Nakon što su Finci zabilježili nevjerojatnih 11 pokušaja provala u svoje vodotornjeve i postrojenja za obradu vode na južnoj obali, u gradovima Porvoou i Helsinkiju, pojavilo se ozbiljno pitanje: je li to sve slučajno ili im Rusi pokušavaju otrovati vodu u najnovijem modelu hibridnog ratovanja?
Odnosi Finske i Rusije - narušeni nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine - postali su još gori otkako se lani Finska pridružila NATO-u, a ruski predsjednik Vladimir Putin stavio ih je na listu ‘neprijateljskih država‘ i zaprijetio posljedicama.
Iako finske vlasti dosad nisu uhitile nijednog osumnjičenika niti mogu sa sigurnošću reći da se radi o ruskim nemilitantnim akcijama provaljivanja u vodna postrojenja, mogao bi to biti primjer tzv. agresije u sivoj zoni, piše Foreign Policy. Naime, uljez bi mogao vodu pretvoriti u izvor bolesti, a osim toga, samim provalama, već izazvati nacionalnu destabilizaciju, paniku i zabrinutost javnosti za sigurnost vode iz slavine.
- Odličan je to primjer nemilitantne agresije koju je Rusija usavršila. Kao i koordinirana sabotaža za rušenje francuske željezničke pruge neposredno prije početka Olimpijskih igara, pišu.
Ipak, iako sumnjivaca zasad nema, kako kažu finski stručnjaci, malo je vjerojatno da su provalnici obični kriminalci.
- Ovo nisu vrste provala koje bi kriminalci počinili, rekao je umirovljeni general bojnik Pekka Toveri, bivši šef finske vojne obavještajne službe koji je sada član Europskog parlamenta.
Prema njemu, za obične lopove krađa bi tehnologije na nekim drugim mjestima bila puno lakša. A za ekološke ekstremiste lakše bi bilo organizirati javni prosvjed, nego provaljivati pod okriljem mraka. Teroristi, pak, opet trebaju publicitet.
- Tvrtke za pročišćavanje vode rekle su da provale nisu normalna situacija i zbog toga su ljudi zabrinuti, rekao je Toveri. ‘A jedan od ciljeva ruske agresije sive zone je stvaranje straha. Nemamo dokaza koji pokazuju tko stoji iza ovih akcija, ali naravno da u špekulacijama prst pokazuje na istok‘.
Kad su Finska i Švedska ušle u NATO, Kremlj je prijetio posljedicama. Dosad se zna da Rusi provode kibernetičke napade na bolnice i logistiku, a od lani su počeli dovoditi veliki broj migranata na finsku granicu tako da je Helsinki morao potpuno zatvoriti prijelaze. Osim toga, Rusi su - nagađa se - bili uključeni u misterioznu sabotažu dvaju podmorskih kabela i jednog cjevovoda u švedskim, finskim i estonskim vodama, također prošle jeseni.
Prema informacijama policije, ukupno je zabilježeno 11 pokušaja provale u finske vodotornjeve i postrojenja za obradu vode. Provale su počele u Porvoou, gradu na južnoj obali, nastavile se u općini Sipoo, blizu Helsinkija, također na južnoj obali Finske, gdje su napadači pokušali provaliti u postrojenje za vodu dvije noći zaredom. Južna obala Finske inače je mirno područje, ali se nalazi blizu Finskog zaljeva, prolaza za brodove iz i za Sankt Petersburg što ulijeva dodatne sumnje.
Provale zasad nisu bile ozbiljne i nisu ciljale najkritičnija mjesta, koja su bolje osigurana, informacija je finskih službi. Provlanici nisu došli do osjetljivih dijelova u postrojenjima za vodu i vodotornjevima, ali je i dalje sumnjivo da su se ti napada sada intenzivirali.
- Rusija je jednostavno mogla platiti nekim kriminalcima da provale u postrojenja za vodu - samo ne znamo, rekao je Toveri. ‘Ali ono što znamo je da provale vežu resurse vlasti i stvaraju strah među ljudima‘.
Finska nije prva zemlja koja je doživjela napad na opskrbu vodom. Poznato je, prema informacijama obavještajaca, da Kina, Rusija i Iran ‘aktivno traže način kako bi onesposobile kritičnu infrastrukturu SAD-a, uključujući vodu i otpadne vode‘.
Prošle je godine, na primjer, hakerska skupina Cyber Av3ngers povezana s Iranom preuzela kontrolu nad nekim dijelovima vodovodne infrastrukture u gradu Aliquippa u Pennsylvaniji. Ove godine, pak, takozvani haktivisti povezani s Rusijom pokušali su isto u nekoliko teksaških gradova, kao i kineska državna kibernetička grupa Volt Typhoon. Dakle, sustavi pitke vode i otpadnih voda privlačna su meta kibernetičkih napada jer su ključni infrastrukturni sektor.
Na kraju, mogućnost da nečija voda bude kontaminira, piše Foreign Policy, opravdan je razlog za brigu.
- Bez obzira na to je li Rusija povezana s provalama u finske vodene elektrane, i stvaranje tjeskobe je već oblik ratovanja. Čak ni invazija nije tako opasna kao trovanje pitke vode, zaključuju.