U južnoj se indijskoj pokrajini Telangana u ožujku počelo događati nešto čudno. U tom selu, u kojem stanuje nešto više od 400 ljudi, u rano ljeto su muškarci i žene počeli žuriti kućama puno ranije nego što to inače rade. Zaključavali su ulazna vrata, gasili svjetla i ostajali u kućama. Djeca, koja se tamo inače dokasna igraju vani, prva su dolazila kućama. Ulice su se ispraznile, a takvo je ponašanje puno neobičnije nego inače, kada je većina mještana spavala na ulicama i u dvorištima tijekom vrućih ljetnih noći.
Takvo je neobično ponašanje mještana svom nadređenom prijavila jedna lokalna policajka. Čelnica tamošnje policije Rema Rajeshwari slušala je o tom neobičnom ponašanju.
'Rekli su mi da je život u selima doslovno stao nakon zalaska sunca i da nikad prije nisu vidjeli takvo što', ispričala je Rajeshwari za BBC. Tijekom idućih nekoliko dana, policija je pokušala otkriti što se događa, a doznali su nešto zapanjujuće. Naime, većina stanovnika tog sela je na WhatsApp primila audio i video snimku koja im je utjerala strah u kosti. Na snimci se jasno vidio muškarac kojem je izvučena utroba, a video snimku je pratila i audio snimka na lokalnom Telugu jeziku, na kojoj se čuje kako muški glas govori da se vratila banda plemenskih ljudi koja je prije nekoliko desetljeća bila poznata po pljačkama na autocesti i provalama. Ovaj put su se vratili radi krađe ljudskih organa.
Kad je policija počela istraživati, na mobitelima stanovnika tog sela je pronašla 30-35 video snimki i fotografija koje su na tom području postale viralne. Jedna video snimka koju su svi dijelili navodno prikazuje oteto dijete, no zapravo je to bila montirana verzija filma o sigurnosti djece iz Pakistana, koji je snimljen radi podizanja svijesti o sigurnosti djece. Tu je bila i audio snimka:
'Otmičari djece stižu u naše selo. Bacat će kamenje na vaša vrata. Ne izlazite i ne puštajte djecu van. Dijelite ovo', čuje se na audio snimci.
Stanovnici pokrajina Jogulamba Gadwal i Wanaparthy dio su regije koja je nekoć bila jedna od 20 najnepovoljnijih okruga u Indiji. Farme riže i pamuka rijetke su u tom sušnom krajoliku. Većina ljudi nema zemlju i migriraju u gradove u potrazi za poslom. Manje od pola tamošnjih ljudi znaju pisati i čitati, no svaki dom ima barem jedan pametni mobitel, uglavnom kineski, koji ne košta puno. To znači da ljudi s minimalnom edukacijom imaju potpuni pristup tehnologiji. Medijska je pismenost tamo niska, a seljani se pouzdaju na aplikaciju Whatsapp kada je riječ o vijestima, viralnim snimkama i društvenim razgovorima. Svako selo ima dvadesetak grupa na Whatsappu, raspoređenih prema zajednici, kasti, srodstvu i društvenim interesima. Oni su među 200 milijuna Indijaca koji svakog dana šalju više od 13 milijardi poruka, što Indiju čini najvećim tržištem za tu mobilnu aplikaciju.
Kad su u ožujku te snimke postale viralne u dva okruga, policajka Rajeshwari odlučila je boriti se protiv lažnih vijesti. Svakom je selu dodijeljen jedan policajac koji je išao od vrata do vrata i pokazivao ljudima lažne poruke i snimke. Govorio im je da ne vjeruju tračevima te ih upozorio da je dijeljenje lažnih vijesti kazneno djelo. Noćne patrole su pojačane, a seljani su dobili brojeve telefona seoskog policajca i policijskog šefa. Tijekom više od mjesec i pol, policajka Rajeshwari nije spavala zbog glasila o otmičarima djece i kradljivcima organa. Iako je u Indiji tijekom 2016. i 2017. oteto više od 54.000 djece, policija nije pronašla nikakve nove podatke o otmicama na tom području na kojem se širila panika. No telefoni su im i dalje zvonili bez prestanka. Jedne je noći nazvao jedan mještanin, histerično prijavljujući da neki ljudi bacaju kamenje na njegova vrata i da su stigli otmičari djece. No lokalni je policajac prijavio da se takvo što nije dogodilo i da je sve mirno. Rajeshwari je tada sama odlučila provjeriti što se događa.
'Na kraju sam pronašla pijanca koji je nakon gledanja te snimke halucinirao o otmicama djece i zato pozvao policiju', rekla je.
U travnju su se u jednom udaljenom selu mještani umirili nakon vjerskog obreda. Dvije pjevačice koje su pjevale na obredu nisu stigle na zadnji autobus kojim su se trebale vratiti kućama pa su odlučile provesti noć u tamošnjem hramu. Oko ponoći ih je primijetio jedan pijanac, koji je zatim razbudio cijelo selo rekavši da je vidio kako otmičari djece spavaju u hramu. Gomila se brzo spustila do hrama i iz njega izvukla dvije žene. Zavezali su ih za stablo i pretukli. Jedan je mještanin o svemu obavijestio lokalnog policajca, nakon čega su četiri policajca oslobodila nesretne žene.
Nekoliko tjedana kasnije, u drugom se selu jedan muškarac skrivao u poljima čekajući ljubavnicu kad su ga vidjeli tamošnji stanovnici. Vijest se brzo proširila. Opet se okupila gomila ljudi koja je okružila tog muškarca i napala ga. Policija je naposlijetku izvukla muškarca na sigurno.
Istovremeno se u trećem selu jedan pastir posvađao sa svojim prijateljima. Svi su tinejdžeri pa je osveta bila ta da su na Whatsappu počeli slati njegovu sliku uz objašnjenje da je on otmičar djece. Istog su ga dana seljani počeli loviti i napadati. Policija je naposlijetku doznala da su sliku poslali tinejdžeri kako bi 'ga naučili lekciju'. Tijekom dva mjeseca je prijavljeno 13 sličnih indicenata. Sve je postalo tako loše da su uspaničeni seljani organizirali patrole i hodali selima s kamenjem.
Rajeshwari kaže da je policija neprestano govorila mještanima o lažnim vijestima. Policajci su se i sami uključili u Whatsapp grupe kako bi mogli nadzirati sve što se tamo događa. Policija je organizirala seoskog bubnjara kako bi govorio o glasinama i lažnim vijestima. Policija je putovala po selima, pjevala pjesme i izvodila skečeve koji su govorili o opasnosti lažnih vijesti.
Indijska je vlada zatražila i od Whatsappa da hitno djeluju kako bi pomogli zaustaviti širenje takvih neodgovornih poruka. U selima pokrajine Telangane, gdje su lažne poruke koji mjesec ranije izazvale napetosti, niti jedan život nije izgubljen, javlja BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....