RIGIDNI DESNIČARI IZAZVALI KAOS Švedska je upala u nezapamćenu političku krizu

Švedska je u srijedu objavila da će u ožujku organizirati prijevremene izbore, ali oni najvjerojatnije neće riješiti nezapamćenu političku krizu u kojoj se ta zemlja našla samo dva mjeseca nakon posljednjih izbora i to zbog demonstracije snage krajnje desnice koja je paralizirala rad nove vlade.

Sa 49 od ukupno 349 zastupnika koliko ih sjedi u švedskom parlamentu, Švedski demokrati (SD, krajnja desnica) dovoljno su jaki da svojim glasovima mogu osigurati većinu u parlamentu ili ljevici ili desnici i u samo dva mjeseca uspjeli su onemogućiti u radu vladu lijevog centra, u kojoj su socijaldemokrati i zeleni, time što su dali podršku alternativnom proračunu, koji je predložila oporba i koji je potom parlament i prihvatio.

Zbog toga je švedski premijer Stefan Loefven u srijedu za 22. ožujka najavio prijevremene parlamentarne izbore, prve koji će se u toj zemlji održati od 1958.

No, najizgledniji scenarij je da će sastav Riksdaga nakon tih izbora biti gotovo identičan sadašnjem, u kojem, zbog činjenice da se veliki broj zastupnika bira proporcionalnim načinom, većinu neće imati nijedna politička opcija.

"Malo je vjerojatno da će se stanje nakon prijevremenih izbora promijeniti", odnosno da će i nadalje postojati tri politička bloka, čvrsto i nepokolebljivo ukopana na svojim pozicijama, ocijenio je analitičar Andreas Johansson Heinoe.

Gradski vijećnik iz Arvike, član konzervativne Umjerene stranke Jan Wettmark, smatra da će "trebati provesti stvarne promjene ako se ne želi doći u istu situaciju, koja koristi isključivo krajnjoj desnici".

Temelj je politike SD-a, koji je na rujanskim izborima postao treća politička stranka u Švedskoj, osvojivši 12,9 posto glasova birača, frontalni i apsolutni otpor aktualnoj švedskoj imigracijskoj politici.

"Švedski demokrati žele da izbori budu referendum o imigraciji", rekao je u srijedu Mattias Karlsson, koji privremeno obavlja dužnost predsjednika stranke. Takvo stajalište podupiru i njihovi birači, pokazali su u četvrtak rezultati sociološke ankete koju je proveo ugledni dnevnik Dagens Nyheter.

"Postoji čvrsta izravna veza između negativnog odnosa prema manjinama i glasovanja za SD", tvrde autori ankete Peter Hedstroem i Tim Mueller.

Od osam stranaka koje imaju zastupnike u Riksdagu, sedam ih podupire švedsku useljeničku politiku koja predviđa da svake godine u Švedsku dođe 80 do 100 tisuća novih useljenika, odnosno 1 posto stanovništva. Iako čak 60 posto stanovništva podupire takvu politiku, što je mnogo više nego u EU-u ili njezinim velikim članicama, SD je posljednjih godina počeo jačati na valu otpora dijela Šveđana prema povećanom priljevu imigranata iz Sirije, Eritreje, Somalije, Afganistana i Iraka te sve većem broju Roma u velikim gradovima.