Revolucija u Europskoj uniji: Odzvonilo je ‘zlatnim vizama!‘

Ne zatvaraju se granice Starog kontinenta samo za imigrante koji stižu bez ičega u pretrpanim, oronulim brodicama.

Zemlje Europske unije jedna za drugom ukidaju ili barem mijenjaju uvjete za dobivanje tzv. zlatne vize. Riječ je o programu za bogate strance koji kupnjom nekretnine ili drugom vrstom ulaganja u zemlju dobivaju trajnu dozvolu boravka i rada, a poslije i državljanstvo, u Europskoj uniji.

Zlatne vize - i zlatne putovnice - uvedene su najvećim dijelom nakon kraha globalne ekonomije krajem prvog desetljeća novog milenija, ali danas se spominju kao jedan od uzročnika stambene krize u Europi.

Posljednja je ukidanje najavila Španjolska, zemlja izrazito pogođena ekonomskom krizom 2008., čiji primjer zorno ilustrira gorući problem novih europskih generacija, a riječ je o (pre)skupim stanovima za život.

Istupila je i Španjolska

Najavljujući promjene, socijalistički premijer Pedro Sánchez objasnio je da se vlada tako bori protiv visokih cijena stanova.

"Mjere koje ćemo uvesti nužne su ako želimo da stanovanje bude ljudsko pravo, a ne biznis za bogaćenje špekulanata", poručio je iz Seville Sánchez koji se tim pitanjem morao ozbiljno pozabaviti nakon što je isplivalo kao velika tema lanjskih španjolskih izbora, a sad su pred vratima i europski.

Govoreći o mjerama koje bi trebale sniziti cijene stanova i najma, Sánchez je poručio kako je vladin cilj da niti jedan pojedinac ne mora trošiti više od 30 posto svog prihoda na "dostojanstven, prikladan i kvalitetan dom".

U slučaju Španjolske, zlatna viza dobivala se ulaganjem najmanje 500.000 eura. Međutim, rijetko se ulagalo u domaće tvrtke i čak 94 posto viza stjecalo se jednostavnom kupnjom nekretnine. Cijene su varirale od zemlje do zemlje. Ciparska zlatna viza stajala je 300.000 eura. Najjeftinija je bila Malta: tražila je ulaganje od samo 150.000 eura i razvila lukrativan posao s prodajom državljanstva. Grčka je bila najpopularnija.

Tamo su stranci trebali potrošiti 250.000 eura, 500.000 u slučaju nekretnine na području Mikonosa, Santorinija, Atene i Soluna. Zlatne vize nudile su i Irska, Italija, Nizozemska i Portugal. Hrvatska je jedna od rijetkih morskih destinacija u EU bez sličnog programa.

Zlatne vize nisu se pokazale problematične samo zbog utjecaja na tržište nekretnina. Prije dvije godine Europska je komisija apelirala na države članice da ukinu program zbog sigurnosnih razloga. "Europske vrijednosti nisu na prodaju", poručio je Bruxelles, u prvom redu ciljajući na program prodaje državljanstva koji je posebno cvjetao na Malti. "Prodaja putovnica protuzakonita je prema europskom zakonu.

Otvara prostor za korupciju, pranje novca i neplaćanje poreza", poručio je europski povjerenik za pravosuđe i zaštitu potrošača Didier Reynders. Prema mišljenju Bruxellesa, nezadovoljnog sigurnosnim provjerama kupaca, najviše su profitirali ruski i kineski državljani, a zlatne vize omogućile su potencijalno opasnim pojedincima slobodu kretanja i boravka u Uniji.

"Te vize su sramota. Ne možete nekome dati dozvolu za boravak i rad samo zato što je milijunaš", komentirao je ministar kulture Ernest Urtasun, član ljevičarske stranke Sumar koja je dio Sánchezove koalicije.

Prije Španjolske svoje su programe ukinuli ili ažurirali Irska, Nizozemska, Portugal, Grčka i Malta. I Crna Gora, kandidatkinja za članstvo u EU, pristala je na apele iz Bruxellesa. Podgorica je program zlatnih putovnica pokrenula 2019. godine. Crnogorsko državljanstvo nudilo se u zamjenu za donaciju vladi, za ulaganje 250.000 eura u nekretnine na sjeveru zemlje ili 450.000 eura u projekte na obali. Kandidatura za ulazak u EU njezinoj je realno jeftinoj putovnici davala dodatnu vrijednost.

Promjena smjernica

Crnogorska je vlada u međuvremenu s Bruxellesom dogovorila da sredstva iz programa koristi za otplatu autoceste Beograd - Bar kineskim graditeljima. Portugal je odlučio vizu odsad nuditi u zamjenu za ulaganje u portugalsku kulturu ili kulturnu baštinu (minimalno 250.000 eura) ili u znanstvena istraživanja i tvrtke koje će trajno zapošljavati najmanje pet ljudi (500.000 eura). Grčka je podignula visinu ulaganja u nekretnine pa sada traži 800.000 eura.

No, i poslije svega toga ostaje pitanje hoće li i koliko spomenute mjere utjecati na preokret negativnih trendova.

Neki u Španjolskoj već upozoravaju da je lani bilo samo 450 zlatnih viza za nekretninske investicije. Riječ je o 50-postotnom smanjenju u odnosu na prethodnu godinu, a to je i samo 0,7 posto ukupnog prometa u kojem su sudjelovali kupci sa stranim prebivalištem.

Smatra se, ipak, da je usporavanje rasta cijena nekretnina u Španjolskoj - koje je 2022. iznosilo sedam posto, a lani tri posto - djelomično odraz toga što su te vize ukinute za ruske državljane. Prošle je godine oko tisuću Rusa svejedno kupilo kuću u Španjolskoj. U toj je zemlji cijena kvadrata iznosila u prosjeku 2200 eura, a u velikim gradovima poput Madrida prosječna je cijena veća od 4000 eura.