Šef Instituta Robert Koch: ‘Nismo nemoćni u borbi protiv virusa, dvije stvari su odlučujuće‘

Središnji epidemiološki njemački institut Robert Koch ocijenio je u četvrtak aktualnu epidemiološku situaciju i rekordan broj novozaraženih od preko 11 tisuća u Njemačkoj kao "vrlo ozbiljnu".

- U međuvremenu je situacija postala vrlo ozbiljna, rekao je direktor Instituta Robert Koch Lothar Wieler na konferenciji za tisak, nakon što je objavljena brojka od 11.287 novozaraženih u posljednja 24 sata. To je najveći broj novozaraženih u jednom danu od početka pandemije. Odmah je odbacio nagađanja da je brojka narasla zbog povećanog testiranja.

Rekao je da se svaki dan u Njemačkoj testira više od milijun ljudi i da je postotak pozitivnih narastao s 1% od prije nekoliko tjedana do današnjih 3%.

Wiehler je istodobno procijenio kako nismo nemoćni u borbi protiv virusa te da je moguće spriječiti još jače širenje virusa. Na konferecniji za tisak naveo je dvije stvari koje smatra ključnim faktorima u kontroli zaraze - privatna druženja i važnost praženja kontakata.

Privatna okupljanja

Prema njegovim riječima, većina novozaraženih u ovom jesenskom valu pandemije povezana je s privatnim slavljima i okupljanjima. Ističe kako su to pokazala statistička istraživanja u Njemačkoj.

- Svugdje gdje se na malom prostoru puno govori i smije postoji opasnost od brze zaraze. Aerosoli se šire brže kada se ljudi smiju i kada su sretni. Privatna okupljanja su presudan trenutak u širenju zaraze, rekao je Wiehler.

On je istodobno mogućnost zaraze u javnom prijevozu i hotelima ocijenio "relativno niskom".

Direktor epidemiološkog instituta ne vidi potrebu mijenjanja trenutne strategije borbe protiv širenja koronavirusa u Njemačkoj, koja se temelji na mjerama higijene, nošenju maski i održavanju razmaka.

Ina Fassbender

U čitavoj Njemačkoj je na snazi obveza nošenja maske u javnom prijevozu, a u centrima s više od 50 novozaraženih na 100.000 stanovnika u roku od sedam dana, u što u međuvremenu spadaju gotovo svi gradovi, postoji i obveza nošenja maske i u pješačkim zonama.

Praćenje kontakata je nužno

Wiehler je upozorio i na to da lokalnim zdravstvenim ustanovama koje prate širenje pandemije "hitno treba pružiti podršku" kako bi i dalje mogle obavljati svoj posao i prije svega pratiti lance širenja zaraze.

O takvoj strategiji razmišlja i Hrvatska. Prema nedavnih medijskim napisima, obolijevanje od Covida-19 u Hrvatskoj toliko je rašireno da nadilazi postojeće kapacitete epidemioloških službi te su one primorane odustati od dosadašnjeg načina praćenja i upozoravanja kontakata. Nedavno je šef HZJZ Krunoslav Capak iznio ideju da bi obiteljski liječnici preuzeli taj dio posla epidemiologa, no takva ideja nije naišla na odobravanje struke.

Šef Instituta smatra da su države koje su zbog manjka resursa odustale od praćenja kontakata, koje smatra iznimno važnim, napravile veliku pogrešku.

- Neke države, poput Švedske i Velike Britanije, prestale su obavještavati bliske kontakte zaraženih jer im je sustav postao preopterećen. Ali mi znamo da je bolje donekle pratiti bliske kontakte nego ih uopće ne pratiti jer svaki kontakt koji pronađete i stavite u samoizolaciju pridonosi sprečavanju širenja zaraze. Te zemlje su odustale od takvog pristupa još u proljeće, ali to se nije pokazalo kao dobra strategija, istaknuo je Lothar Wieler.