PROJEKT PEGAZ

Razotkriveno globalno špijuniranje novinara i disidenata, izraelski softver koristio i Orban!

NSO navodi da je Pegaza kupilo 60 obavještajnih, vojnih ili agencija zaduženih za provedbu zakona u 40 zemalja
Viktor Orban (L); Benjamin Netanyahu (R)
 Elif Ozturk/Anadolu Agency/Anadolu Agency Via Afp; Jack Guez/Afp; Olivier Matthys/Pool/Afp

"Svaka optužba o zlouporabi sustava izaziva moju zabrinutost. Krši povjerenje koje ukazujemo kupcima. Istražujemo sve navode.” Tako je reagirao Shalev Hulio, izvršni direktor izraelske tehnološke tvrtke NSO čiji je trenutno najpoznatiji proizvod Pegaz, špijunski softver koji omogućava pristup gotovo svim informacijama s pametnog telefona korisnika.

Zbog toga je 17 svjetskih medija, među kojima su The Guardian, Le Monde, The Washington Post, istraživački pothvat nazvalo “Projekt Pegaz”. Zahvaljujući neprofitnom mediju Forbidden Stories, sa sjedištem u Parizu i Amnesty Internationalu, globalnoj organizaciji koja se bori za zaštitu ljudskih prava, mediji su dobili popis na kojem je oko 50.000 telefonskih brojeva koje je, navodno, zarazio Pegaz. Nije poznato tko je autor popisa niti zašto je napravljen pa stoga niti jesu li to svi zaraženi brojevi.

Analiza koju su proveli svi uključeni u projekt pokazala je da su na udaru vlada, koje su kupile NSO-ov Pegaz, nalaze novinari, njih 189 za koje je potvrđena izloženost, zatim 65 poslovnih ljudi, 85 boraca za ljudska prava, više od 600 političara i vladinih dužnosnika među kojima su ministri, diplomati te vojni i sigurnosni časnici.

Pegaz je u grčkoj mitologiji krilati konj, sin Posejdona i Meduze po kojem je nazvano zviježđe. Izraelska tvrtka je dobro izabrala ime jer se Pegaz simbolički povezuje s krilatim izvorom. A softver Pegaz je sjajan izvor informacija. Izraelski uradak nekako odgovara opisu koji je krilatom konju dao njemački pjesnik Heinrich Heine: “Moj se Pegaz pokorava samo vlastitu hiru”. Vlastit treba čitati kao onaj koji pripada vlasniku softvera.

NSO navodi da je Pegaza kupilo 60 obavještajnih, vojnih ili agencija zaduženih za provedbu zakona u 40 zemalja. Riječ je o zemljama koje se ne mogu pohvaliti visokom razinom demokratske kontrole nad djelovanjem izvršne vlasti i sigurnosnih službi, kao što su Ruanda, Maroko, Alžir, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Azerbajdžan, Bahrein, Kazahstan. Koje su, tvrdi NSO, trebale koristiti Pegaza za nadzor osumnjičene za terorizam i kriminal. No, kad su ga dobile, te su ga vlade počele koristiti i za nadzor osoba koje same smatraju prijetnjom poput novinara. Koji su uvijek prijetnja jer svašta pitaju. I pišu. Uznemiravaju javnost. Pošast jedna.

Na popisu se našla i Roula Khalaf, prva glavna urednica The Financial Timesa. Za njezin su rad, prije nego što je postala glavna urednica, posebno bili zainteresirani u UAE-u.

NSO se pokušava obraniti tvrdeći kako prate korištenje Pegaza i da su prošle godine povukli pravo na uporabu softvera jer su otkrili da se dva kupca, koje nisu imenovali, ne ponašaju u skladu s obvezama. Čini se da bi mogli mirno svima oduzeti to pravo.

Među zemljama koje su dobile softver nalaze se i tri arapske zemlje s kojima je Izrael prošle godine potpisao “Abrahamske ugovore” o uzajamnom priznanju. Pegaz je pomogao na tom putu.

Neovisni stručnjaci, koji su analizirali zaražene smartphone, zaključili su kako je Pegaz visoko sofisticiran i može zaraziti napravu bilo kojom porukom: SMS, WhatsApp, iMessage. I, što je posebno interesantno, nije potrebno da korisnik aktivira poruku (“zero-click” napad). Dovoljno je da ona dođe od aparata. Dakle, onima koji žele skupljati informacije potreban je samo telefonski broj.

Na popisu zemalja koje su otkrivene kao zlorabitelji Pegaza nalazi se i Mađarska. Što čudi malo koga - bolje rečeno, to je razlog više za hrvatske desničare da podržavaju mađarskog premijera Viktora Orbána jer bi i oni tako da su na vlasti. Ali, Mađarska je jedina članica EU i NATO-a (nema ni Turske, ali treba imati na umu da predsjednik Recep Tayyip Erdoğan želi poboljšati odnose s Jeruzalemom dijelom i zbog gubitka na sigurnosnom razini) koja se zasad nalazi na popisu.

Novinari istraživači pišu kako je novinar francuskog Le Mondea nedavno radio intervju s mađarskom ministricom pravosuđa. Judit Varga izrazito je gorljiva braniteljica Orbánovih politika te u razgovoru ne dozvoljava ikakvu dvojbu kad je riječ o ispravnosti odluka vlade u što sam se uvjerio kad sam s njom razgovarao. Novinar Le Mondea ju je pitao o pravnim okvirima koji dozvoljavaju prisluškivanje. “Kad bi vas netko zatražio da prisluškujete novinara ili oponenta, biste li pristali”, pita novinar. “Kakvo pitanje. Provokacija sama po sebi!”, ljuto odgovara gospođa Varga. Da bi dan kasnije iz njezinog ureda stigao zahtjev da se to pitanje i njezin odgovor izbrišu iz intervjua.

Upravo je ministrica pravosuđa branila korištenje sredstava za nadzor koje je Mađarska dobila zbog jako dobrih odnosa donedavnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i Orbána. "Normalno je za funkcioniranje zemlje da ima vrlo aktivnu i vrlo zaštitničku tajnu službu. To je nužnost za državu koja želi biti funkcionirajuća. Postoji toliko opasnosti za državu na svakom koraku”, rekla je Judit Varga u intervjuu prije nego je otkriven Projekt Pegaz. Kad je otkriven, njezin ured nije odgovorio na pitanje o korištenju Pegaza.

Analiza telefonskih brojeva iz Mađarske pokazala je da ne popisu bilo osuđenih kriminalaca i drugih koji su legitimne mete takvog oblika sigurnosnog djelovanja. Ali među njima je i Szabolcs Panyi, novinar Direkta36, medija koji nije pod vladinom kontrolom. Analiza njegovog pametnog telefona pokazala je da je bilo dovoljno da nešto službeno pita vladu i odmah nakon toga je aktiviran Pegaz kako bi pratio njegovu daljnju komunikaciju. Panyi je rekao, prenose iz Projekta Pegaz, kako misli da neki u Orbánovoj vladi vjeruju da su neovisni novinari dio urote protiv njih. "Mislim da postoji široko rasprostranjena paranoja i oni u našim motivima i mrežama vide mnogo više nego što zapravo postoji", rekao je mađarski novinar. A kad se pojavi paranoja, tada slijedi i paranoična reakcija pa novinari postanu mete kao i kriminalci. Vlada je, očekivano, odbacila bilo kakvu pomisao da bi tako prikupljala informacije.

Ali, istraga Projekta Pegaz je neumoljiva. Panyi 3. travnja 2019. godine traži od više vladinih ureda informacije o priči vezanoj uz rusku banku koja se premjestila u Budimpeštu unatoč sumnji da bi mogla biti paravan za ruske obavještajce. Dan kasnije je Pegaz ušao u novinarov telefon. I tako 11 puta neposredno nakon što je pitao. Szabolcs Panyi ocjenjuje da je to bio pokušaj vlade da bude korak ispred njega u stvaranju članka kako bi otkrili što kani objaviti te kako bi uspjeli identificirati njegove izvore.

Nije slučajno da je Zoltán Kovács, državni tajnik za javnu diplomaciju i odnose, pojednostavljeno Orbánov glasnogovornik, upravo Panyja javno optuživao za “Orbánofobiju i mađarofobiju” te tvrdio da je ušao duboko u politički aktivizam.

U sličnoj je situaciji bio i novinar András Szabó također iz Direkta36, ali i Zoltán Varga, ulagač koji je vlasnik nekoliko novina i portala. I koji ne slijedi vladinu politiku. Na udaru vlade bilo je i najmanje 10 odvjetnika u razdoblju dok je Orbánov radio na konsolidaciji kontrole nad medijima i pravosuđem.

Nakon objave informacija iz Projekta Pegaz, Orbánov ured je objavio da se svaki nadzor obavlja u skladu sa zakonom. "U Mađarskoj državna tijela ovlaštena za upotrebu tajnih instrumenata redovito nadgledaju vladine i nevladine institucije. Jeste li postavljali ista pitanja vladama Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke ili Francuske?”, stoji u odgovoru vlade u Budimpešti. Po onoj, napad je najbolja obrana.

U obranu novinara iz Projekta Pegaz, da se na popisu našao novinarski telefonski broj koji su nadzirale navedene vlade, bile bi pitane. Dovoljno se sjetiti projekta Panamski papiri gdje je The Guardian uredno objavio da je i kraljica Elizabeta II uključena u izbjegavanja plaćanja poreza.

Kad se nema što reći, pokušava se napad preusmjeriti na druge. Što je loša taktika i strategija. I tako, kad Orbán ponovo dođe u Bruxelles, bit će opet opakih pitanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 19:27