Prvog dana siječnja Poljska preuzima predsjedanje Europskom unijom, čime završava šestomjesečno predsjedanje Orbánove Mađarske. Dok se Francuska i Njemačka bore s unutarnjim političkim krizama, Poljska je odlučna pokazati snažno vodstvo, s fokusom na sigurnosti i obrani, prenosi Deutsche Welle. Poljski premijer Donald Tusk želi iskoristiti slabost europskih moćnika kako bi ojačao status svoje zemlje. Nakon neposlušnog Viktora Orbána, jasno je da će pola godine Europskom unijom predsjedati zemlja koja otvoreno i jasno podržava obranu Ukrajine te pruža otpor agresivnoj politici ruskog predsjednika Vladimira Putina. Poljska pod Donaldom Tuskom ima vrlo jasan proeuropski stav - ali to ne znači da idućih pola godine neće biti unutareuropskih spoticanja.
Mađarski premijer Viktor Orbán naljutio je europske partnere diplomatskim soliranjem i iznenadnim posjetima Moskvi, Kijevu i Pekingu. Poljsko predsjedanje Vijećem Europske unije bit će kontrapunkt onom što se događalo u proteklih šest mjeseci, predviđa za DW stručnjak za istočnu Europu Kai-Olaf Lang s Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove iz Berlina. To će se prije svega odnositi na sigurnosnu politiku EU i odnose s Ukrajinom i Rusijom.
Jačanje uloge Poljske na europskoj sceni treba zahvaliti promjeni politike te zemlje pod novim premijerom Donaldom Tuskom, ali i jačanju važnosti zemalja koje graniče s Ukrajinom. Jasno je da poljska zvijezda u usponu osvjetljava izglede EU u inače zlokobno vrijeme, ističe za Politico Desmond Dinan, politolog Sveučilišta George Mason u američkoj Virginiji.
Njemačku krajem veljače čekaju parlamentarni izbori i vjerojatna smjena vlade dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza, Francuska je u političkoj krizi, pa se europska moć pomiče bitno prema istoku i Varšavi. Predsjedanje Unijom tehnički je posao, ali je bitna simbolika kojom se Poljska čvrsto vraća u središte europske politike, zaključuje u svojoj analizi britanski Guardian.
Poljski premijer Donald Tusk vrlo je iskusan europski političar, bio je na čelu Europskog vijeća od 2014. do 2019., a potom i predsjednik Europske pučke stranke (EPP), najveće grupacije u Europskom parlamentu. Nakon što je Poljskom osam godina vladao PiS, Tusk se vratio na čelo vlade 2023. kao predvodnik široke koalicije konzervativaca, liberala i ljevičara koja je porazila PiS i okončala dugotrajni spor s Bruxellesom, čime je otključao milijarde u dotad zamrznutim fondovima EU. Ali predsjednik Andrzej Duda, lojalan PiS-u, stavlja veto na mnoge reforme. Zato Tusk još nije uspio demontirati naslijeđe PiS-ove vladavine - među ostalim, trećinu poljskih sudaca čine oni koje je odabrala bivša vladajuća stranka. No, bliži se kraj Dudina mandata, pa će predsjednički izbori, koji bi se trebali održati u svibnju, biti presudni za to hoće li Tuskova vlada ispuniti obećanje o obnovi vladavine prava u Poljskoj.
Ono što bi Tuska moglo gurnuti u sukob s Njemačkom je - obrana. Već mjesecima Tusk poziva da sigurnosna politika Poljske i drugih zemalja na istočnom krilu NATO-a postane politika cijele Unije. Poljska i baltičke zemlje prijetnju ruske invazije shvaćaju vrlo ozbiljno. Poljska trenutno izdvaja 4,2 posto BDP-a za obranu i namjerava to povećati na 4,7 posto u 2025. Većina članica NATO-a prije nije uspijevala ispuniti obaveznih 2 posto BDP-a za obranu. "Trebali bismo njegovati naše odnose sa SAD-om, ali Europa mora postati neovisna, mora stati na vlastite noge. Sada je vrijeme da završimo eru straha od Rusije i neizvjesnosti", izjavio je Tusk na summitu osam nordijsko-baltičkih zemalja krajem studenoga. Tusk je odlučan spriječiti da se eventualni mirovni pregovori vode isključivo između SAD-a i Rusije, Ukrajincima preko glave, i inzistira da EU u njima ima ulogu, prenosi DW.
Očekuje se da će se tijekom predsjedanja Europskom unijom Poljska založiti za veću europsku potrošnju na obranu, pa i za zajedničko zaduživanje. Europska komisija procijenila je troškove jačanja obrane EU na najmanje 500 milijardi eura i obećala da će početkom 2025. objaviti dokument o opcijama kako prikupiti ta sredstva, piše britanski The Guardian. Tuskova vlada daje prednost eurskim obveznicama za obranu, ali ideja o novom zaduživanju EU izuzetno je kontroverzna. To bi moglo izazvati nove probleme u odnosima s Njemačkom. Naime, Njemačka i Nizozemska posebno se protive toj ideji. Bilo kakav dogovor o europskoj vojnoj potrošnji mora odobriti Njemačka, koja najviše uplaćuje u proračun EU. Njemačka politika duboko se protivi zaduživanju, zakonski su ograničili proračunsko zaduživanje, zbog čega je, uostalom, i pala vlada Olafa Scholza.
Čak i bez toga, njemačko-poljski odnosi opterećeni su nepovjerenjem. Bivša PiS-ova vlada godinama je inzistirala da Njemačke plati naknadu za štetu prouzročenu nacističkom invazijom i okupacijom. Njemačka je bila među najžešćim kritilčarima Poljske zbog toga što je PiS preuzeo kontrolu nad pravosuđem, zbog čega su im zamrznuta sredstva EU. Tuskov izbor trebao je poboljšati odnose, ali raspoloženje je ostalo kiselo, piše Guardian, iako domaći oponenti napadaju Tuska da je pronjemački orijentiran. Kad je Tusk u svibnju s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom pozvao na stvaranje zajedničkog europskog protuzračnog obrambenog štita, Njemačka je to odbacila, prije svega zbog golemih troškova. Upitno je hoće li se odnosi popraviti ako vladu u Njemačkoj nakon izbora 23. veljače budu formirali demokršćani, kako ankete predviđaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....