Europska unija nastoji povećati pritisak na Izrael kako bi ispoštovao odluku Međunarodnog suda pravde vezano za obustavu napada na području Rafaha na jugu pojasa Gaze, a namjerava postići i dogovor o nastavku granične misije EU na tom području.
O tome su u ponedjeljak u Bruxellesu raspravljali ministri vanjskih poslova Europske unije s ciljem postizanja načelnog dogovora na političkoj razini, nakon čega bi uslijedila i tehnička implementacija. Takvu je misiju EU obustavila još 2007. godine, kad je Hamas preuzeo potpunu kontrolu nad područjem Gaze. Prijelaz Rafah glavna je ulazna točka za pomoć iz Egipta, a zatvoren je otkako su izraelske snage preuzele kontrolu nad njim sa strane Gaze prije gotovo tri tjedna.
Tehnička provedba
Nastavak spomenute misije kao cilj EU spomenuo je na početku sastanka ministara Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost.
- Danas možemo imati političku odluku, a potom je treba tehnički provesti - rekao je Borrell novinarima, uz napomenu da se takva misija ne može provesti bez odobrenja Izraela, Egipta i Palestinaca. S druge strane, pokretanje te civilne misije trebalo bi dobiti jednoglasno odobrenje od 27 država članica EU. Zato je mala vjerojatnost da se takva misija obnovi prije prestanka sukoba.
Borrell je pred novinarima optužio i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da neutemeljeno koristi lažne tvrdnje o antisemitizmu kako bi napadao Međunarodni kazneni sud (ICC) za vlastite političke ciljeve.
On je još jednom pozvao Izrael na poštivanje zahtjeva Međunarodnog suda pravde i obustavu operacije u Rafahu.
Osuda napada
Zemlje članice Europske unije podijeljene su i po pitanju priznavanja Palestine kao države. Nitko se tome ne protivi, ali neke, među kojima i Hrvatska, ustraju u stavu da se to mora dogoditi u sklopu dogovora Izraela i Palestine kroz takozvanu opciju dviju država. Stav Hrvatske po tom pitanju novinarima je nakon sastanka ponovio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. On je rekao da bi priznanje imalo smisla kroz "dvodržavnu soluciju" i dogovor i o teritoriju i drugim pitanjima između Izraela i Palestine. Grlić Radman ponovio je da je Hrvatska osudila teroristički napad Hamasa i otimanje talaca, podržao je pravo Izraela na samoobranu, ali upozorio i da pritom mora poštivati međunarodno humanitarno pravo.
I visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell zatražio je od Izraela pristanak za stvaranje države Palestine kao rješenje koje ne bi išlo protiv interesa Izraela.
- Rješenje dviju država ne bi bio bolan kompromis za Izrael. To ne bi bila sigurnosna ugroza za Izrael. Naprotiv, bilo bi to dugoročno jamstvo za sigurnost i prosperitet Izraela. Znam da sadašnja vlada u Izraelu nije uvjerena u to, zato mi moramo poraditi na tome da se ova ideja prihvati u javnom mnijenju, kako bi se ovo jedino rješenje koje možemo zamisliti i ostvarilo i donijelo kraj sukoba i mir za oba naroda - rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
Neke zemlje EU, poput Španjolske i Irske, odlučile su priznati neovisnost Palestine, što je izazvalo oštre reakcije Izraela. Između političara Izraela i Španjolske došlo je čak i do razmjene oštrih optužbi. Izrael je najave o priznanju neovisnosti Palestine u ovom trenutku nazvao "nagradom za teroriste".