SLOVENIJA IDE STOPAMA GRČKE I ŠPANJOLSKE Ključni problem: državne banke kredite su dijelile po kriteriju podobnosti

Novoizabrani predsjednik Borut Pahor uvjeren je da će “slovenska zvijezda zasjati na nebu” i da “unatoč kolosalnim teškoćama kojima svjedočimo, mora postojati izlaz i pronaći ćemo ga zajedno”. Samo nekoliko dana ranije statistika je objavila da je ekonomija u trećem kvartalu potonula 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a zemlja je drugi put u tri godine i službeno potonula u recesiju.

Prema procjeni OECD-a, slovenski BDP ove će godine pasti 2,4 posto, nakon Grčke i Portugala najviše među zemljama eurozone. Prije nekoliko mjeseci sve je upućivalo na to da će Slovenija postati šesta zemlja eurozone koja će zatražiti pomoć jer joj prijeti bankrot. Nekadašnji ekonomski uzor mnogima, osobito Hrvatskoj, došla je u nezavidnu ekonomsku situaciju.

Kreditni grč

- Nakon 1991. godine, Slovenija je kontinuirano rasla, dosegla je najvišu razinu dohotka po stanovniku među tranzicijskim zemljama. Članica EU postala je 2004. godine, a tri godine kasnije uvela je euro. Međutim, program reformi ostao je nedovršen - kazao je Antonio Spilimbergo, šef misije MMF-a za Sloveniju.

Trenutačno najurgentniji problem su banke koje su ostale u većinskom državnom vlasništvu i proteklih su godina, nerijetko po političkim kriterijima, dijelile kredite poduzećima. No, u vrijeme krize mnoga su poduzeća došla u situciju da ne mogu vraćati kredite. Oko 12 posto kredita trenutačno ima status loših, što znači da otplata kasni dulje od 90 dana. Banke slažu gubitke, a dobivanje novog kredita ravno je zgoditku na lotu.

Tri najveće banke - Nova Ljubljanska Banka, Nova Kreditna Banka Maribor i Abanka - hitno trebaju svježi novac da bi ojačale kapital, ali put do rješenja vrlo je dug. Parlament je usvojio plan dokapitalizacije koji predviđa čišćenje bilanci banaka od loših kredita i njihovo prebacivanje u posebnu vladinu agenciju, a država će zauzvrat izdati obveznice vrijedne četiri milijarde eura.

Pad izvoza

Tako bi banke mogle nastaviti normalnu kreditnu aktivnost. No, sindikati su zatražili referendum o tom planu, a Vlada je u pomoć pozvala Ustavni sud da zaustavi referendum. Strane ulagače najviše brine hoće li Slovenija na kraju biti prisiljena zatražiti međunarodnu pomoć. Drugi je problem snažan rast zaduženosti javnog sektora. Prije krize Slovenija je bila jedna od najmanje zaduženih tranzicijskih zemalja, s javnim dugom manjim od 30 posto BDP-a. U vrijeme krize, međutim, prihodi su snažno pali, a Vlada se istodobno odlučila za velike fiskalne stimulanse. Posljedica toga bio je snažan rast deficita i zaduženosti zemlje. Najveći izvoznik, Gorenje, zabilježio je gubitak u prvih devet mjeseci u iznosu od 6,4 milijuna eura, prvi put nakon 2009. godine. Sve je manje onih koji danas trebaju kućanske aparate.

Začarana spirala

Oko 72 posto slovenskog izvoza odlazi u EU, uglavnom Njemačku, Italiju, Austriju i Frncusku, a njihove slabosti, smatra Institut za makroekonomske analize i razvoj, vladin think-tank, uzrok su slabih izvoznih rezultata. Prema mišljenju MMF-a, Slovenija se našla u začaranoj spirali razduživanja i kontrakcije ekonomije. Ali, da bi se stvorili temelji za rast, nužna je “brza akcija rješavanja problema u financijskom sektoru, konsolidiranje javne potrošnje i reforma tržišta rada”. Procjenjuje da će nakon ovogodišnjeg pada od 2,2 posto, BDP iduće godine pasti oko jedan posto.

- To je zato jer će se banke i dalje razduživati, a fiskalna konsolidacija imat će privremeno negativan učinak i kočit će ekonomski rast - kazao je Spilimbergo. On ipak očekuje početak oporavka u drugoj polovici iduće godine. Uz ambiciozan plan sređivanja javnih financija, Vlada je najavila i značajne strukturne reforme. Predložena mirovinska reforma, uz ostalo, predviđa povećanje dobi umirovljena na 65 godina za žene i muškarce. To je važan korak, ali po MMF-u nedovoljan jer izdaci za mirovine i dalje ostaju jako visoki. Vlada se upustila i reformu tržišta rada koja donosi manju zaštitu stalno zaposlenih. Strani ulagači, čini se, vjeruju vladi da će ustrajati u reformama. Nakon 18 mjeseci Slovenija je nedavno prvi put izašla na međunarodno tržište i ulagači su joj bili spremni posuditi 2,5 milijardi dolara, na rok od 10 godina.