ŠEST MITOVA O KORONAVIRUSU Može li se širenje spriječiti nošenjem zaštitne maske? Je li opasniji od obične gripe? Umiru li samo stariji ljudi?

U Kini su u subotu zabilježena 573 nova slučaja koronavirusa, što je najveći tjedni porast zaraženih u toj zemlji ovoga tjedna, dok je u Južnoj Koreji prijavljeno 376 novih slučajeva u nedjelju, a SAD nakon prve smrti od koronavirusa uvodi nova ograničenja putovanja.

Novi koronavirus ne pokazuje znakove povlačenja, o čemu svjedoče novi slučajevi zaraze u više europskih zemalja u nedjelju, unatoč naporima vlasti da njegovo širenje zaustave.

The Guardian je pokušao razbiti neke mitove o koronavirusu poput onoga može li nas nošenje maske zaštititi od zaraze. Objasnili su što stoji iza šest raširenih tvrdnji o koronavirusu.

1. tvrdnja: Koronavirus nije opasniji od sezonske gripe

Mnogi pojedinci koji se zaraze koronavirusom imat će simptome koji nisu ništa teži nego da su dobili običnu gripu, ali gledajući ukupni profil bolesti, uključujući stopu smrtnosti, bolest djeluje puno ozbiljnije. Na početku izbijanja epidemije prvotna stopa smrtnosti može biti precijenjena, ukoliko se ne zabilježe blaži oblici bolesti. No, ovoga tjedna, stručnjak WHO-a objasnio je da nije bio takav slučaj s virusom Covid-19. Bruce Aylward, koji je predvodio međunarodnu misiju u Kini, izjavio je da dokazi ne sugeriraju da je ovo tek vrhunac ledenog brijega. Ako se takvi navodi potvrde daljnjim testiranjem, to bi moglo značiti da su aktualne procjene o 1% smrtnih slučajeva točne. Zbog toga će Covid-19 vjerojatno biti 10 puta smrtonosniji od sezonske gripe, koja, prema procjenama, ubija između 290.000 i 650.000 ljudi godišnje.

2. tvrdnja: Od virusa Covid-19 umire samo starija populacija, mladi ljudi ne moraju brinuti

Većina ljudi, koji ne pripadaju starijoj populaciji i ne boluju od neke druge bolesti, neće se teško razboljeti ako se zaraze koronavirusom. No, ipak postoji veća šansa da će imati ozbiljne respiratorne teškoće u odnosu na običnu gripu, a da veći rizik nose određene skupine ljudi. Primjerice, zdravstveni djelatnici su ranjiva skupina jer su izloženiji virusu. Zdravi mladi ljudi moraju odgovorno prijaviti simptome i slijediti upute u samoizolaciji kako bi zaštittili najranjivije skupine u društvu.

3. tvrdnja: Maske za lice vas neće štititi od virusa

Nošenje maske nije garancija da se nećete razboljeti. Virusi se mogu prenijeti i preko očiju, a sitne virusne čestice, poznate kao aerosoli, mogu prodrijeti kroz masku. Međutim, maske su učinkovite pri hvatanju kapljica, koje su glavni put prenošenja virusa. Ukoliko se nađete u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, maska smanjuje mogućnost prenošenja bolesti. Ako samo hodate gradom i niste u bliskom kontaktu s drugima, nošenje maske neće napraviti nikakvu razliku.

4. tvrdnja: Morate biti sa zaraženom osobom 10 minuta da biste se razboljeli

Kada je gripa u pitanju, neke bolničke smjernice definiraju izloženost bolesti kada se nalazite oko 2 metra od zaražene osobe koja kiše i kašlje 10 minuta ili dulje. Moguće je, međutim, zaraziti se u kraćim interakcijama ili se virus može pokupiti sa zaraženih površina, iako se smatra da je to manje uobičajeni put prijenosa bolesti.

5. tvrdnja: Cjepivo bi moglo biti spremno unutar nekoliko mjeseci

Kineski znanstvenici su odmah sekvencionirali i objavili genom virusa, što je pomoglo svjetskim stručnjacima da se bace na razvoj cjepiva protiv koronavirusa. Razvoj održivog cjepiva se odvija ubrzano, a nekoliko timova testira kandidate za testiranja na životinjama. Međutim prije nego što dobijemo komercijalno cjepivo nužna su postupna testiranja kako bi se uočile čak i rijetke nuspojave. Ako bismo dobili komercijalno cjepivo unutar godinu dana, bilo bi to prilično brzo.

6. tvrdnja: Ako se proglasi pandemija, više ništa ne možemo učiniti da zaustavimo širenje bolesti

Pandemija označava širenje nove infekcijske bolesti u širim zemljopisnim područjima, ali prilično je nejasan točan prag za proglašavanje pandemije. U praksi, mjere koje su već poduzete se neće mijenjati bez obzira na to je li proglašena pandemija ili nije. Mjere ograničavanja se ne poduzimaju samo radi eliminacije bolesti u cjelini. Donošenje odluke je presudno radi omogućavanja zdravstvenom sustavu da se nosi s iznenadnim priljevom pacijanta.