‘RUSI, IDITE KUĆI!‘

Rusi su im zakrčili granicu, ali s druge strane ih je dočekao hladan tuš: ‘Mi smo za njih kolonija‘

Rusi masovno bježe pred mobilizacijom u Gruziju, no Gruzijci se sjećaju ruske invazije i kažu da ih Rusi još smatraju svojom kolonijom

Masovni bijeg Rusa u Gruziju, grafit u Tbilisiju/Ilustracija

 Profimedia

U srcu stare četvrti Tbilisija, glavnog grada Gruzije, kafići i dvorišta puni su ljudi koji na najbolji način iskorištavaju ljetnu vrućinu koja jenjava. Krivudave ulice četvrti Dzveli omiljeno su okupljalište modernih mladih mještana, no sada se ovdje više može čuti ruski nego gruzijski jezik.

"Demografija naše male zemlje potpuno se promijenila", kaže 25-godišnji Nodar Ruhadze, pisac i aktivist rođen u glavnom gradu Gruzije. "Ako hodate bilo kojom ulicom u Tbilisiju, primijetit ćete koliko je Rusa ovdje. To je rizik za nacionalnu sigurnost", smatra on, kako piše britanski The Times.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu u veljači, procjenjuje se da je oko 40.000 Rusa pobjeglo u ovu susjednu kavkasku državu od tri milijuna stanovnika. Uz posljednju najavu da će 300.000 ljudi biti mobilizirano u sklopu "djelomične mobilizacije", odnosno pokušaju spašavanja zapele vojne kampanje, očekuje ih se još više. Kopnene granice već su zagušene prometom, a letovi iz Rusije su rasprodani.

Anatolij i Sergej stigli su u međunarodnu zračnu luku Tbilisi nakon cjelodnevnog putovanja iz Moskve. Kao i mnogi drugi ruski muškarci, otišli su odmah nakon Putinove objave kako bi izbjegli poziv u borbu. Anatolij opisuje Rusiju kao fašističku državu, "baš kao Njemačka 1930-ih".

Sergej se slaže. "Nisam spreman umrijeti za Putinovu slavu", kaže. No, zabrinut je u vezi dobrodošlice koju će njih dvojica doživjeti u Tbilisiju. "Nadam se da će gruzijsko stanovništvo imati razumijevanja. Mi smo izbjeglice".

Ruska invazija na Gruziju: ‘Još nas smatraju svojom kolonijom‘

Mogli bi se razočarati. Diljem Tbilisija se plavo-žute ukrajinske zastave vijore balkona, a ulice su posljednjih mjeseci konstantno pune Gruzijaca koji prosvjeduju u znak podrške Ukrajini. "Mi ne govorimo ruski", natpis je iza pulta modernog kafića. Konobarica, 22-godišnja Salome, ima malo vremena za Ruse koji posjećuju njezin lokal. "Ne poštuju nas", kaže. "Inzistiraju na ruskom jeziku. To je zato što nas još uvijek smatraju kolonijom".

Drugi kafić, Bassiani, potpuno je zabranio ulazak Rusima. Salome se slaže s tim. "Zaslužujemo mjesto samo za sebe".

Na ulicama su poruke pridošlicama iz Rusije još jasnije, izražene su grafitima. "Nijedan Rus ovdje nije dobrodošao, dobar ili loš", glasi poruka na jednom zidu. "Idi kući Z!", glasi drugi. Rukom ispisana poruka koja visi s balkona ide i dalje. "Putin ubija ljude u Ukrajini, dok Rusi jedu hačapuri (gruzijsko tradicionalno jelo, kruh sa sirom, op.a.) u Gruziji".

Novopridošlice se tretira s većom sumnjom od onih koji su stigli u ožujku, nakon početka ruske invazije - mještani se, naime, pitaju zašto su lijepo i sretno živjeli u Rusiji posljednjih sedam mjeseci, znajući za zločine koje je počinila Putinova vojska.

Rat u Ukrajini mnogi Gruzijci shvaćaju kao svoj rat - oni dobro znaju kakav je osjećaj kada ze okupira Rusija, s kojom dijele kopnenu granicu dugu 900 kilometara. Godine 2008. Rusi su izvršili invaziju, a njihove su trupe nakon kratkog rata ostale trajno u sjevernim pograničnim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.

Gruzija te regije danas smatra okupiranim teritorijima. Zapravo, situacija je takva da Rusi koji sada bježe u Gruziju, traže utočište u zemlji koja je morala predati petinu svog teritorija ruskoj vojsci. Gruzija je, poput Ukrajine, provela veći dio proteklih 200 godina kao ruska kolonija, i u vrijeme Ruskog Carstva i u vrijeme Sovjetskog Saveza.

Kao i mnogi mladi ljudi u Tbilisiju, Salome govori gruzijski i engleski. Drugačije je za njezine roditelje i bake i djedove koji su odrasli u sovjetskoj Gruziji, gdje su bili izloženi dominaciji ruskog jezika. "Moja generacija nikada neće odgovoriti (na pitanje) na ruskom. Čak i kad bismo govorili ruski, odbili bismo odgovoriti, kao politički čin. Imao sam 11 godina kad je počeo rat. Sjećam se bombi", kaže Ruhadze.

Unatoč svemu, Rusi i dalje dolaze

Salome se, pak, nada da će Rusi koji su stižu pokušati sagledati stvari iz gruzijske perspektive, ali je skeptična. "Oni dolaze u Gruziju. Piju naše vino, uživaju u našem gostoprimstvu. Ali nas ne pokušavaju razumjeti".

Napetosti su porasle tijekom ljeta - u kolovozu je gruzijski taksist optužen za otmicu nakon što je ostavio dvoje turista koji govore ruski 65 kilometara izvan Tbilisija, nakon što su tražili da govori ruski i isključi ukrajinsku glazbu. Sud ga je oslobodio. Kružile su glasine da su ruski špijuni i saboteri prešli preko granice. U popularnom kafiću ruski konobar priznao je da je doušnik Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije (FSB), nasljednice zloglasne sovjetske tajne službe KGB.

U pokušaju da zaustave navalu, gruzijski aktivisti počeli su se zalagati za obvezne vize za Ruse, koji trenutačno mogu ući u zemlju bez vize na godinu dana. Anketa iz travnja pokazala je da dvije trećine stanovništva podržava tu ideju. Međutim, pozivi u vezi toga upućeni vladi uglavnom nisu pali na plodno tlo s obzirom na ekonomske prednosti useljavanja velikog broja relativno bogatih ili dobrostojećih Rusa.

Dolasci Rusa uzrokovali su skok cijena najma u Tbilisiju - ​​jednosobni stan u središtu glavnog grada košta gotovo 700 eura mjesečno, trostruko više nego prije priljeva pridošlica iz Rusije, te su daleko iznad mogućnosti većine Gruzijaca.

Ukrajina je, pak, izrazila frustraciju zbog toga što gruzijska vlada nije oštrija prema Rusiji. "Vjerujem da je gruzijski narod jedan od najbližih Ukrajini i ukrajinskom narodu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u travnju. "Ne razumijem trenutačnu poziciju čelnika vaše vlade", dodao je.

Stav Gruzije bi mogao konačno postati daleko čvršći - premijer Irakli Garibašvili nazvao je Rusiju "okupatorom" Gruzije i govorio o "neopravdanoj" invaziji na Ukrajinu.

Ipak, unatoč mogućnosti neprijateljskog prijema, Rusi i dalje dolaze. Duge kolone vozila stvaraju se na sjevernoj granici, gotovo 2000 kilometara daleko od Moskve. Cijena letova do pograničnih gradova udeseterostručena je, a svi skuteri i električni romobili u gradu Vladikavkazu, u ruskoj Republici Sjevernoj Osetiji-Alaniji, rasprodani su.

Finska zatvara vrata

Baltičke države koje graniče s Rusijom i strahuju od ruske invazije u budućnosti - Estonija, Latvija i Litva - zatvorile su svoja vrata za Ruse koji bježe zabranom izdavanja viza, kao i Poljska. Oko 15 posto onih koji su napuštali Rusiju ranije su išli u Armeniju, no borbe na granici s Azerbajdžanom učinile su je manje privlačnom destinacijom. Nakon Turske, Gruzija je najpopularnije mjesto za odlazak.

Vojno novačenje možda će rezultirati porastom suosjećanja prema pristiglim Rusima, no malo je znakova popuštanja napetosti. "Kao osoba, žalim ih", rekla je Salome. "Ali, kao Gruzijka, želim da odu".

U međuvremenu, Finska je, nakon što su brojni Rusi počeli bježati od mobilizacije u tu zemlju, najavila da će "značajno" ograničiti ulazak ruskih državljana na svoj teritorij, tako što će zabraniti pristup onima s turističkim vizama iz bilo koje europske zemlje u schengenskom prostoru.

Ta nordijska zemlja, koja bilježi porast broja Rusa koji ulaze preko njezine kopnene granice otkako je Moskva najavila mobilizaciju rezervista za rat u Ukrajini, pridružila se tako trima baltičkim državama i Poljskoj, četirima drugim članicama EU-a koje graniče s Rusijom, koje su odluku donijele početkom rujna. Finska, inače, ima najdužu granicu EU-a s Rusijom s više od 1300 kilometara.

"Nakon vladine odluke, ona može vrlo brzo stupiti na snagu", rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto na tiskovnoj konferenciji u petak, ne navodeći konkretan datum. "Onima koji granicu prelaze turistički bit će onemogućen ulazak. Morat će postojati drugi razlog", pojasnio je.

Na graničnim prijelazima s Rusijom, a posebice na granici s Gruzijom, Finskom i Kazahstanom, nastale su posljednjih dana dugačke kolone vozila s osobama koje izlaze iz zemlje.

Charles Michel: ‘Europa treba ostati otvorena‘

Za sada na razini EU-a ne postoje planovi za poseban program prijema ili takozvane humanitarne vize za Ruse koji bježe od mobilizacije, no predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kaže da bi Europa trebala biti otvorena za Ruse koji bježe. On je tako pozvao Europu da pokaže "otvorenost prema onima koji ne žele da ih Kremlj instrumentalizira", prenosi The Guardian portal Politico.

Te primjedbe su uslijedile nakon njegova obraćanja na općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku u petak, a dolaze uoči ključnog sastanka veleposlanika EU-a u ponedjeljak u okviru EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR), javlja Politico.

Istovremeno, ruski opozicionar Dmitrij Gudkov trenutačno obilazi zapadnu Europu te razgovara s političarima i diplomatima. Zemlju je napustio prošle godine nakon dvodnevnog pritvora i kaže da je jedan od njegovih ciljeva zapadnim političarima objasniti da su neke sankcije protiv Rusije efikasne, a neke samo koriste režimu Vladimira Putina. Poziva da se Ruse ne izolira i drži s one strane granice.

"Europljani moraju razumjeti da će izazvati još veći problem ako sada izoliraju Rusiju, ograde je žicom visokom šest metara i okolo iskopaju kanal s krokodilima“, rekao je Gudkov za Deutsche Welle. "Jer nastat će siromaštvo, raspad zemlje bi mogao biti krvav. A nuklearno oružje će ostati i nitko ne zna kuda bi rakete mogle poletjeti. To će zadavati glavobolje i Ukrajini i svima ostalima“, dodao je ovaj bivši zastupnik u ruskoj Dumi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 17:22