Razorna kriza: U Ukrajini je od početka ruske agresije ugašeno oko 4,8 milijuna radnih mjesta

U Ukrajini je od početka ruske agresije u veljači ugašeno oko 4,8 milijuna radnih mjesta budući da su mnoga poduzeća zatvorena, izvoz je smanjen, a milijuni građana izbjegli su pred sukobima, objavila je Međunarodna organizacija za rad (ILO).

Izgubljena radna mjesta čine oko 30 posto ukrajinske radne snage prije invazije, utvrdio je ILO u izvješću objavljenom u srijedu.

Njihov broj mogao bi se popeti na sedam milijuna ako se neprijateljstva nastave, upozorila je organizacija, dodavši i da bi primirje moglo u kratkom roku obnoviti 3,4 milijuna radnih mjesta.

Tisuće ljudi poginule su tijekom ruske invazije na Ukrajinu, a pred sukobima izbjeglo je više od pet milijuna ljudi, uglavnom žena, djece i starijih. Ukrajinski BDP mogao bi se ove godine zbog rata smanjiti najmanje za trećinu.

"Poremećaji u gospodarstvu i veliki broj raseljenih unutar Ukrajine i izbjeglih u druge zemlje izazivaju velike gubitke u zapošljavanju i prihodima", zaključuje ILO u istraživanju.

"Ruska agresija u Ukrajini rezultirala je razornom humanitarnom krizom, potaknuvši najbrže prisilno kretanje stanovništva od Drugog svjetskog rata", dodaju.

Većinu izbjeglica primile su susjedne zemlje, poput Poljske i Rumunjske, navodi ILO, dodavši da je oko 1,2 milijuna izbjeglih prije rata bilo zaposleno.

Potraje li, tržišta rada i sustavi socijalne skrbi u tim zemljama bit će pod pritiskom kroz dulje vremensko razdoblje, što će vjerojatno povećati nezaposlenost, utvrdili su autori istraživanja.

"Hipotetski, dodavanje izbjeglica broju nezaposlenih povećalo bi stopu nezaposlenosti u Poljskoj s tri na 5,3 posto", izračunao je ILO.

Posljedice rata mogle bi se preliti i na zemlje središnje Azije koje uvelike ovise o doznakama migranata zaposlenih u Rusiji, upozorava međunarodna organizacija.

Doseljeni radnici mogli bi u slučaju pada aktivnosti u Rusiji zbog zapadnih sankcija i troškova rata ostati bez posla i vratiti se kući.

Na globalnoj razini, rat u Ukrajini ubrzao je rast cijena hrane i energije i ugrozio radna mjesta i realni rast plaća, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje se još oporavljaju od pandemije koronavirusa, napominje ILO.