Slovenija i Njemačka skovale non-paper plan, Srbi zadovoljno trljaju ruke: ‘Hrvati nam više neće moći stati na put‘

Slovenija i Njemačka predložile su Europskoj uniji non-paper kojim se predviđa da nema veta i blokade bilateralnih pitanja sa susjednim državama, pišu srpski mediji. Do ovoga dolazi nakon što je Hrvatska Crnoj Gori blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja s EU te je umjesto četiri, zatvorila njih tri. Crna Gora je, naime, tehnički bila spremna za zatvaranje četiriju poglavlja, ali je Hrvatska bila protiv zatvaranja poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.

U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru "Morinj".

Nakon prijedloga Slovenije i Njemačke o ukidanju veta, oglasili su se i analitičari iz Srbije, koji navode da bi za Beograd usvajanje tog prijedloga značilo micanje prepreka na njihovu putu k EU.

Zastava Europske unije

Isai Hernandez/imagebroker/profimedia/Isai Hernandez/imagebroker/profimedia

"To bi prije svega pomoglo Srbiji da izbjegne potencijalni veto od Bugarske i Hrvatske, koje su prije nekoliko dana blokirale otvaranje pregovora u klasteru 3 (koji uključuje osam poglavlja, op.a.), ali i spriječilo potencijalne blokade Mađarske i Rumunjske temeljene na bilateralnim problemima, a koje su također zemlje EU s kojima Srbija graniči", rekao je Miloš Pavković, istraživač Centra za europske politike, za Blic.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, Tanja Fajon, prije nekoliko je dana objasnila otkud ova ideja.

"To je inicijativa da ubrzamo cijeli proces proširenja, odnosno, pretpristupni proces, kako ne bismo imali previše prilika stavljati veto na blokade susjeda zbog bilateralnih pitanja, te više puta iskoristiti mogućnost glasanja kvalificiranom većinom (QMV) uz sam proces", rekla je Fajon u razgovoru za crnogorsku agenciju Mina.

"Hrvatska je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, sad treba biti iskreni partner svim zemljama Zapadnog Balkana", poručila je.

Inače, Hrvatska je do sada šest puta blokirala Srbiji zatvaranje pregovaračkog poglavlja s EU. U prosincu 2024. je blokirala otvaranje klastera 3, u lipnju 2021. otvaranje klastera 3 i 4, u prosincu 2017. blokirala je poglavlje 33, u prosincu 2016. blokirala je poglavlje 26, u lipnju 2016. blokirala je poglavlje 23 te u travnju 2016. također poglavlje 23.

Razlozi su bili mnogobrojni - od rješavanja pitanja ratne odštete i nestalih hrvatskih vojnika i civila u ratu od 1991. do 1995., pa do vraćanja arhivske građe, među kojima i one koja se odnosi na stradanje Židova u vrijeme NDH, a koju Beograd odbija vratiti Zagrebu. Zamjera se i srbijansko "svojatanje dubrovačke književnosti", odredbe srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, u kojoj se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom. Također se 2021. zatražilo da se Srbija izjasni o genocidu u Srebrenici.

Bugarska također ne zaostaje s blokiranjem - u prosincu 2024. blokirala je otvaranje klastera 3, u lipnju 2021. otvaranje klastera 3 i 4, u prosincu 2020. poglavlje 2, a u siječnju 2017. poglavlje 26. Bugarski predsjednik zaprijetio je da će njegova zemlja možda morati preispitati podršku Srbiji na njezinom putu prema EU zbog toga kako Beograd tretira bugarsku manjinu u toj zemlji.

"Uspješnost zabrane blokiranja na bilateralnoj osnovi ovisit će najviše o lobiranju ključnih država poput Njemačke i Francuske, i njihovoj spremnosti da tu ideju iznesu do kraja. Ono što je evidentno jest to da su promjene u politici proširenja neophodne kako bi Europska komisija i ostale institucije mogle uspješno dovršiti proces proširenja EU na Zapadni Balkan i druge regije, tu prije svega mislim na istočnu Europu (Moldaviju i Ukrajinu)", rekao je Pavković za Blic.

"Postoji tendencija i određeni nivo podrške među državama članicama EU da se bilateralna pitanja isključe iz politike proširenja, kao i da se eventualno prijeđe na glasanje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja što je sada slučaj", zaključuje Pavković.