REPORT G. DRLJAČE

Slovačka nakon masovnog testiranja - još su u parcijalnom lockdownu, a neuspjeh plaća premijer

Čak 56 posto građana prema AKO istraživanju ne vjeruje mjerama slovačke vlade koje bi trebale zauzdati širenje zaraze
Prosvjed u Bratislavi
 Vladimir Simicek

Masovno testiranje građana na Covid-19 slovački premijer platit će visokim padom svoje popularnosti. Kad je vladajuća stranka Igora Matovica lansirala program testiranja skoro svih od 5,5 milijuna građana Slovačke, cilj je bio iskontrolirati pandemiju, spasiti ekonomiju, a što bi, po jednostavnoj logici, trebalo jako podići popularnost kako premijeru, tako i vladajućoj stranci. Međutim, Matoviceva stranka Običnih ljudi pala je na drugo mjesto po popularnosti s 14-postotnom podrškom, dok je stranka Glas bivšeg premijera Petera Pellegrinija sada u prednosti. Podrška Matovicevoj politici bila je oko 25 posto kada je iznenađujuće pobijedio na izborima u veljači.

Sudeći prema izjavama za slovačku televiziju Matovic je čvrsto uvjeren kako će slovački birači promijeniti mišljenje, baš kao što su to učinili prije zadnjih izbora.

Posebno je osjetljivo pitanje za slovačku vlast nepovjerenje Slovaka prema epidemiološkoj politici. Čak 56 posto građana prema AKO istraživanju ne vjeruje mjerama slovačke vlade koje bi trebale zauzdati širenje zaraze.

Matovic je nekadašnji novinski nakladnik i prema pisanju Bloomberga „karizmatični biznismen“, ali se uklopio u široko društvo svjetskih lidera koji zbog pandemije imaju velikim problema s javnim mišljenjem, iako je u tom društvu državnika Matovic jako iskočio s idejom masovnog testiranja.

Slovaci su testirali vrlo veliki broj građana te pronašli 51.000 zaraženih, no i dalje žive u uvjetima parcijalnog lockdowna. Djelomično su im zatvoreni i škole i restorani. Epidemiološki gledano, masovno testiranje nije dalo rezultat kakav su očekivali.

Zanimljivo je da i Hrvatska ustraje u politici testiranja i praćenja kontakata iako je to vrlo upitna politika pri visokoj razini okuženosti stanovništva. Troškovi testiranja u Hrvatskoj postaju ekstremno visoki zbog visokih cijena koje su za PCR testove odredile javne ustanove u zdravstvu. Jutarnji je već pisao kako je nabavna cijena PCR testa oko 70 kuna, a ustanove javnog zdravstva zaračunavaju po testu 500 do čak 1500 kuna. Pri tome je zagrebački „Andrija Štampar“ još dobavio 250.000 brzih antigenskih testova te provodi brojna testiranja po školama.

Hoće li samo testiranja potrošiti oko 12 posto ovogodišnjeg proračuna za zdravstvo zahvaljujući napumpanim cijenama testova?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 06:20