'Rusija želi kupiti MOL-ov vlasnički paket u Ini i HEP'

Pred najveći ruski praznik, Dan Rusije, 12. lipnja, razgovaramo s veleposlanikom Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvarom Azimovom. U novoj strategiji EU, Rusija se našla u svojevrsnom otpadničkom predvorju. Ne definira se kao strateški partner, već kao strateški izazov, a i NATO Rusiju definira kao "opasnu za europsku sigurnost".

- Ne znam što će EU na kraju napraviti te što će biti sa sankcijama i Minskim sporazumom, no mi se prema Uniji i dalje odnosima kao prema strateškom partneru. Do ukrajinske krize, Moskva i Bruxelles radile su na stvaranju jedinstvenog ekonomskog i humanitarnog prostora te suradnji EU i euroazijskog ekonomskog saveza. Vodili smo pregovore o međusobnom ukidanju viza. Dakle, razvijali smo strateško partnerstvo. Do 2014. trgovinska razmjena s EU iznosila je 500 milijardi dolara. No, onda dolazi do krize u Ukrajini i sve se mijenja - kaže Azimov.

No, događanja u Ukrajini promijenila su situaciju u odnosima EU i Rusije, uvedene su sankcije.

- Zalažemo se da se partnerski odnosi nastave. Sankcije su uvedene protiv nas, a onda smo mi na njih odgovorili svojima. No, sankcije su više naštetile EU nego nama. Članice EU izgubile su 170 milijardi dolara. To ne znači da Rusija ne gubi, osobito bankarski sektor. Ali, Rusija se okrenula politici 'samoodrživosti'. Počela je sama proizvoditi potrebne proizvode. Sada smo već nadomjestili 85 posto uvoza vlastitim proizvodima. Sve manje ovisimo o izvozu nafte i plina. Dokazali smo kako smo jaka država. Valjda je svima jasno da nas ne mogu slomiti.

No, Krim je glavni kamen spoticanja.

- Da, to je problem za EU i SAD. Za nas je Krim završena priča. To je uspostava povijesne pravde. Posvetimo se realizaciji Minskog sporazuma i rješavanju krize u Donbasu. Ukrajinska kriza poslužila je tek kao povod da se uvedu sankcije jer je SAD želio zauzdati Rusiju koja je postala globalna ekonomska i politička snaga. Sve je učinjeno da se to zaustavi, a Ukrajina je poslužila kao poligon.

Smatrate da SAD želi zaustaviti Rusiju u globalnom pozicioniranju.

- Mi smatramo da nismo akteri sukoba u Ukrajini. Glavni akteri su vlada u Kijevu, koja je na vlast došla antiustavnim putem, te pobunjenici u Donbasu. Razrješenje sukoba moguće je samo u direktnom dijalogu tih dviju strana. Uz to, Kijev mora realizirati svoje obveze iz Minskog sporazuma - decentralizacije zemlje, provedba izbora, amnestija i veća autonomija Donbasa. Mi priznajemo teritorijalni integritet Ukrajine.

Osim Krima.

- To još neko vrijeme visiti kao Domaklov mač nad odnosima Rusije i EU, ali Krim jest i bit će dijelom Rusije. No, nadam se da ćemo s Ukrajinom opet uspostaviti bliske i prijateljske odnose, bez obzira na to hoće li ili neće postati dijelom NATO-a ili EU.

Znači nemate ništa protiv da Ukrajina uđe u NATO i EU?

- Ako će to biti izbor potvrđen na referendumu, kakvog recimo nije bilo u Crnoj Gori, onda ne možemo ništa protiv volje naroda. No, Bruxelles mora računati na ekonomske i svake druge veze Ukrajine s Rusijom. Što se NATO-a tiče, to je osjetljivije pitanje i morate znati da mi ne možemo mirno gledati kako NATO izlazi na naše granice. Znate, zemlje koje uvedu proturaketni štit moraju biti svjesne da ćemo mi izgraditi protu-proturaketni štit.

Iz Moskve je Srbija upozorena da neće dobro prihvatiti njihovo eventualno članstvo u NATO-u.

- Čemu uopće postojanje NATO-a!? Nikoga ne želimo okupirati ni oteti bilo čiji teritorij. Krim je druga priča o kojoj sam već govorio. No, uvjeren sam da Srbija, koju je NATO bombardirao, nikad neće prihvatiti ulazak u tu organizaciju. Bilo bi nam užasno žao da se to dogodi. Koliko znam, to pitanje u Srbiji nije na dnevnom redu. Ulazak u EU je druga stvar. No, i ovdje želimo da Bruxelles kao i u slučaju Ukrajine, ima u vidu, vjekovne i posebne odnose Rusije i Srbije. Srbija je naš partner i to želimo da ostane. Ne bismo voljeli da EU Srbiju ucjenjuje zbog dobrih odnosa s nama, jer mi stvarno nemamo namjeru kočiti srpski put u EU.

Gdje tu vidite Hrvatsku? Naime, nedavno je naš europarlamentarac Ivo Stier kazao kako postoji preporuka EU da se Rusiji ne prodaju udjeli u strateškim resursima.

- Ne bih to tako dramatizirao. Mislim da takvih preporuka nema. S Hrvatskom želimo graditi dobre i prijateljske odnose uz uvažavanje vašeg članstva i u EU i NATO-u. Spremni smo servisirati vaše helikoptere Mi 171, ali ne na način kako je to s MiG-ovima učinila Ukrajina. Spremni smo na kupnju kontrolnog paketa Ina - MOL, ulazak u vaš energetski sektor i sudjelovanje u privatizaciji HEP-a te nudimo pomoć u gradnji termo i hidro centrala. Nudimo svoje usluge u istraživanju naftnih i plinskih nalazišta.

Kako gledate na nastojanje Hrvatske da sagradi LNG na Krku?

- Kako bismo gledali!? Gradite! Zašto bi nam to smetalo. No, spremni smo da Gazprom i Rosnjeft isporučuju plin i naftu Hrvatskoj bez posrednika te smo spremni povećati isporuku energenata i to po 'razumnijim' cijenama. Ruske investicije sada su na razini 500 milijuna dolara, a želimo ih utrostručiti u vrlo kratkom vremenu i u turizmu, u energetici i brodogradnji. Nadalje, zainteresirani smo za vaše lijekove i kozmetiku, voće i povrće. No dajte da razgovaramo, da nam se otvore vrata.