PRVA LINIJA

‘Rusija je u naletu, moguć je i prodor. Ukrajinci? U teškoj su situaciji, jasno je što im sad prvo treba‘

Otkad je pala Avdiivka, ruski val prema zapadu, koliko god išao polako, još nije stao.

Tenkovske barijere koje podižu Ukrajinci, ukrajinski tenk; ruski specijalac

 Profimedia/Screenshot: Hanza Tv/

- Ukrajina je u jako teškoj situaciji, kaže vojni analitičar s portala Obris.org Igor Tabak, s kojim smo u novoj epizodi podcasta Prva linija raspravljali o situaciji na bojištima diljem fronte duge više od 1000 kilometara.

Da stvari ne ide po planu za Kijev bilo je jasno već početkom jeseni 2023. kad je dugoočekivana protuofenziva propala. Na to se nadovezala sve veća nevoljkost u nekim krugovima na Zapadu da se pomaže Ukrajini, što se najsnažnije manifestira u blokadi daljnje pomoći u Zastupničkom domu Kongresa SAD-a od strane predsjedavajućeg republikanca Mikea Johnsona. Ruske snage nisu propustile priliku, još lani su počele napadati diljem fronta, a sad koriste i navođene klizne bombe koje nanose ogromnu štetu braniteljima. U tom naletu pala je i dugogodišnja ukrajinska utvrda Avdiivka, a ruski val prema zapadu još nije stao.

----------------------------------------------

Video podcasta pogledajte ispod

----------------------------------------------

- Rusija je u napadu na raznim dijelovima fronte i Ukrajinci dosta teško s tim izlaze na kraj. Brzo im se urušila ona prva linija na najbližim prigradskim selima Avdiivki, a sad već 20 i nešto dana drže drugu liniju, na kojoj stanje također postaje sve lošije. No, za razliku od Ukrajinca koji su se koncentrirali na obranu tog dijela fronte, Rusima to nije jedini fokus. Oni pokušavaju Ukrajince razvući na nekim drugim dijelovima bojišnice, poput Bahmuta, iznad Siverskog Donjeca, zatim na jugu kod sela Robotine (koje je bilo mjesto kulminacije ukrajinske protuofenzive, op.a.)... No sve to blijedi prema situaciji kod Avdiivke i neposredno južnije od tog dijela fronte koji je također pod velikim pritiskom. Možemo reći da su tu zadnjih tjedana najžešći sukobi i tu se ukrajinske snage polako gura na zapad, kaže Tabak.

Kao ključni faktor ove nove situacije naš vojni analitičar ističe jenjavanje vojne pomoći zapadnih saveznika Kijeva.

- Posljedice se brzo vide. Ukrajina vidljivo teže odolijeva pritisku koji u zadnje vrijeme jača. I da, to je problem koji otvara mogućnost ruskih prodora.

Kasno građenje obrane

Iako Rusi u svojim napadima gube mnogo tehnike i ljude, navodi Tabak, to ih nije zaustavilo. Visoke plaće i druge beneficije koje se nude vojnicima i njihovim obiteljima zasad su i dalje dovoljni motiv da bi popunili trupe potrebne Moskvi.

- Čulo se spekulacija da Rusi razmišljaju o nekoj većoj mobilizaciji nakon što su izbori završili, ali treba vidjeti hoće li do toga doći. Zadnjih godinu dana su izlazili na kraj i bez toga, makar i s borcima iz drugih država - službenoj Moskvi to ne pravi nikakvu razliku, sve je to za njih potrošno meso, kaže Tabak.

Jedna od stvari se koja se Ukrajincima sada obija o glavu je nevoljkost da grade ozbiljne, utvrđene obrambene linije. Tek proteklih tjedana u pozadini se ubrzano izvode radovi na tenkovskim barikadama kao što su famozni "zmajevi zubi".

- Smatralo se da se građenjem takvih linija pokazuje nepovjerenje prema postrojbama na prvoj liniji. Ali jasno je da tome u kontekstu ovakvog pritiska protivnika nema alternative. Uz to da mislim da su gusta minska polja tu puno korisnija od tenkovskih utvrda. Njih Rusi mogu uništiti ovim velikim zrakoplovnim bombama koje očito mogu precizno plasirati, kaže Tabak pa ističe ključnu stvar.

- Čitavo bojište se u dobroj mjeri odlučuje na pitanju vatrene moći. Stoga su ove granate koje bi preko Češke sa svjetskih tržišta trebale stići Ukrajini i više nego dobrodošle, pogotovo ako se radi o gotovo milijun komada. A te priče o nekakvom ovogodišnjem protunapadu Ukrajine koje se sad čuju po Europi su čista propaganda.

Mobilizacija

Osim streljiva, drugi golemi problem Ukrajine je ljudstvo. O novoj mobilizaciji puno se pričalo, ali provedba se još čeka.

- Ukrajina je dosad u mobilizaciji jako štedjela mlade ljude, a imale je i niz drugih izuzetaka. A potrebe su im bile, i ostale, ogromne. Dosad su uspijevali namaknuti ljudstvo, a vješto su izbjegavali i veća zarobljavanja, osim možda u Mariupolju. Ipak, jasno je da ovaj rat traži neko temeljitije rotiranje ljudi koji su neprekidno na bojištu. I tu se dolazi do političkog problema proglašavanja velike mobilizacije u situaciji kad ratno stanje nije idealno. To nije jednostavno, pogotovo kad se sjetimo kaosa koji je ranije znao vladati u tom sustavu koji je i dalje predratno postrojen. A treba se sjetiti i da je puno ljudi otišlo u inozemstvo (a koji možda nisu smjeli), tu je i niz "papirnatih" invalida... Uglavnom, ovog mjeseca trebao bi biti donesen novi zakon o mobilizaciji koji bi onda mogao konsolidirati kadrovsko stanje.

Na kraju Tabak još jednom ističe da Ukrajincima sad prvo treba topničkog streljiva, a onda i topničkih cijevi koje se brzo troše.

- To je prva i osnovna stvar, da se vatrenom moći zaustavi inicijativa neprijatelja. Egzotika poput dalekometnih projektila je dobrodošla, ali nije presudna. Na primjer, čak i kad bi se nekim od tih projektila uspjelo uništiti Krimski most, Rusija kroz okupirana područja Ukrajine već gradi kopnenu alternativu kojom bi se novom željezničkom prugom dostavio ratni materijal mimo tog mosta. Nema tu pojedinačnog rješenja koje će okrenuti rat, zaključuje.

----------------------------------------------

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:43