PRATITE UŽIVO

Scholz nakon razgovora s Putinom opet šokirao Ukrajinu, Kremlj bjesni, stigla i reakcija Mađarske: ‘Ovo je nevjerojatno opasno!‘

Nakon odluke SAD-a, Rusija je zasula Ukrajinu projektilima

Posljedice ruskog napada na Odesu

 Handout/Afp

Najvažniji događaji

Rusija bijesna zbog odluke Bidena: ‘Ovo nosi rizik od katastrofalnih posljedica‘

Njemačka ministrica podržala američku dozvolu Ukrajini za upotrebu dalekometnih raketa

Rusija nakon Bidenove odluke izvela snažne udare na Ukrajinu

Njemačka ustraje u odluci da Ukrajini ne šalje dalekometne rakete


15:40 Mađarski ministar kaže da je američka odluka o projektilima "nevjerojatno opasna".

U pozadini snažne potpore Ukrajini među europskim čelnicima, Mađarska je predstavljala svojevrsnu iznimku.

Zemlja nastavlja kupovati ruski plin, a premijer Viktor Orban često je naklon Moskvi i Vladimiru Putinu.

"Izveden je posljednji, očajnički napad na novu stvarnost. Čini se da ove snage čak i ne izbjegavaju ono najgore: širenje rata u Ukrajini do globalnih razmjera", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.


14:40 Broj ubijenih u današnjem ruskom napadu na Odesu popeo se na 10, prema lokalnom guverneru.

Oleg Kiper rekao je da je jutros u udaru na južni lučki grad poginulo sedam policajaca, bolničar i dvoje lokalnih stanovnika.

Ranije je Kiper rekao da je 39 osoba ozlijeđeno, uključujući četvero djece u dobi od sedam do 11 godina.

"Iskrena sućut obiteljima žrtava", kazao je guverner.


14:00 Njemačka ostaje pri svojoj odluci da Ukrajini ne pošalje dalekometne projektile, rekao je glasnogovornik njemačke vlade u ponedjeljak, nakon što je Washington odlučio dozvoliti da se oružje američke proizvodnje upotrebljava za napade na ruskom teritoriju.

"Odluka kancelara (Olafa Scholza) ostaje nepromijenjena", rekao je glasnogovornik na redovitoj tiskovnoj konferenciji u Berlinu.

Njemačka je drugi najveći donator vojne opreme za Ukrajinu nakon Sjedinjenih Američkih Država, no Scholz odbija Ukrajini poslati dalekometne njemačke projektile Taurus, zbog straha od eskalacije sukoba s Rusijom.

Njemačka ministrica vanjskih poslova iz redovoa zelenih Annalena Baerbock je ranije u ponedjeljak podržala izvješća o tome da američki predsjednik Joe Biden dopušta Ukrajini korištenje američkih dalekometnih projektila protiv određenih ciljeva u Rusiji.

Prema medijskim izvješćima, predsjednik Biden je Ukrajini odobrio korištenje projektila ATACMS za obranu vlastitih snaga, a naročito u ruskoj Kurskoj oblasti, koju su djelomično okupirali ukrajinski vojnici.


13:00 Volodimir Zelenski je reagirao na ruski napad na Odesu u kojem je poginulo najmanje osmero ljudi.

Ukrajinski predsjednik izrazio je sućut obiteljima i rekao da "sve potrebne snage" pomažu ozlijeđenima.

"Ovo nisu nasumične snimke - to su indikativne snimke", rekao je, prije nego što se naizgled osvrnuo na telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza s Vladimirom Putinom u petak.

“Nakon poziva i sastanaka s Putinom, nakon svih lažnih tračeva u medijima o navodnom pauziranju napada... Rusija pokazuje što je zapravo zanima: samo rat. I taj signal treba se čuti u cijelom svijetu, od dvorana u kojima se sastaju šefovi članica G20 do svih glavnih gradova svijeta", rekao je.


12:10 Rusija je izvela raketni napad na Odesu, na jugozapadu zemlje, potvrdio je čelnik te regije. Oleh Kiper izjavio je da "ima žrtava i ozlijeđenih", ne navodeći točan broj osoba. Dodao je da su u napadu oštećeni civilna infrastruktura, uključujući stambene zgrade. Prema prvim podacima, ubijeno je osmero ljudi, a ranjeno je još 18.

Službeni gradski račun na Telegramu objavio je da je raketa pogodila stambenu zgradu,

"Zasad se već zna za osmero mrtvih, ljudi su samo išli svojim poslom", stoji u priopćenju.

Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju posljedice napada, a na njima se vide tijelima koja leže na ulici i automobili u plamenu.

Oleg Kiper, guverner Odese, rekao je da su još četiri osobe u teškom stanju.


12:00 Svako takozvano zamrzavanje sukoba duž postojećih linija bojišnice bilo bi "neprihvatljivo" za Rusiju, navodi se u izvješćima koja citiraju izjave glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.

Reakcija je uslijedila nakon Bloombergovog izvješća u kojem stoji da se u Europi sve više priznaje da će Volodimir Zelenski možda morati napraviti kompromis s Vladimirom Putinom kako bi okončao rat, pri čemu je malo vjerojatno da će ijedna strana odnijeti potpunu pobjedu na bojnom polju.

Izvori su izjavili za list da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan planira predstaviti prijedlog za zamrzavanje sukoba kada se čelnici G20 danas sastanu u Brazilu.

Erdogan će također predložiti da Kijev pristane na odgodu pregovora o svom pristupanju NATO-u za najmanje jedno desetljeće kao ustupak Putinu, izvijestilo je.

Naširoko se izvještava da je Peskov, upitan o prijedlozima, rekao da je "opcija zamrzavanja linije borbenog kontakta neprihvatljiva za Rusiju".

Mnogi očekuju da će povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donijeti novi poticaj za mirovni sporazum - i smatraju da bi svaki realan sporazum uključivao zamrzavanje rata duž trenutnih linija bojišnice i Ukrajinu koja ustupa dio svog teritorija Rusiji.

Ali Peskovljevi komentari mogli bi umanjiti nade u brzi kraj rata za koji je Trump ranije tvrdio da ga može postići.


11:40 "Potez odlazećeg američkog predsjednika Joea Biden predstavlja jedan od najprovokativnijih i najnepromišljenijih koraka njegove administracije, što nosi rizik od katastrofalnih posljedica", objavio je ruski državni list Rossiyskaya Gazeta.

Ruski zastupnik Leonid Slucki, čelnik prokremaljske Liberalno-demokratske stranke, rekao je da će odluka "neizbježno dovesti do ozbiljne eskalacije, prijeteći teškim posljedicama". Ruski senator Vladimir Džabarov nazvao je ovaj potez "nezabilježenim korakom prema Trećem svjetskom ratu".


11:16 Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je izrazila odobravanje izvješća o tome da američki predsjednik Joe Biden dopušta Ukrajini korištenje američkih dalekometnih projektila protiv određenih ciljeva u Rusiji, piše u ponedjeljak njemačka agencija dpa.

Razgovarajući s njemačkim radijem rbb, Baerbock je podcrtala važnost toga da se Ukrajini omogući neutralizacija prijetnji na njihovom izvoru.

"Ukrajinci ne bi trebali čekati da rakete prijeđu granicu, trebali bi moći izravno uništavati lansirna mjesta", kazala je Baerbock, pozvavši se na načelo samoobrane.

Baerbock, iz redova njemačkih Zelenih, rekla je da je u ovom pitanju njena stranka suglasna s istočnoeuropskim partnerima kao i britanskom, francuskom i američkom vladom.

Socijaldemokratska partija njemačkog kancelara Olafa Scholza oklijeva Kijevu pružiti oružje koje bi ukrajinskim snagama omogućilo da napadaju ciljeve dublje u ruskom teritoriju.

Ministrica je naglasila jedinstvene izazove s kojima se suočava Ukrajina, čiji sustavi protuzračne obrane postaju neučinkoviti zbog blizine ruske granice i brzog djelovanja raketa.

Prema medijskim izvješćima, predsjednik Biden je Ukrajini odobrio korištenje projektila ATACMS za obranu vlastitih snaga, a naročito u ruskoj Kurskoj oblasti, koju su djelomično okupirali ukrajinski vojnici.

Premda su Pentagon i američko vijeće za nacionalnu sigurnost odbili komentirati izvješća, nisu ih porekli.


10:45 Kremlj je u ponedjeljak priopćio da bi bilo kakva odluka SAD-a da dopusti Ukrajini da ispali američke projektile duboko u Rusiju značila da je izravno uključen u sukob te je optužio administraciju predsjednika Joea Bidena za eskalaciju.

Rusija već mjesecima govori Zapadu kako bi protumačila takvu odluku i da bi to povećalo rizik od sukoba s NATO savezom predvođenim SAD-om.

Na pitanje o izvješćima New York Timesa i Reutersa da je Bidenova administracija donijela odluku o dalekometnim udarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je da se izvješća ne temelje ni na kakvoj službenoj izjavi.

"Ako je takva odluka doista formulirana i prenesena režimu u Kijevu, onda je to kvalitativno nova runda napetosti i kvalitativno nova situacija sa stajališta angažmana SAD-a u ovom sukobu", rekao je Peskov.

Predsjednik Vladimir Putin je potpuno jasno iznio rusko stajalište kada je u rujnu govorio u Sankt Peterburgu, rekao je Peskov. Putin je 12. rujna rekao da bi zapadna suglasnost za takav korak značila "izravno uključivanje zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i europskih zemalja u rat u Ukrajini" jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.

"Očito je da administracija na odlasku u Washingtonu namjerava poduzeti korake kako bi nastavila dolijevati ulje na vatru i nastaviti provocirati napetost oko ovog sukoba", rekao je Peskov.

Reuters je u nedjelju izvijestio o odluci Bidenove administracije, pozivajući se na dva američka dužnosnika i izvor upoznat s odlukom. O odluci je izvijestio i New York Times.

Izvori citirani u oba izvješća predstavili su taj potez djelomično kao odgovor na najavljeni dolazak sjevernokorejskih vojnika u rusku regiju Kursk kako bi pomogli Rusiji u odbijanju ukrajinske invazije.


Nakon što je New York Times objavio informacije o tome kako je Bijela kuća, odnosno predsjednik SAD- Joe Biden, odobrio Ukrajincima korištenje ATACMS za duboke udare unutar ruskog teritorija, krenule su prve reakcije na ovakvu odluku.

Svoju ljutnju nije mogao sakriti Trumpov sin Donald Trump Jr. koji je izjavio kako se čini da ‘vojno-industrijski kompleks želi biti siguran da je Treći svjetski rat započeo prije nego što njegov otac dobije šansu stvoriti mir i spasiti živote‘.

- Moraju spasiti trilijune dolara. Prokleti bili, imbecili, poručio je preko X-a.

Ruska zastupnica Maria Butina izjavila je u ponedjeljak da administracija predsjednika Joea Bidena, dopuštanjem Ukrajini korištenje američkog oružja za napade duboko unutar Rusije, riskira izbijanje Trećeg svjetskog rata.

- Bidenova administracija pokušava eskalirati situaciju do maksimuma dok još ima moć i dok su još na vlasti. Nadam se da će (Donald) Trump preokrenuti odluku jer ozbiljno riskiraju početak Trećeg svjetskog rata, što nije u interesu nikoga, izjavila je Butina za Reuters.

Republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene, koja podržava Trumpa, osudila je Bidenovu odluku putem X-a.

- Biden na odlasku iz Bijele kuće pokušava započeti Treći svjetski rat dopuštajući Ukrajini upotrebu američkih projektila dugog dometa u Rusiji. Amerikanci su 5. studenoga dali mandat upravo protiv ovakvih odluka SAD-a i ne žele financirati ili voditi strane ratove. Mi želimo riješiti svoje probleme, ovo mora prestati, poručila je.

Analitičar CNN-a pokušao je objasniti je li prekasno za taktičke raketne sustave američke vojske ili ATACMS da naprave razliku u ratu ako udare na ciljeve duboko u Rusiji.

image

ATACMS rakete raketni sustav

U.s. Army/Avalon/Profimedia/U.s. Army/avalon/profimedia

Odgovor je složen i možda objašnjava donekle dosadašnju nevoljkost Bidenove administracije da izda takvo dopuštenje.

Prvo, postoji ograničena zaliha ATACMS-a do kojih Ukrajina može doći. Dakle, čak ni to što Kijev može pogoditi duboko u Rusiji – a domet ATACMS-a je od 160 do 300 km, ovisno o tipu bojeve glave – neće donijeti promjenu na bojnom polju preko noći.

Analitičari su već naveli brojku ruskih ciljeva koji su u dometu ovih projektila, no Ukrajina neće dobiti dovoljno ATACMS-a da promijeni tijek rata, piše za CNN Nick Paton Walsh.

Druga stvar, Ukrajina je uspjela prodrijeti dublje u Rusiju koristeći jeftinije bespilotne letjelice domaće proizvodnje. Sjedinjene Države pristale su pomoći u financiranju razvoja i proizvodnje tih uređaja, koji su, čini se, izazvali pustoš na području moskovskih zračnih luka i na ruskoj energetskoj infrastrukturi.

Treće, dopuštenje da se američkim preciznim projektilima pogodi dublje unutar Rusije je, kako zvuči, prilično provokativno. Istina je da je Moskva sada prilično vojno slaba i malo je vjerojatno da će se upustiti u izravni sukob s NATO-om ili SAD-om.

U jednom trenutku, piše CNN, Moskva bi se mogla vratiti metodi odvraćanja, osobito u kontekstu informacija da su moskovske obavještajne službe okrivljene za sabotažu civilnih ciljeva diljem Europe, uključujući nedavna izvješća da su eksplozivni paketi postavljeni u kurirske zrakoplove unutar Europe.

Bidenova odluka nije bila tako jednostavna ili očita kao što su tvrdili neki zagovornici u Kijevu. Čini se da je širi cilj bio natjerati Bidenovu administraciju da malo više izloži sebe u ukrajinskom ratu - da doista skine rukavice.

CNN-ov analitičar na kraju podsjeća da Bijela kuća želi naglasiti da je raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u Kursku potaknulo njezinu odluku – da je to odgovor SAD-a na eskalaciju Moskve.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 09:33