LJUBLJANA - Slovenija je početkom godine u Bruxellesu stvorila dojam da se protivi sankcijama protiv režima bjeloruskog predsjednika Lukašenka, a sada se zbog izjava ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o Ljubljanskoj banci i Hrvatskoj u međunarodnim medijima prikazuje kao kočničar procesa širenja EU, upozorava u komentaru u ponedjeljak ljubljansko "Delo" pripisujući to nespretnoj komunikaciji s međunarodnom javnošću.
"Slovenija se u komuniciranju ne snalazi najbolje, pa Erjavec i njegovi suradnici nisu uvjerljivo uspjeli objasniti razloge rezervi pri sankcijama EU-a protiv bjeloruskog Lukašenkova režima", navodi se u komentaru. List tako podsjeća na slučaj u kojemu je Ljubljana tražila da se s "crne liste" bjeloruskih biznismena kojima se zabranjuje ulazak u EU jer su povezani s Lukašenkovim režimom izuzme biznismen koji je sklopio posao sa slovenskom građevinskom tvrtkom.
"Zbog biznismena tijesno povezanog s Lukašenkom, Slovenija je tada u europskim medijima prikazana kao sebična država koja zbog interesa jednog svog poduzeća stavlja na kocku sankcije protiv Lukašenkove tiranije", navodi se u komentaru koji dodaje da se s malo diplomatske spretnosti stvar mogla riješiti na nižim razinama, a ne da navodna slovenska blokada dođe na dnevni red ministara vanjskih poslova EU-a.
Prikazivanje Slovenije kao sebične države je stereotip koji bi se mogao ponoviti u medijima i zbog spora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke, jer europski mediji već pišu o Sloveniji koja tim pitanjem "postavlja cijenu" za ulazak Hrvatske u EU, upozorava vodeći slovenski list.
Iako je riječ o kompleksnom pitanju iz područja međunarodnog prava, europski mediji skloni su stereotipima te se pojavljuje priča o "Sloveniji koja zloupotrebljava svoje članstvo u EU-u" i "ucjenjuje Hrvatsku", piše "Delo". List tvrdi da bi pouka za Sloveniju trebao biti i slučaj graničnog prijepora kojim je Slovenija svojedobno uvjetovala deblokadu hrvatskog pristupnog procesa.
"Da su mediji na strani slabijega, to se još može shvatiti. No, granični prijepor s Hrvatskom sada se kao primjer zloporabe članstva spominje i u stručnim publikacijama o politici širenja EU-a, te u međunarodnim raspravama i to kao slučaj koji se ne bi smio ponoviti. Osobito ne na Balkanu", upozorava "Delo". Reakcije u slučaju blokade hrvatskog pristupnog procesa zbog graničnog prijepora morale bi biti poučne, osobito jer ispada da se komunikacijska pogreška ponavlja i u sporu oko Ljubljanske banke, navodi list.
"Ni ove godine izgleda nećemo izbjeći zaplete. Sudeći po Erjavčevom demonstriranju 'mišića' i odlučnim izjavama koje dolaze iz Ljubljane glede povezivanja hrvatskog pristupnog ugovora s rješenjem pitanja Ljubljanske banke, nervoza je još prisutnija. Bi li Slovenija, hipotetički gledano, stvarno inzistirala na svom stajalištu i ako bi sve druge članice ratificirale hrvatski pristupni ugovor? Bilo bi veliko iznenađenje ako se u tom slučaju, bez obzira na stvarni rasplet, ne bi (u europskim medijima) ukorijenila priča o Sloveniji koja svojim sebičnim interesima koči proces širenja integracij, te koristi članstvo za stvaranje pritiska u bilateralnim odnosima", navodi u zaključku "Delo".
Slovenci ne isključuju mogućnost bankrota, vjeruju u izlaz iz krize
LJUBLJANA - Slovenci ne isključuju mogućnost da bi njihova država mogla bankrotirati, no tijesna većina smatra da će se iz sadašnjih financijskih teškoća izvući vlastitim snagama i bez međunarodne pomoći, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".
Na pitanje misle li da bi Slovenija doista mogla doći do bankrota, odnosno do nemogućnosti vraćanja svojih dugova, 57 ispitanika odgovorilo je potvrdno, 38 niječno, dok se ostali nisu opredijelili.
Na pitanje kako gledaju na izjave visokih političara da se Slovenija približava "grčkom scenariju", 35 posto ispitanika smatra da se radi o "realnosti", 32 posto da je to "politiziranje", a 26 posto da se radi o "zastrašivanju" ljudi kako bi pristali na mjere štednje. Kako pokazuje ispitivanje, 53 posto Slovenaca slaže se s namjerama vlade da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru, a 40 posto je protiv.
Unatoč pesimističkoj atmosferi zbog najava o padu BDP-a u ovoj i idućoj godini te posljedičnom smanjenju standarda, Slovenci vjeruju da se država iz financijskih teškoća može izvući sama, bez pomoći europskih i međunarodnih fondova, pokazuje ispitivanje vodećeg slovenskog dnevnika.
Da je Slovenija sposobna sama izaći iz financijske krize smatra 47 posto ispitanika, a 42 posto misli da bi bilo bolje tražiti pomoć Bruxellesa, pokazala je anketa "Dela" provedena krajem prošlog tjedna na 500 ispitanika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....