Silno se trudio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon summita Jugoistočne Europe i Ukrajine u Dubrovniku obišao je ključne glavne gradove Europe, ali ni to nije pomoglo: Bliski istok je važnija tema. Naslov iz The Financial Timesa govori sve: “Cijene nafte dodatno su pale u utorak jer su se smanjila strahovanja od eskalacije na Bliskom istoku.”
Zaraćenim stranama u Ukrajini i Rusiji mora se ipak priznati, relativno korektno izvještavaju ako se čitaju ozbiljni ruski mediji. Stanje na ukrajinskom bojištu je poznato, ruske agresorske snage nesmiljeno napadaju u Donecku koji je, čini se, cilj svih ciljeva. Razumljivo, to je regija u kojoj je i dalje većina stanovništva rusofona i sklona pripajanju Rusiji.
‘Dečki se drže i kreću u protunapade‘
Posljednje vijesti govore da je Moskva pokrenula opsežnu operaciju izbacivanja ukrajinskih snaga iz ruske Kurske oblasti. Ukrajinska je vojska ondje od 6. kolovoza. Zelenski je u obraćanju u ponedjeljak navečer sažeto potvrdio: “Rusi već pet dana pokušavaju probiti našu obranu u Kurskoj oblasti. Dečki se drže i kreću u protunapade". Ruski vojni izvori, prenosi agencija RIA, govore o velikim ukrajinskim gubicima: tim se brojevima ne može vjerovati, ali potvrđuje se ofenziva u tom smjeru kojom bi ruska vojska u dogledno vrijeme – ne postoji konsenzus promatrača, riječ je u svakom slučaju o više tjedana – izbila na granicu. U tom slučaju jedini razborit potez Kijeva bio bi uredno povlačenje svih snaga kako bi se izbjegli gubici ljudi i opreme.
Kurska operacija je od početka bila kontroverzna i nije naišla na razumijevanje kod većeg dijela ukrajinskih saveznika. Prvi su tjedni nakon vojnog prodora pokazali da jedan od vjerojatno zamišljenih ciljeva - odvlačenje dijela ruskih snaga s fronta u Donecku – nije ostvaren. Ruski su vojni planeri upravo tada pojačali napade na tom smjeru shvaćajući da su braniteljski položaji oslabljeni. Operacija je za cilj imala i podizanje morala vojsci i javnosti, ali i tu je uspjeh ograničen jer se više pričalo o prijetnji loma obrambenih linija. Opcija trgovine teritorijem bila je varljiva jer se moglo pretpostaviti da će Moskva u određenom trenutku pokrenuti operaciju kojom će izbaciti ukrajinske snage jer im nedostaju rezerve za podršku.
Kurska operacija tako ostavlja dojam poteza očajnika jer je sve očitiji interes ukrajinskih saveznika da se sukob što prije barem zamrzne pa se Kijev nadao tim vojnim uspjehom ojačati pregovaračke pozicije. Taj se plan raspada. Usporedo Ukrajina dinamizira aktivnosti pripreme novog mirovnog summita – prvi je bio u Švicarskoj, u lipnju, bez opipljivih rezultata.
Andrij Jermak, predstojnik Ureda ukrajinskog predsjednika, održao je četvrtu mrežnu konferenciju o detaljima mirovnog plana na kojem je sudjelovalo, tvrdi Kijev, 66 zemalja i međunarodnih organizacija (nije navedeno koje). Objavljeni zajednički Communiqué konferencije poziva na formiranje “uspješne sigurnosne arhitekture temeljene na ukrajinskom iskustvu” koja bi poslužila kao model i međunarodni okvir sprječavanja eskalacije i ponavljanja agresije u budućnosti, kako protiv Ukrajine, tako i protiv drugih zemalja diljem svijeta. Interesantan zaključak budući da je Rusija prije agresije na Ukrajinu tražila novi sigurnosni poredak u Europi koji bi podrazumijevao povlačenje NATO na pozicije 1991. godine.
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, 23. rujna je izjavio: "Zbog činjenice da se sigurnosna arhitektura Europe brzo mijenja neophodno je izgraditi novu sigurnosnu arhitekturu za Europu, što će u budućnosti zahtijevati puno truda.” Kazao je i da bi svaka buduća struktura trebala zajamčiti rusku sigurnost kroz čitav sustav garancija. Peskov je tada rekao, što se zagubilo u informacijskoj buci, da je Rusija sklona proučiti ukrajinski mirovni plan ako ga dobije službeno. Euractiv je početkom tjedna objavio da će se na sastanku ministara obrane NATO ovog tjedna raspravljati o budućim odnosima s Rusijom što bi trebalo dovesti do plana koji bi prihvatio summit u Den Haagu iduće godine u lipnju.
Rusija ne šalje vojsku prema NATO
Peskov je u ponedjeljak odbacio izjavu šefa njemačke vanjske obavještajne službe (BND) Brune Kahla da će Rusija najkasnije do kraja ovog desetljeća biti u poziciji napasti teritorij NATO. "Rusija nikada nije premjestila svoju vojnu infrastrukturu prema NATO-u, upravo suprotno je na djelu", rekao je Peskov. To je točno, Moskva priča kako je NATO prijetnja njezinoj sigurnosti ali upravo granice prema našem obrambenom Savezu su najslabije čuvane jer je svjesna da obrambeni Savez drži do svojih vrijednosti i ne napada. Peskov je dodao još nekoliko zabavnih misli, primjerice: "Reći da su ruske oružane snage nekome prijetnja apsolutno je pogrešno, nelogično i, što je najvažnije, proturječi cijelom tijeku povijesti, što je i dovelo do konfrontacije s kojom se sada svi suočavamo". Nešto bi o tome mogle reći Gruzija, Moldova/Moldavija, Finska, Kina, Japan, Poljska ...
Zelenski je tijekom europske turneje krajem prošlog tjedna posjetio i papu Franu i s tog je sastanka u javnost izašlo malo informacija, Kijev je izvijestio da se razgovaralo i o mirovnom planu, Formuli mira kako se naziva dok je Vatikan samo popisao sudionike sastanka. U ponedjeljak je gotovo jednako šturo rusko Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo da se ministar Sergej Lavrov susreo s papinim posebnim izaslanikom za Ukrajinu, kardinalom Matteom Zuppijem.
“Tijekom razgovora strane su detaljno razgovarale o suradnji u humanitarnoj sferi u kontekstu sukoba oko Ukrajine te su se dotakle niza aktualnih pitanja na bilateralnom i međunarodnom programu. Istaknuli su konstruktivan razvoj dijaloga između Rusije i Vatikana”, stoji u priopćenju.
Moskva želi prije prave zime istjerati ukrajinsku vojsku iz Kurske oblasti, a Zapad se nada da bi u tom razdoblju, kad vojne operacije zbog atmosferskih okolnosti splasnu, moglo doći do prijeloma kad je riječ o prekidu sukoba. Što stvarno želi ruski predsjednik Vladimir Putin ne zna nitko, možda ni on sam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....