Schmidt pozdravio usvajanje rezolucije o Srebrenici, Rusi pak tvrde da je ona ugrozila pomirenje

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt pozdravio je u petak usvajanje rezolucije kojom je Opća skupština UN uvela 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici, dok je rusko veleposlanstvo u Sarajevu poručilo da je to "poraz za BiH" jer će otežati proces pomirenja.

Nakon što je Opća skupština UN-a uz potporu 86 država članica izglasala rezoluciju kojom se podsjeća na srebreničke žrtve te uvodi 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u tom mjestu 1995., Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je naveo kako pozdravlja taj dokument kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni.

"Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst pogrešan je i zlonamjeran", izjavio je Schmidt.

Protivljenje usvajanju rezolucije o Srebrenici na općoj skupštini UN-a uz Srbiju je predvodila Rusija, a iz veleposlanstva te zemlje u Sarajevu u petak su objavili komentar u kojem su tvrdili kako je to opasno za mirovni proces u BiH, ali i za stabilnost regije.

Zapad su optužili da je rezoluciju "progurao" na isti način na koji je, po njihovom sudu, Schmidt protupravno postavljen za visokog predstavnika u BiH pa je to, kako tvrde, dodatno produbilo podjele u međunarodnoj zajednici.

Ruska diplomacija operira tezom kako je zbroj država koje su glasale protiv rezolucije s onima koje su bile suzdržane ili uopće nisu glasale u konačnici veći od broja država koje su podržale rezoluciju pa to smatraju dokazom kako je većina zemalja zapravo bila protiv usvajanja ovog dokumenta.

Te teze uporno ponavljaju i političari iz reda bosanskih Srba, kao i oni u Srbiji, tvrdeći da je tako zapravo poražena inicijativa skupine od 40 država koje su predložile rezoluciju, a među njima je bila i Hrvatska.

Države koje su glasale protiv rezolucije pretežito su iz ruske sfere utjecaja, a među njima je bila i Kina.