivska fotografija

 Artyom Korotayev/Tass/Profimedia/Artyom Korotayev/Tass/Profimedia

Ključni događaji:

- Uživo pratimo 209. dan ruske invazije na Ukrajinu

- Putin se večeras trebao obratiti naciji prvi put nakon početka invazije, ali nakon višesatnog čekanja pojavile su se informacije dobro upućenih insajdera da je obraćanje odgođeno za sutra

- Čelnici separatističkih uprava Donbas I Lugansk pozivaju na referendum o pripajanju Rusiji

- Ruski okupatori također žele provesti referendum u oblasti Herson o pridruživanju Rusiji

- Ako do toga zaista dođe, Rusija bi mogla tvrditi da ukrajinske snake napadaju njen teritorij i proglasiti rat i punu mobilizaciju


NOVO 23:13 Francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju da je moderna imperijalistička sila po zakonu džungle i pozvao je u utorak u sjedištu UN-a neutralne zemlje da prestanu biti suučesnice svojom šutnjom o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

U govoru svjetskim liderima na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku Macron je upozorio da ruska invazija Ukrajine dijeli svijet i vraća ga "u doba kolonijalizma".

"Oni koji na to šute (...) pridonose novom imperijalizmu, suvremenom cinizmu koji uništava svjetski poredak", rekao je Macron u polusatnom govoru.

Pozvao je države da ne budu pasivni promatrači.

"Kada čujem Rusiju kako govori da je spremna za novu suradnju i novi međunarodni poredak bez hegemonije, to je samo prazna priča. A temelji se na čemu? Na invaziji na susjednu državu, na nepoštivanju granica jer vam se to ne sviđa. Kakav je to poredak? Tko je današnji hegemon? Rusija", rekao je Macron.

Odbacio je narativ da Zapad pokušava obraniti zastarjele vrijednosti kako bi branio vlastite interese i da zbog toga pati ostatak svijeta.

"Nije riječ o izboru između Istoka i Zapada, već o odgovornosti svakog da poštuje UN-ovu poveleu", rekao je.

Zapadne sile nadaju se iskoristiti okupljanje u sjedištu UN-a ovaj tjedan kako bi uvjerile neutralne države da pritisnu Moskvu. Macron je govor završio ističući ograničenja Rusije.

"Tko je bio ovdje tijekom pandemije? Tko je nudio financiranje kako bi se pomoglo u tranziciji zbog klimatskih promjena? Sigurno ne oni koji vam dolaze danas s idejom o novom svjetskom poretku. Ne oni koji nisu imali funkcionalno cjepivo i ne nude ništa u borbi protiv klimatskih promjena".


22:14 Prema navodima na Telegram kanalima ruskih medija, Putin će se naciji obratiti 21. rujna ujutro s početkom u 9 sati, a trebao bi trajati do 10 sati po moskovskom vremenu. Ruski televizijski i radijski kanali primili su zahtjev da oslobode termin za prvog čovjeka Kremlja.


21:37 - Sergej Markov, ruski politički analitičar koji je bio Putinov savjetnik, kaže da je njegovo obraćanje naciji odgođeno za sutra, piše Sky News.

S druge strane urednica portala Russia Today Margarita Simonyan samo je napisala na Telegramu - Možete na spavanje.


21:20 - Nexta navodi kako je kremaljski propagandni medij Russia Today maknuo najavu Putinova govora sa svoje web stranice, a kažu i da ruski mediji javljaju da se glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova "ne može dobiti".


21:00 - U Moskvi su sada 22 sata, Putinovo najavljeno obraćanje kasni već dva sata.


20:49 - Ruska medjiska grupa RBK sada piše da će se Putin i Šojgu "možda obratiti naciji". Pozivaju se na "pouzdane izvore". Kažu da se "govor očekuje do kraja dana".


20:34 - Britanski general sir Richard Shirreff kaže da 90-minutno kašnjenje Putinovog obraćanja sugerira da iza kulisa u Kremlju vlada kaos, piše Sky News.

- Vidjeli smo da su najavili govor za 20 sati po moskovskom vremenu, a ne događa se ništa. To meni govori da je kaos iz scena.


20:20 - Putinovo najavljeno obraćanje sada kasni već punih 80 minuta.


20:08 - Predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije Valentina Matvijenko, koja se smatra Putinovom bliskom suradnicom, odbila je odgovoriti na pitanje novinara može li se u Rusiji provesti mobilizacija.

Na pitanje novinara odgovorila je protupitanjem:

- A što vi mislite? Treba li nam?, kratko je rekla, a prenosi ruska agencija Tass.


20:05 - Ukrajinska analitičarka Tatjana Stanovska misli da je potez s najavom referenduma u Donjecku, Luhansku i Hersonu zapravo poruka Putina Zapadu i ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, a čiji je cilj uvjeriti ih da će se Ukrajina morati odreći dijela svojeg teritorija, vjerojatno onog koji je trenutno pod ruskom okupacijom.


19:45 - Gotovo je sigurno da će Vladimir Putin najaviti referendume u oblastima Luhansk i Donjeck kojima bi se one pridružile Rusiji, a isto se može očekivati za Hersonsku oblast. Za razliku od zapadnih medija, ruski mediji nemaju ni slova o mogućem proglašenju mobilizacije. No, nisu imali ni o početku invazije netom prije nego je Putin proglasio početak "specijalne vojne operacije" 24. veljače.


19:31 - Dopisnica Sky Newsa iz Moskve Diana Magnay poručila je kako je ovo "ozbiljan trenutak jer se Putin nije obratio naciji od početka invazije".

Ona smatra kako ćemo danas od Putina sigurno čuti da će Rusija morati prihvatiti odluke četiriju regija koje raspisuju referendume.

Izvijestila je da se na državnoj televiziji već iznose statistike, čiju autentičnost doduše nije moguće provjeriti, koje govore da će se oko 90% ljudi u tim regijama izjasniti da se žele pridružiti Rusiji.


19:30 - Bilo kakvi referendumi o pridruživanju ukrajinskih teritorija Rusiji uništili bi svaki preostali prozor za pregovore Kijeva i Moskve, rekao je u utorak glasnogovornik Ureda ukrajinskog predsjednika.

- Bez referenduma, još uvijek postoji najmanja šansa za diplomatsko rješenje. Nakon referenduma - ne, rekao je Serhij Nikiforov, a prenosi medij Liga.net.

Nikiforov je reagirao na planove za referendume o formalnom pridruženju Rusiji koje su u utorak predstavili dužnosnici koje su Rusi imenovali u četiri okupirane ukrajinske regije.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak napisao je da bi u slučaju bilo kakvih referenduma trebalo pojačati ekonomske sankcije Rusiji, ali i opskrbu oružja Ukrajini, uključujući projektile ATACMS koji imaju veći doseg nego bilo koji sustav oružja koji trenutno posjeduje Ukrajina.

- Kremlj se protivi snabdijevanju modernih tenkova i ATACMS-a Ukrajini? Vrijeme je da ih dobijemo, rekao je Podoljak.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba poručio je da referendumi neće promijeniti činjenicu da je Rusija agresor.

- Rusi mogu činiti što god hoće. No to neće ništa promijeniti, rekao je Kuleba u New Yorku nakon sastanka s američkom veleposlanicom pri UN-u Lindom Thomas-Greenfield.

- Rusija je bila i ostaje agresor koji ilegalno okupira dijelove ukrajinske zemlje. Ukrajina ima svako pravo osloboditi svoje teritorije i nastavit će ih oslobađati bez obzira na to što Rusija govori.

U očito koordiniranom potezu, proruski dužnosnici najavili su referendume od 23. do 27. rujna u regijama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija ili veličine kao Mađarska.


19:29 - Prošlo je pola sata od najavljenog termina za obraćanje Putina naciji i dalje nema glasa iz Kremlja...


19:27 - Zapad je u utorak osudio odluku proruskih separatista u okupiranim ukrajinskim regijama da već ovaj tjedan započnu održavanje referenduma o priključivanju Rusiji.

Moskovski planovi o održavanju „lažnih referenduma“ u okupiranim dijelovima Ukrajine „besramno su kršenje međunarodnog prava“, rekao je u utorak glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg.

„To je nova eskalacija u Putinovu ratu“, dodao je Norvežanin i pozvao međunarodnu zajednicu da osudi taj potez i pojača pomoć Ukrajini. Čelnik NATO-a govorio je u New Yorku gdje sudjeluje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Bijela kuća u utorak je odbacila ruski plan o održavanju referenduma kazavši da je Moskva možda donijela tu odluku kako bi unovačila vojnike na tim područjima nakon velikih gubitaka koje je pretrpjela na ratištu.

U očito koordiniranom potezu, proruski dužnosnici najavili su referendume od 23. do 27. rujna u regijama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija ili veličine kao Mađarska.

"Sjedinjene Države neće nikad priznati pretenzije Rusije na ukrajinska područja koje je ranije pripojila“, rekao je Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Joe Bidena, prenosi Reuters.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da ruski plan o održavanju „lažnih referenduma“ u okupiranim dijelovima Ukrajine neće biti prihvaćen, također naglasivši da je to protivno međunarodnom pravu.

Scholz je na marginama Opće skupštine UN-a rekao da Rusija mora povući svoju vojsku i da „Ukrajina ima pravo braniti integritet i suverenitet svoje države i demokracije“.

„Podržavamo Ukrajinu u tome“, kazao je njemački kancelar, a prenosi agencija dpa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron referendume je nazvao novom provokacijom Rusije, kazavši da bi ta zamisao bila smiješna da nije toliko tragična".

Cijeli proces Marcon je nazvao parodijom te kazao da ta glasanja neće imati pravne posljedice i obećao je će Francuska nastaviti vojno pomagati Kijevu.


19:23 - I dalje se čeka obraćanje Vladimira Putina i Sergeja Šojgua.


19:10 - Savjetnik Bijele kuće za sigurnost Jake Sullivan poručio je da bi Vladimir Putin večeras mogao proglasiti mobilizaciju.


19:01 - Nakon Vladimira Putina naciji će se obraiti i ministar obrane Ruske Federacije Sergej Šojgu.


18:38 - Ruski predsjednik Vladimir Putin večeras oko 19 sati trebao bi se obratiti naciji u vjerojatno najvažnijem govoru vezanom uz ratu Ukrajini (koji Kremlj i dalje zove specijalnom vojnom operacijom, op.a.) od početka ruske invazije.

Putinovo obraćanje dolazi u prilično znakovitom trenutku, kada su separatističke ruske snage u Luhanskoj i Donjeckoj oblasti, kao i one u Hersonskoj oblasti, najavile referendume na kojima će se glasati o pripajanju tih dijelova Ukrajine Rusiji. Kremlj ih na to snažno potiče, sudeći prema recentnim izjavama ruskih dužnosnika.

Kako bi činom "pripajanja" tih oblasti Rusiji, iako ih ruske snage ne kontroliraju u potpunosti i iako je jasno da međunarodna zajednica to neće priznati (izuzev možda država poput Sjeverne Koreje i Sirije), veći dio Donbasa i Herson bi prema Kremlju de iure postali ruski teritorij, a to bi Putinu dalo izliku da i službeno proglasi rat. Jer, bojište bi tada, prema tumačenju Kremlja, bilo na ruskoj zemlji.

Takav potez Putinu bi potom dao i opravdanje da povuče potez kojeg je dosad izbjegavao bojeći se reakcije ruskog naroda - a to je puna mobilizacija ruske vojske za rat u Ukrajini.

Da je to slučaj dokazuje i podatak da su danas zastupnici u Dumi (ruski parlament, op.a.) izglasali zakon o pooštravanju kazni za niz kaznenih djela poput dezerterstva, oštećenja vojne imovine i neposlušnosti ako su počinjeni tijekom vojne mobilizacije ili borbenih djelovanja.


18:29 - Aleksej Navaljni, zatočeni ruski disident i oporbenjak, ustvrdio je kako je Rusija odlučila regrutirati zatvorenike kako bi se borili u Ukrajini te da se radi o "odredu samoubojica". Više pročitajte OVDJE.


18:25 - Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u utorak se u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a taj je susret uz potporu medija koje kontrolira pretvorio u dio svoje kampanje za izbore koji će se u BiH održati 2. listopada. Više pročitajte OVDJE.


18:20 - Ukrajinski vojnici ovih dana su nahvalili topove koje ime navodno isporučila Hrvatska te su potvrdili kako ih koriste već 19 dana i njima uništavaju ruske topničke i minobacačke položaje. Pohvalili su se i kako sa streljivom nemaju problema. Kako su topovi HV-a kojima se svojedobno branilo Šibenik i Zadar završili u Donjecku, pročitajte OVDJE.


18:00 - Iako se u medijima od zapadnog oružja u Ukrajini najčešće spominje mobilni bacač raketa HIMARS, koji je u mnogočemu promijenio odnos snaga na bojištu, jedno od najznačajnijih oružja koje je Kijev dobio ovog ljeta - haubice M777 - doima se poput klasičnog artiljerijskog topa, no u sebi skriva niz detalja koji su Ukrajini omogućili izuzetnu učinkovitost na bojištu. Više pročitajte OVDJE.


16:40 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba odgovorio je na najavu referenduma u okupiranim teritorijima u istočnoj i južnoj Ukrajini kako bi se pridružili Ruskoj Federaciji.

- Sramotni referendumi neće ništa promijeniti. Kao niti hibridna mobilizacija. Rusija je bila i ostala agresor koji je nezakonito okupirao dijelove ukrajinskog teritorija. Ukrajina ima puno pravo osloboditi svoj teritorij i nastavit će to raditi, bez obzira što Rusija o tome misli, poručio je.


16:32 Denis Pušilin, čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DPR), rekao je da će se referendum u Donjecku i Lugansku održati između 23. i 27. rujna.

- Narod Donbasa koji pati dugi niz godina zaslužio je biti dijelom Rusije, koju je oduvijek smatrao svojom domovinom, poručio je Pušilin u obraćanju Vladimiru Putinu.

- Molim Vas, razmotrite pridruživanje Narodne Republike Donjeck Ruskoj Federaciji što je prije moguće, u slučaju pozitivnog rezultata na referendumu, naveo je Pušilin.


16:21 Proruski separatisti u utorak su najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji kasnije ovaj tjedan - Luhanska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižje.

Separatisti pozivaju na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofenzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje.

Sjedinjene Države i Europska unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prijevarom“ i „nelegitimnima“.

Rusija je na sličan način 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim. Međunarodna zajednica nije nikad priznala tamošnji referendum, a teško da će i prihvatiti i rezultate glasanja planirane za ovaj tjedan.

Sve okupirane regije planiraju održati petodnevno glasanje od petka do 27. rujna, objavile su proruske vlasti.


16:15 Vijest o organizaciji referenduma o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Ruskoj Federaciji nepovoljno je utjecala na rusku burzu dionicama.

Reuters javlja da su dionice pale na najnižu razinu u mjesec dana jer su najnoviji potezi Moskve potaknuli strahove o uvođenju izvanrednog stanja.

Spominju i kako je ruski parlament u utorak je odobrio zakon o pooštravanju kazni za niz kaznenih djela poput dezerterstva, oštećenja vojne imovine i neposlušnosti ako su počinjeni tijekom vojne mobilizacije ili borbenih djelovanja.

- Indeksi očito padaju jer svi strahuju od mobilizacije i izvanrednog stanja, upozorio je analitičar Tinkoff Investmentsa Kiril Komarov.


13:05 - Ruski dužnosnici koje je Kremlj instalirao da "upravljaju" okupiranom ukrajinskom oblasti Herson, odlučili su provesti referendum o pridruživanju Hersona Rusiji te su zamolili Moskvu da im čim prije dozvoli takav potez. Ovo je na Telegramu objavio ruski "čelnik" oblasti instaliran od strane Rusije, Vladimir Saldo.

- Nadamo se da će Herson postati dio Rusije. Bio bi to trijumf, povijesna pravda, rekao je Saldo koji nije otkrio koji je datum u igri za referendum.

Ruske snage trenutno kontroliraju oko 95 posto oblasti Herson, ali Ukrajinci su prije nekoliko tjedana pokrenuli ofenzivu na jugu te malim koracima vraćaju dijelove teritorija te oblasti. Saldovljev poziv na pridruživanje Hersona Ukrajini pozdravio je Vjačeslav Volodin, šef ruske Dume (ruski parlament, op.a.)

Osim ruskih dužnosnika u Hersonu, slične planove okupatori imaju u Luhanskoj Narodnoj Republici i Donjeckoj Narodnoj Republici, nepriznatim separatističkim oblastima na istoku Ukrajine čiji bi se ruski "čelnici" također željeli i formalno pridružiti Rusiji.


12:36 Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je ono što je opisao kao napore SAD-a da očuvaju svoju globalnu dominaciju, rekavši da su oni osuđeni na propast. Govoreći prilikom primanja vjerodajnica stranih veleposlanika u Moskvi, Putin je rekao:

- Objektivni razvoj prema multipolarnom svijetu nailazi na otpor onih koji pokušavaju sačuvati svoju hegemoniju u globalnim odnosima i kontrolirati sve - Latinsku Ameriku, Europu, Aziju i Afriku.

Dodao je da je "hegemonija u tome uspjela dosta dugo, ali to ne može trajati zauvijek... bez obzira na razvoj događaja u Ukrajini".


12:12 Britanska premijerka Liz Truss će na samitu UN-a obećati da će sljedeće godine vojna pomoć Ukrajini biti na razini dosadašnjih 2,3 milijarde funti (oko 2,6 milijardi eura) ili će čak i premašiti taj iznos, pokazujući da želi dodatno osnažiti svoju potporu Kijevu nakon ruske invazije.

Ona će na Općoj skupštini UN-a pozvati čelnike da pomognu da se smanji ruski energetski stisak na Europu.

Truss se uputila u New York samo nekoliko sati nakon pogreba kraljice Elizabete II. označivši brzi povratak britanskoj politici koja je zbog razdoblja žalovanja nakratko pauzirala.

Truss će se u New Yorku u srijedu sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i ponoviti svoju potporu Ukrajini.

"Ovo je moja poruka narodu Ukrajine: Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje biti uz vas. Vaša sigurnost je naša sigurnost", rekla je u priopćenju uoči govora na samitu u četvrtak, dodavši da treba stati na kraj ovisnosti o ruskim energentima.

"Moramo surađivati i to okončati jednom i zauvijek", rekla je Truss.

Britanija je drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini.

Drugi zadatak nove britanske premijerke je presložiti tzv. posebne odnose sa SAD-om koji su došli na kušnju nakon brexita i odluke Londona o jednostranoj promjeni protokola o Sjevernoj Irskoj.

No, kako je kazala, Truss ne očekuje da će na skorašnjem susretu s Bidenom razgovarati i o trgovinskom sporazumu sa SAD-om.


11:39 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev podržao je referendume u samoproglašenim republikama o pripajanju Rusiji.

- Referendumi u Donbasu imaju ogromno značenje, ne samo za sustavnu zaštitu stanovnika Narodne Republike Luhansk i Narodne Republike Donjeck te drugih oslobođenih teritorija, nego i za obnovu povijesne pravde, rekao je Medvedev, koji inače obnaša dužnost predsjednika Vijća za nacionalnu sigurnost.

Dodao je kako nakon integracije republika u Rusku Federaciju "ni jedan budući čelnik Rusije, niti jedan dužnosnik neće moći poništiti te odluke".


11:26 Ukrajinska vojska potvrdila je da su u tijeku napadi na području oblasti Luhansk gdje se ruske snage premještaju nakon povlačenja iz susjednog Harkiva.

Komentirajući dva nedavna napada, Glavni stožer ukrajinske vojske tvrdi kako je u napadu na grad Novoaidar u Luhansku “uništeno I oštećeno oko 50 jedinica vojne opreme, a uništeno je I streljivo”.

- Osim toga, u blizini naselja Svatove, postrojbe Oružanih snaga gađale su područje na kojem je bilo koncentrirano ljudstvo neprijateljskih snaga. Stradalo je 70 posto ljudstva koje se nalazilo u objektu, tvrde Ukrajinci.


10:30 U ukrajinskom napadu na selo pod ruskom kontrolom u regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini ubijeno je sedam civila, među njima troje djece, objavili su ruski dužnosnici u utorak.

U napadu u ponedjeljak navečer pogođeno je selo Krasnoričenske u dijelu regije Luhansk koji drže ruske snage, rekao je u utorak predstavnik Luhanska u Zajedničkom središtu za kontrolu i koordinaciju (JCCC).

"Kao rezultat topničkog granatiranja ukrajinskih oružanih snaga na selo Krasnoričenske, ubijeno je sedam civila, uključujući troje djece (blizanci - djevojčica i dječak rođeni 2021. te djevojčica rođena 2015.", priopćio je predstavnik.

Reuters nije mogao provjeriti informacije s bojišta.

JCCC je uspostavljen u sklopu propalog sporazuma iz Minska - dogovora Rusije i Ukrajine za posredništvo i deeskalaciju sukoba između proruskih separatista i Ukrajine koji je započeo nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine.


9:58 Rusija bi trebala vratiti okupirani teritorij Ukrajini kao dio mirovnog rješenja, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za PBS u New Yorku, dodajući da je imao "vrlo dugačke razgovore" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog tjedna u Uzbekistanu.

"On zapravo pokazuje da je voljan okončati rat što je prije moguće", rekao je za spomenutu TV postaju Erdogan, koji je gurao Tursku kao posrednika u sukobu Rusije i Ukrajine. “To je bio moj dojam, jer način na koji se stvari trenutno odvijaju prilično je problematičan.”

Opširnije pročitajte OVDJE.


8:45 Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je da Europska unija ne bi trebala razmatrati nove sankcije Rusiji jer bi to samo produbilo krizu opskrbe energijom i naštetilo Europi.

“EU bi trebala prestati spominjati osmi paket sankcija, trebala bi prestati označavati mjere koje bi samo dodatno produbile krizu opskrbe energijom”, rekao je Peter Szijjarto u svojoj izjavi, prenosi Reuters.


8:19 Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je ključnu ulogu Ujedinjenih naroda u upravljanju globalnim krizama uoči putovanja u New York na Opću skupštinu UN-a koja počinje u utorak.

Ipak, Baerbock je dodala da ovotjedna Opća skupština neće biti "kao prethodne", optuživši pritom Moskvu da je invazijom na Ukrajinu napala načela na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi.

Iako je jedna do pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a Rusija pokazuje potpuno nepoštivanje međunarodnog prava i globalnog poretka, poručuje njemačka ministrica vanjskih poslova.

"Potrebni su Ujedinjeni narodi kako bismo pronašli zajednička rješenja za globalne probleme. Nijedna zemlja ne bi trebala živjeti u strahu od napada jačeg susjeda", kazala je Baerbock.

UN bi trebali činiti ljudi koji slušaju jedni druge s poštovanjem i razumijevanjem, ujedinjeni u zajedničkim temeljnim vrijednostima kao što su odricanje od nasilja i jednakost svih nacija, smatra Baerbock.

Njemačka ministrica vanjskih poslova istaknula je i da Njemačka čvrsto stoji uz Ukrajinu i da će nastaviti podržavati ju "sa svime što je potrebno" kako bi se uspostavio mir.

Fokus Opće skupštine UN-a bit će na "strašnim zločinima koji su u rusko ime počinjeni u Ukrajini", odnosno na tome kako se prema njima postaviti i procesuirati ih, kao i na smanjenju rizika od nuklearne katastrofe u Ukrajini zbog granatiranja nuklearnih elektrana, dodaje Baerbock.


7:50 Pozivi čelnika ruskih separatističkih uprava u okupiranim regijama Lugansk i Donjeck na referendume o pripajanju Rusiji ukazuju da ukrajinska protuofenziva izaziva paniku među agresorskim snagama i nekim donositeljima odluka u Kremlju, objavio je Institut za proučavanje rata u najnovijem izvješću.

Institut za proučavanje rata dodaje da je protuofenziva smanjila moral u ruskim jedinicama koje su se prije smatrale elitnim, a presretnuti dokumenti pokazuju kako ruski vojnici ponavljaju molbe da budu otpušteni zbog "trajnog fizičkog i moralnog umora".


:22 Visoki ruski sigurnosni dužnosnik izjavio je tijekom posjeta Kini da Kremlj smatra jačanje veza s Pekingom glavnim političkim ciljem, javlja AP.

Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost kojim predsjeda ruski predsjednik Vladimir Putin, opisao je “jačanje sveobuhvatnog partnerstva i strateške suradnje s Pekingom kao bezuvjetni prioritet ruske vanjske politike”.

Patrušev je jedan od najbližih Putinovih suradnika. Govoreći tijekom sastanka s Guom Shengkunom, visokim dužnosnikom Komunističke partije Kine, rekao je da "u sadašnjim uvjetima naše zemlje moraju pokazati još veću spremnost za uzajamnu podršku i razvoj suradnje".

Patruševljev ured poručio je u sažetom priopćenju nakon razgovora u kineskom gradu Nanpingu da su se strane složile "proširiti razmjenu informacija o suprotstavljanju ekstremizmu i stranim pokušajima potkopavanja ustavnog poretka obiju zemalja kako bi se izbacile iz tračnica neovisne politike Rusije i Kine.”


7:07 Ruski strahovi gotovo su sigurno naveli Crnomorsku flotu da premjesti svoje podmornice iz Sevastopolja na Krimu u Novorosijsk na jugu Rusije, kaže britansko Ministarstvo obrane u svom najnovijem obavještajnom izvješću o ratu u Ukrajini.

Ovaj potez dolazi u trenutku kada ukrajinski dalekometni udarni kapacitet raste i potkopava jedan od ključnih ciljeva Rusije u aneksiji Krima 2014.


6:54 Rat u Ukrajini bit će najvažnije pitanje na općoj skupštini UN-a u New Yorku ovog tjedna, kaže visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell.

"Rat u Ukrajini nije samo rat u Ukrajini", rekao je Borrell u ponedjeljak. “Ukrajinci se bore, bombardiraju ih projektilima; a ostatak svijeta je pogođen povećanjem cijena energije, hrane, rastućom nesigurnošću i visokim kamatama.”


5:37 Ukrajina je priopćila da su njezine snage umarširale dalje na istok u teritorij koji su Rusi nedavno napustili, utirući put za potencijalni napad na moskovske okupacijske snage u regiji Donbasa dok Kijev traži više zapadnog oružja.

"Okupatori su očito u panici", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju u ponedjeljak navečer, dodajući kako je sada usredotočen na "brzinu" u oslobođenim područjima, "brzinu kojom se kreću naše trupe, brzinu uspostavljanja normalnog života".

Ukrajinski čelnik također je nagovijestio da će iskoristiti video obraćanje Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u srijedu kako bi pozvao zemlje članice da ubrzaju dostavu oružja i pomoći.

"Činimo sve kako bismo osigurali da su potrebe Ukrajine zadovoljene na svim razinama - obrambenoj, financijskoj, gospodarskoj, diplomatskoj", rekao je Zelenskij.

Ukrajinske oružane snage uspostavile su potpunu kontrolu nad selom Bilohorivka i spremaju se preuzeti cijelu pokrajinu Luhansk od ruskih okupatora.

Luhansk i susjedna pokrajina Donjeck čine industrijaliziranu istočnu regiju Donbas, koju Moskva namjerava zauzeti kao primarni cilj onoga što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.

Ukrajinske trupe počele su se probijati u Luhansk nakon što su ovog mjeseca u munjevitoj protuofenzivi istjerale ruske snage iz sjeveroistočne pokrajine Harkiv.

Kao znak nervoze moskovske administracije u Donbasu zbog uspjeha recentne ukrajinske ofenzive, njen je čelnik pozvao na hitnu provedbu referenduma kako bi ta regija postala dijelom Rusije.

Čelnik ruske separatističke uprave u pokrajini Donjeck Denis Pušilin pozvao je svog kolegu, separatističkog vođu u Lugansku, da udruže napore u pripremi referenduma o pridruživanju Rusiji.

Na jugu, gdje još jedna ukrajinska protuofenziva ostvaruje sporiji napredak, ukrajinske oružane snage priopćile su da su potopile teglenicu koja je prevozila ruske vojnike i opremu preko rijeke u blizini Nove Kakhovke u regiji Herson.

"Pokušaji izgradnje prijelaza nisu uspjeli izdržati vatru ukrajinskih snaga i zaustavljeni su. Teglenica... je postala dodatak podmorničkim snagama okupatora", stoji u izjavi vojske na Facebooku.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojnog polja niti jedne strane.


5:28 Podsjetimo kako je jučer Ukrajina vratila kontrolu nad selom u blizini grada Lisičanska, u malenoj, ali simboličnoj pobjedi koja znači da Rusija više nema punu kontrolu nad Luganskom oblasti, jednom od onih koje je Putin označio kao ratni cilj.

Guverner Luganske oblasti Sergej Hajdaj potvrdio je kako su ukrajinske snage uspostavile potpunu kontrolu nad Bilogorivkom.

- Radi se o predgrađu Lisičanska. Uskoro ćemo pomesti taj ološ i odande. Korak po korak, centimetar po centimetar, oslobodit ćemo cijelu našu zemlju od agresora, rekao je Hajdaj.


Wagner grupa, ruska privatna vojna tvrtka, pokušava regrutirati više od 1.500 osuđenih prijestupnika za sudjelovanje u ruskom ratu u Ukrajini, ali mnogi odbijaju pridružiti se, rekao je u ponedjeljak visoki američki obrambeni dužnosnik.

"Naše informacije pokazuju da Wagner trpi velike gubitke u Ukrajini, posebno - što nije iznenađujuće - među mladim i neiskusnim borcima", rekao je američki dužnosnik novinarima, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Europska unija uvela je sankcije Wagner grupi, optužujući je za tajne operacije u ime Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ta skupina ne predstavlja rusku državu, ali da privatni vojni poduzetnici imaju pravo raditi bilo gdje u svijetu sve dok ne krše ruski zakon.

Američki dužnosnik ukazao je na nedavne videosnimke na društvenim mrežama, na kojima se, kako se čini, vidi Jevgenij Prigožin, za kojeg su Ministarstvo financija SAD-a i Europska unija rekli da je s njim povezana Wagner grupa, kako pokušava vrbovati zatvorenike. Na snimci se vidi kako Prigožin pokušava regrutirati ruske zatvorenike, kao i Tadžike, Bjeloruse i Armence.

Reuters nije neovisno potvrdio video snimke na društvenim mrežama.

Borci Wagner grupe optuženi su od strane skupina za ljudska prava i ukrajinske vlade da su počinili ratne zločine u Siriji i istočnoj Ukrajini od 2014. nadalje.

U srpnju je britanska vojna obavještajna služba rekla da je Rusija koristila Wagner grupu za pojačanje svojih snaga na prvoj liniji u sukobu u Ukrajini.

Rusija je pretrpjela između 70.000 i 80.000 žrtava, bilo ubijenih ili ranjenih, od početka invazije na Ukrajinu, objavio je Pentagon prošlog mjeseca.

Ukrajina je u ponedjeljak proširila svoju kontrolu nad nedavno ponovno osvojenim teritorijem dok su trupe marširale dalje na istok u područja koja je Rusija napustila, otvarajući put potencijalnom napadu na okupacijske snage u regiji Donbas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:30