U OBRANU ŠPIJUNIRANJA

Šef NSA: 'Nećemo prestati prisluškivati, ne smiju nas opet napasti'

Glavni čovjek američke obavještajne zajednice James Clapper branio je u utorak pred Predstavničkim domom američkog Kongresa agenciju NSA i njezin program globalnog prisluškivanja
 AFP

Malo tko je očekivao isprike ili nelagodu američkih obavještajaca zbog niza skandala s prisluškivanjem. Glavni čovjek američke obavještajne zajednice James Clapper branio je u utorak pred Predstavničkim domom američkog Kongresa agenciju NSA i njezin program globalnog prisluškivanja zbog kojega predsjednik Barack Obama ima strašnih problema.

Nakon niza gnjevnih predsjednika, predsjednica i premijera Južne Amerike, sada se suočava s Europljanima, objašnjenje zašto su ih prisluškivali traže Španjolci, Francuzi i Talijani, a vrlo ljuto je na otkriće da su je prisluškivali reagirala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Američko tajno prisluškivanje saveznika opasno je naštetilo međunarodnim odnosima.

James Clapper, međutim, tvrdi da se to nije radilo tako masovno i “nediskriminativno” kao što se priča, ali je potvrdio da je prisluškivanje šefova država jedan od glavnih zadataka agencije NSA. “Namjere vođa jedan su od glavnih predmeta analize i prikupljanja podataka” rekao je Clapper i napomenuo da i službe zemalja koje se sada bune rutinski špijuniraju američke dužnosnike.

Ovo što javnost doživljava kao lavinu senzacionalnih otkrića o američkom špijuniranju cijeloga svijeta, prema Clapperovoj je ocjeni krajnje štetno i tvrdi da je očekivao puno više toga. “Američke obavještajne agencije uzvratile su prilično depresivnom porukom da su svi špijuni jednako loši.” rekao je.

“Ali nigdje nadzor nema tolike razmjere kao u SAD-u i ljudska ili tehnička greška je neizbježna.” rekao je Clapper. Direktor agencije NSA general Keith Alexander bio je još precizniji. On je izvještaje francuskih, španjolskih i talijanskih medija o prisluškivanju milijuna telefonskih razgovora nazvao “potpuno izmišljenima”. “Informacija koja je uvjerila ljude da NSA i SAD prikupljaju te informacije je izmišljena a izmišljeno je i da se pratilo europske građane. Ništa od toga nije točno.” ustvrdio je general Alexander. On tvrdi da je velik dio obavještajnih podataka u NSA zapravo stizao iz europskih obavještajnih službi.

Američki predsjednik Obama traži reviziju cjelokupnog načina rada NSA, jer kako je rekao u intervjuu televiziji ABC “proteklih nekoliko godina vidjelo se da se njihov kapacitet razvija i širi”. General Alexander kaže da je važnije za NSA “da brani svoj narod i prima udarce nego da odustane od programa prisluškivanja i praćenja i tako omogući nove napaea na Ameriku.” Iako saslušavanje u Predstavničkom domu nije bilo osobito žestoko prema predstavnicima američkih obavještajnih službi, sve više kongresnika traži jaču kontrolu nad njima.

Predsjednica odbora za obavještajnu djelatnost američkog Senata Dianne Feinstein u ponedjeljak je zatražila da se prestane prisluškivati šefove država saveznica. Rekla je da su joj iz Bijele kuće poručili da će taj nadzor prestati ali britanski mediji citiraju visoke dužnosnike Obamine administracije koji tvrde da se ne radi ni na kakvoj promjeni te politike.

Nakon što je bivši vanjski suradnik NSA Edward Snowden otkrio golemi američki program globalnog prisluškivanja, neugodni diplomatski skandali nižu se jedan za drugim. Snowden je pobjegao u Rusiju i SAD traži njegovo izručenje. Najneugodniji skandal je ovaj posljednji, u kojemu je otkriveno da su Amerikanci više od deset godina prisluškivali njemačku kancelarku Merkel i da sup restali tek prije nekoliko mjeseci, kad je cijela priča pukla u javnosti.

Tvrdnje predsjednika Obame da nije znao za to prisluškivanje pogoršale su stvar, jer se pokazalo da nema dovoljnog političkog nadzora nad obavještajcima i da se ne zna za koga onda i zašto prisluškuju. Još se nije smirio ni skandal s otkrićem da su američki špijuni pratili francuske diplomate u Washingtonu i UN-u, milijune telefonskih poziva u Francuskoj i Španjolskoj i da su prisluškivali talijanske dužnosnike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 23:58