Što ih se manje spominje u Ukrajini, to su, čini se, aktivniji na području Afrike! Istina, ruska paravojna skupina Wagner je već godinama aktivna u Africi: na području sigurnosti (čitaj: uplitanja u ratne sukobe i građanske ratove), ali sve više i gospodarski. "Ponuda" se očito širi, piše Deutsche Welle.
Ruska paravojna skupina, paramilicija, privatna vojska, kako hoćete, koja u svom amblemu ima mrtvačku glavu, nazvala se po omiljenom kompozitoru Adolfa Hitlera – Wagneru. To je bio imidž Wagner Grupe prvih godina postojanja. Ali, ta slika ne kazuje puno o tome što ova skupina danas čini. Radi se o vrlo razgranatoj mreži koja osobito u Africi obavlja i neke unosne poslove, a pritom uvijek vodi računa o interesima Rusije.
Otkako je tadašnji šef Grupe Wagner Jevgenij Prigožin u lipnju 2023. krenuo u otvoren sukob sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom i ubrzo nakon toga poginuo u misterioznoj zrakoplovnoj nesreći, Grupa Wagner se - na čuđenje nekih - još više približila državnim strukturama Rusije. No, pritom treba imati na umu da je njih oduvijek pogonila pragma i čisti interes. A ne ideologija...
Njemačka politologinja Hager Ali, koja radi na hamburškom institutu GIGA za globalne i regionalne studije u razgovoru za Deutsche Welle kaže: "Grupa Wagner je apsolutno bitna, jer ona dopunjava službene diplomatske putove." Pored opskrbe vojske oružjem i opremom ili diplomatskih inicijativa kao što su neke u formatu BRICS plus, postoje djelatnosti koje Rusija ne može nužno obaviti službenim sredstvima države. "Za formalnu vojsku uvijek vrijede drukčija međunarodna pravila nego za privatne paravojne organizacije."
Nakon Prigožinove smrti, neke formacije su prebačene u takozvani Afrički korpus. I taj naziv je asocijacija na nacional-socijalizam (naravno, nimalo slučajno!), ali nova postrojba je podređena ruskom ministarstvu obrane. Ulf Laessing, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera za područje Sahela, to ovako komentira: "Ruska država je htjela imati kontrolu nad plaćenicima, ali ne dirati osobne strukture koje postoje na licu mjesta. Zato je Afrički korpus sad svojevrsni holding koji je preuzeo Grupu Wagner."
Rusija se, kao usput, trudi u afričkim društvima širiti protuzapadnu propagandu preko društvenih i klasičnih medija. A tu su i kulturne ustanove, kao što je Ruska kuća u Banguiju, glavnom gradu Srednjoafričke Republike. Tamo 500 Srednjoafrikanaca uči ruski jezik, održavaju se kazališne predstave i koncerti, ispričao je voditelj Centra Dimitrij Sitij u razgovoru za Deutsche Welle.
Sitij sebe označava kao "neslužbenog veleposlanika ruske politike" – a EU i SAD u njemu vide visokog zapovjednika Grupe Wagner i stavili su ga na svoj popis ljudi pod sankcijama. Ovaj 35-godišnjak smatra da je on "žrtveni jarac", dok mu EU predbacuje teško kršenje ljudskih prava u Srednjoafričkoj Republici. Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch je 2022. govorila o ciljanom ubijanju i mučenju – i nekažnjavanju zločinaca iz redova Grupe Wagner.
Gotovo ni u jednoj drugoj zemlji nisu veze između vlade i Grupe Wagner tako bliske kao u Srednjoafričkoj Republici: plaćenici štite predsjednika Faustina-Archangea Touderu i pomažu vladinim snagama u nastojanjima da zadrže kontrolu u toj zemlji, u kojoj se inače vodi građanski rat. Po medijskim navodima, u toj zemlji je između 1.500 i 2.000 boraca Grupe Wagner. Srednjoafrička Republika je još 2018. s Rusijom sklopila službeni sigurnosni pakt, a trenutno se jedna vojna zračna luka proširuje kako bi postala glavno uporište za Rusiju.
Zauzvrat, zbog sigurnosnih usluga tvrtke iz široke mreže Grupe Wagner eksploatiraju u Srednjoafričkoj Republici, među ostalim, jedan rudnik zlata i pilaju skupocjeno tropsko drveće. Druge proizvode pivo, prodaju votku ili preprodaju šećer.
Grupa Wagner je kao čimbenik aktivna i u konfliktu u Libiji. Osim toga su Libija i Srednjoafrička Republika uporišta za aktivnosti Grupe Wagner u Sudanu. Tamo je ekipa iz Wagnera i prije izbijanja rata prisno surađivala sa specijalnom postrojbom RSF, dajući joj instruktore ili u rudnicima zlata koji su pod nadzorom RSF-a. I druga strana u sukobu, regularna vojska, važna je za Kremlj – zbog trgovine, ali i zbog jedne mornaričke baze na Crvenome moru.
Zahvaljujući novoj strukturi u kojoj je Grupa Wagner uključena u Afrički korpus, Kremlj može voditi jasnu strategiju, objašnjava Hager Ali. S jedne strane Rusija može preko Grupe Wagner posegnuti za važnim resursima.
"S druge strane, sad može koristiti i službene diplomatske kanale kako bi održala svoj utjecaj u Sudanu ili ga čak povećala."
Tako Rusija, kojoj su zbog rata u Ukrajini potrebne strane valute, može dvostruko profitirati, tako što ruska industrija oružja prodaje novu sustave oružja, a Grupa Wagner je uključena u prenošenje znanja.
Još jedna važna aktivnost Grupe Wagner postoji u regiji Sahela. U Maliju, Burkini Faso i Nigeru su na vlasti protuzapadni pučisti, koji se pouzdaju u rusku pomoć. "Izvorna ideja Malija je bila dovesti Grupu Wagner da ona zamijeni Zapad, da se bori i opskrbljuje oružjem", kaže Ulf Laessing. "Sad se to malo promijenilo."
Tamo, baš kao i u Nigeru, ima naznaka da se Wagnerovci stavljaju na raspolaganju režimu. "U Nigeru djeluje i Afrički korpus. Tu nema naznaka da se oni bore – ali ja sam uvjeren da oni trebaju štititi režim. Osobito zato što su Rusi najavili da će postaviti protuzračnu obranu. Ona nije potrebna da bi se borilo protiv džihadista." Kao primjer takve djelatnosti Laessing spominje opet Srednjoafričku Republiku, gdje Grupa Wagner pomaže predsjedniku da ostane na vlasti.
O tome govori i Hager Ali: "To može obuhvaćati stručne savjete i iskustvo kao i stvarnu potporu kod obrane od mogućih ustanaka civilnog stanovništva, utjerivanja prirodnih resursa i tako dalje." Zato je vrlo izvjesno da će u budućnosti još više afričkih šefova država od wagnerovaca dobiti ponudu "paketa za preživljavanje", konstatira Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....