PAKET PROŠIRENJA

Šefovi kabineta povjerenika nisu se uspjeli dogovoriti, sastanak koji će voditi Von der Leyen zadnja šansa za BiH

Ovaj put će Komisija objavili čak deset izvještaja za deset država. Šest iz regije zapadnog Balkana te za Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku

Ursula von der Leyen

 Anatolii Stepanov/Afp

Dva sastanka šefova kabineta povjerenika EU nisu bila dovoljna da bi se postigla suglasnost oko preporuke Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Kako Jutarnji list doznaje iz diplomatskih izvora, povjerenici iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Italije snažno se zalažu da se, u okviru ovogodišnjeg paketa proširenja, i BiH da preporuka za otvaranje pregovora. No, unutar kolegija Komisije nema suglasnosti o tome, pa se uvrštavanje te preporuke u paket prebacilo na same povjerenike koji se sastaju u srijedu u Bruxellesu kako bi i formalno usvojili paket proširenja i individualna izvješća o napretku država iz tog procesa.

Ovaj put će Komisija objavili čak deset izvještaja za deset država. Šest iz regije zapadnog Balkana, ali uz njih sada i za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, a formalno status kandidata još uvijek ima i Turska.

U Komisiji je već na razini šefova kabineta postignuta suglasnost za preporuku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom te za dodjelu statusa kandidata Gruziji. Zagovornici preporuke za BiH smatraju da bi i za politiku EU prema regiji i za stabilnost i reforme u Bosni i Hercegovini preporuka o otvaranju pregovora bila velik poticaj.

Međutim, protivnici takve preporuke smatraju da je godišnji izvještaj o napretku BiH takav da zapravo ne daje puno argumenta da se za tu zemlju preporuči otvaranje pristupnih pregovora, s obzirom na nedovoljni napredak. Bez obzira na sve, na sastanku Europske komisije u srijedu, pod predsjedanjem Ursule von der Leyen, bit će posljednji pokušaj da se i za BiH da preporuka o otvaranju pristupnih pregovora.

Europska komisija daje samo preporuke, a konačnu odluku o tome donose šefovi država ili vlada EU, koji se sastaju u prosincu u Bruxellesu. Čak i ako Komisija da preporuku za BiH, ne bi bilo sigurno da bi nju prihvatile sve zemlje članice EU, a za takvu odluku bi tada trebala biti jednoglasna potpora svih država u Europskom vijeću.

U izvještajima o napretku zemalja zapadnog Balkana, u koje je Jutarnji list imao uvid, uglavnom se spominje "ograničeni napredak", što je najniža razina napretka prema ocjeni Europske komisije. Ispod toga je samo "nema napretka" ili čak i nazadovanje.

Najveća je pozornost i u ovom paketu proširenja posvećena normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i krizi na sjeveru Kosova. I Kosovo i Srbija dobili su kritike zbog neimplementiranja obveza iz sporazuma. Iako su predstavnici Srbije govorili da je "Srbija ispunila sve obveze, a Kosovo niti jednu", Europska komisija u izvješću spominje brojne obveze koje nije ispunila Srbija, npr. u energetici, u priznavanju diploma i upravljanju graničnim prijelazima.

A povlačenje Srba iz kosovskih institucija Komisija naziva "grubim nazadovanjem Srbije u implementaciji sporazuma". Od Kosova se traži početak postupka osnivanja asocijacije općina sa srpskom većinom, i to prema prijedlogu EU koji je stranama predan 21. listopada.

Osuđuje se nasilni napad na kosovsku policiju u selu Banjska 24. rujna, incident koji se u izvješću spominje kao "najozbiljnije izbijanje krize". Od Srbije se traži puna suradnja u istrazi i dovođenje napadača pred lice pravde.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:03