Rutinski zahvat pretvorio se u operaciju od tri sata: ‘Odstranjena mu je lijeva polovica debelog crijeva‘

Rutinska laparoskopska operacija kojoj je sinoć podvrgnut papa Frane ubrzo je, uslijed zasad još neobjavljenih komplikacija, pretvorena u klasičan kirurški zahvat koji je potrajao „oko tri sata“, piše u današnjem Biltenu Ureda za novinstvo Svete Stolice. Ondje se precizira da je Papa podvrgnut „lijevoj hemikolektomiji“ – što znači da mu je odstranjena lijeva polovica debelog crijeva (s manje tegobnih posljedica od desne hemikolektomije).

To znači da je 84-godišnji poglavar Katoličke crkve bio više sati u totalnoj anesteziji i da je pretrpio znatniju kiruršku traumu abdomena – a to u njegovoj dobi nije bezazlen rizik. Ipak, „Sveti Otac je dobro reagirao“ na kirurški zahvat, objavio je još sinoć ravnatelj Ureda za novinstvo Svete Stolice Matteo Bruni, a danas popodne je precizirao da je Papa „u dobrom općem stanju, pri svijesti, te samostalno diše“. Nadalje, da se „predviđa bolničko liječenje od sedam dana, ne bude li komplikacija“.

Prozori papinskoga bolničkog apartmana su zatvoreni roletama, što znači da se poglavar Katoličke crkve odmara. Na tlu su se opet okupile televizijske ekipe, kao u doba kada je na istome mjestu višekratno boravio sv. Ivan Pavao II.

Ured za novinstvo je jučer izvijestio da je zahvat izveo prof. Sergio Alfieri, da su mu asistirali prof. Luigi Sofo, dr. Antonio Tortorelli i dr. Roberta Menghi. Anesteziju su izveli prof. Massimo Antonelli, prof. Liliana Sollazzi, dr. Roberto De Cicco i dr. Maurizio Soave. U operacijsko sali su bili još profesori Giovanni Battista Doglietto i Roberto Bernabei.

Zlobni vatikanist Robert Mickens je odmah twittao da je bilo deset liječnika oko operiranoga Pape i da je „deset izgleda magičan broj ovih dana u Vatikanu“, aludirajući da je deset i zbroj optuženih koji će potkraj ovog mjeseca sjesti na optuženičku klupu predvođeni kardinalom Angelom Becciuom.

Papa ostaje u bolnici na opservaciji postoperativnog toka. Koliko dugo? Prerano je za pretpostavke.

Njegovo opće zdravstveno stanje je dobro, s obzirom na dob. Muči ga ishijalgija, koja se pojačava kad prekine fizioterapiju, pa zbog nje zna šepati i vući nogu. Operirao je katarakt na oku. Kao mladiću odsječen mu je komad plućnoga krila, ali su se pluća potpuno regenerirala, pa je netočan podatak – koji smo prenijeli kada je izabran – da diše samo jednim plućnim krilom.

Kirurški zahvat se pokazao nužnim zbog povremenih jakih bolova u trbušnoj šupljini, od kojih se jednom i onesvijestio, odmah nakon audijencije iračkog premijera. Liječnici su zaključili da je uzrok tih bolova stenoza debelog crijeva izazvana divertikulom.

Hrvatski čitatelji će se sjetiti kako je hrvatski državni vrh lagao da tadašnji predsjednik Tuđman pati od „vrijeda želuca“, a onda baš od divertikula, pa i pošto je procurila istina da ga ubija karcinom. Nisu rijetke šutnje ili čak laži o bolestima vjerskih ili državnih poglavara, pa i kada se prikrivaju bolesti čiji tok može opasno utjecati na moć rasuđivanja pacijenta, na primjer kada metastaze opsjednu mozak. Tipičan je slučaj nekadašnjega francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda, koji je s metastazama na mozgu bio vrhovni zapovjednik nuklearne sile, te je u tom stanju osudio Sarajevo na još godinu i pô ubitačne agonije spriječivši pravodobnu intervenciju.

Bolnica Gemelli

Andreas Solaro

Divertikul je, kao što smo već prenijeli, vrećasto ili stožasto ograničeno izbočenje stjenke cjevastog ili šupljeg organa: najčešće na jednjaku, crijevu i mokraćnome mjehuru. Može biti poprište infekcija, izvor bola, a u gorem slučaju i točka na kojoj se razvija karcinom. Divertikul se zna pojaviti u osoba starijih od 50 godina, a učestaliji je nakon navršenih 65. Stenoza je suženje, u Papinu slučaju na debelom crijevu, prouzročeno divertikulom.

Jučerašnja operacija je dogovorena ranije. Odabran je ovaj ljetni period, kada nema općih audijencija. Papa je zamolio da ga operiraju u nedjelju nakon Angelusa, to jest podnevne molitve Anđelova ozdravljenja, računajući vjerojatno da se u sljedeću nedjelju uredno pojavi na prozoru Apostolske palače, te na taj način dedramatizira svoju bolest. Za razliku od sv. Ivana Pavla II, koji bi obično baš o Angelusu ili na općoj audijenciji najavio neki od svojih bolničkih tretmana, papa Frane je odlučio da to prođe u tišini, sub rosa. Oko 15.30 je, samo s jednim pratiocem, dovezen običnim automobilom, bez policijske pratnje, do glavnog ulaza Polikliničke sveučilišne bolnice „Agostino Gemelli“, nastavne baze Medicinskog fakulteta Katoličkog sveučilišta Svetog Srca, i ondje se neopazice umiješao u masu koja u to doba dolazi u posjet pacijentima.

Da to nije primijetio netko povezan s agencijom AdnKronos, možda bismo vijest o operaciji doznali tek pošto bi bila obavljena. Tako smo i za operaciju katarakta na Papinu oku, prije četiri godine, doznali post factum, tek pošto je vijest o njoj objavio rimski Il Messaggero. Bježeći od davanja obavijesne važnosti svojim dijagnostičkim zahvatima, papa Frane je za manje stvari izbjegavao „Gemelli“. Tako je za skeniranje kuka bio izabrao Kliniku „Pio XI“, blizu Vatikana, otišavši onamo gotovo incognito, bez bijele ili ikakve reverende, u crnom clergymanu, bez kapice, kako je hodao po Rimu i Buenos Airesu prije negoli je izabran za papu.

Poglavar Katoličke crkve ovaj put nije podcijenio opasnost. Za jučerašnju operaciju ipak je odabrao „Gemelli“, općenito bolnicu s najboljim kliničkim rezultatima južno od rijeke Pada, i tamošnji odjel abdominalne kirurgije. Za svaki slučaj zahvat je trebalo obaviti u velikoj strukturi, gdje je moguće brzo obaviti temeljite analize, gdje je lakše reagirati na komplikacije, gdje postoji reanimacija, jer opreza nikada dosta.

Na Papu od sinoć u „Gemelliju“ paze šef Vatikanskog saniteta Massimiliano Strapetti i još jedan bolničar. Nazočna je i Vatikanska žandarmerija, te jedan službenik vatikanske sigurnosti pridružen talijanskoj Državnoj policiji.

Papi su želje za brzo ozdravljenje prvi poslali predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella i rimski glavni rabin Riccardo Di Segni, a jutros im se pridružio i veliki imam kairskog Al Azhara Aḥmad al-Ṭayyib.