Šef demokršćana spreman na suradnju sa Scholzovom vladom pod uvjetom da izbori budu raspisani odmah

Demokršćani su odbili poziv njemačkog kancelara Olafa Scholza da podrže manjinsku vladu Socijaldemokrata (SPD) i Zelenih do sredine siječnja, kad bi bili raspisani prijevremeni izbori za ožujak. Šef CDU-a Friedrich Merz i šef CSU-a Markus Söder inzistiraju na tome da Scholz odmah zatraži glasanje o povjerenje u Bundestagu, da bi izbori mogli biti održani već u siječnju. Prema prvim anketama, to podržava i većina građana.

Nakon što je kancelar Olaf Scholz iznenada u srijedu navečer smijenio ministra financija Christiana Lindnera, raspala se tročlana koalicija Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Lindnerovih liberala (FDP). Scholz želi da vlada do kraja godine donese važne zakone i završi glavne reforme do siječnja uz podršku demokršćana, no šef CDU-a i lider oporbe Friedrich Merz je to odbio.

Neće s AfD-om

Tek nakon što kancelar zatraži glasanje o povjerenju, Unija će biti spremna razgovarati o podršci određenim zakonskim prijedlozima koje Scholz želi, rekao je Merz za javni servis ARD. Prije nego što Scholz zatraži od Bundestaga glasanje o povjerenju, ističe Merz, demokršćani neće pristati na bilo kakve razgovore na bilo koju temu s ostatkom vlade.

Lider demokršćana Friedrich Merz

Ralf Hirschberger/Afp

Demokršćani su najjača politička snaga, no nije jasno s kim bi koalirali. Postoji mogućnost da Bundestag izglasa nepovjerenje vladi i odmah izabere novog kancelara. Merz nije isključio tu varijantu u budućnosti. Ako bi CDU/CSU i FDP htjeli formirati vladu, trenutačno im nedostaje oko 80 glasova. Budući da CDU isključuje mogućnost suradnje s AfD-om i Ljevicom (Die Linke), a lijevi Savez Sahra Wagenknecht (BSW) ima samo deset zastupnika, mogli bi imati većinu samo uz podršku Zelenih.

Objavljujući da je smijenio Lindnera, Scholz je u srijedu navečer najavio da će 15. siječnja od Bundestaga zatražiti glasanje o povjerenju. To bi značilo da bi prijevremeni izbori mogli biti održani u ožujku 2025. Oporba je međutim pozvala Scholza da odmah zatraži glasanje u Bundestagu da bi se izbori održali početkom godine. Scholzov zahtjev podržava 33 posto ispitanika, dok 65 posto smatra da bi izbori trebali biti što prije, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja ARD-a. CDU-CSU osvajaju 34 posto glasova, a Scholzov SPD tek 16 posto.

Zeleni su na 12 posto, dok je FDP na pet, a BSW na šest posto. AfD ima 18 posto. Regularni datum izbora bio bi 28. rujna 2025.: gotovo polovina Nijemaca smatra da će sljedeći kancelar doći iz redova demokršćana. Oko 59 posto ispitanika pozdravlja raskid semafor-koalicije. Pritom 40 posto za neuspjeh krivi FDP, a samo 19 posto Scholzov SPD.

Posljednja prilika

Kancelar Scholz u srijedu u Bundestagu daje izjavu o radu vlade, najavila je novinska agencija dpa pozivajući se na vladine krugove. Friedrich Merz kaže da će to biti prilika Scholzu da postavi pitanje povjerenja. Dobro da je gotovo, izbori trebaju biti što prije, piše Ralf Neukirch u uvodniku u Spiegelu. Koalicije mogu propasti, pa i prerano, kako se to dogodilo nekoliko puta u povijesti SR Njemačke, a da politički sustav nije bio oštećen.

No situacija je danas drugačija, piše Der Spiegel, s AfD-om koji svojim nacionalističkim i rasističkim desničarskim idejama želi uništiti liberalni konsenzus na kojem počiva demokratska Njemačka. I u novoj će vladi morati sjediti partneri s velikim svjetonazorskim razlikama: to je možda posljednja prilika da se u Njemačkoj spriječi razvoj događaja poput onog u SAD-u, Mađarskoj i drugdje, upozorava Der Spiegel.

Jer semafor-koaliciju nije srušila različitost u stavovima, nego nespremnost na zajedništvo. Pred novom vladom bit će ogroman zadatak: njemački ekonomski model više ne funkcionira, zemlji prijeti deindustrijalizacija, dok s jedne strane imamo Putina i njegove pretenzije prema istočnoj Europi, a s druge SAD, s kojim treba redefinirati odnos. Što prije nova vlada krene s radom, to bolje, ističe liberalni Der Spiegel.