Rusko lansiranje eksperimentalnog balističkog projektila srednjeg dometa Orešnik - koji navodno može nositi nuklearne bojeve glave i za kojeg se tvrdi da je hipersoničan - na Ukrajinu bila je propagandna operacija koju su osmislili Kremlj, vojska i obavještajne agencije kako bi ponovno izazvali strah u Kijevu i zapadnim prijestolnicama koje su već navikle i otupile na rusko verbalno zveckanje nuklearnim oružjem, tvrdi ruski neovisni medij The Moscow Times u članku koju je predstavio kao svoju ekskluzivu.
Ruski vladar Vladimir Putin rekao je da je njegova vojska ispalila Orešnik na grad Dnjipro kao odgovor na ukrajinsko korištenje američkih i britanskih dalekometnih na mete na ruskom teritoriju.
No, četiri ruska dužnosnika rekla su za The Moscow Times, kako tvrdi taj medij, da su napad Orešnikom i medijsko izvještavanje koje je uslijedilo, pažljivo osmišljeni uz sudjelovanje dužnosnika, vojnog osoblja, obavještajnih agencija i PR stručnjaka Kremlja. Sva četiri izvora, kako se ističe, govorila su pod uvjetom anonimnosti.
"Bilo je skupnog promišljanja i razmjene ideja o tome kako odgovoriti i staviti Amerikance i Britance na svoje mjesto jer su dopustili (ukrajinskom predsjedniku, Volodimiru) Zelenskom da koristi oružje dugog dometa. I kako prestrašiti Berlin i druge Europljane da se pokore", rekao je jedan ruski dužnosnik.
Rezultat je bila vojna propagandna kampanja osmišljena kako bi se preuveličale mogućnosti ruskog vojno-industrijskog kompleksa i moć novog oružja. "Ova predstava, koja je postavljena i predstavljena javnosti, sastojala se od nekoliko faza. Glavne su bile sam napad Orešnika, širenje snimke na društvenim mrežama i izvještavanje o tome u stranim medijima", rekao je drugi dužnosnik.
Šarada pred novinarima
U orkestriranoj kampanji su sudjelovali glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova i Aleksej Gromov, visoki dužnosnik Kremlja koji nadzire ministarstvo vanjskih poslova i druge urede za tisak te kontrolira dnevni red i narative državne televizije. Upravo je Gromov navodno bio osoba koja je nazvala Zaharovu tijekom jutarnjeg briefinga s novinarima i preko zvučnika na mobitelu joj zabranila komentiranje "napada balističkom raketom na vojnu tvornicu u Dnjipru". "Neki od onih koji su sudjelovali u seansama mozganja bili su posebno ponosni na taj štos", rekao je ruski dužnosnik.
Vrhunac kampanje bio je kada je Putin zaprijetio da će Orešnikom udariti na "centre odlučivanja" u Kijevu na summitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), ruskog pandana NATO-u kojeg čini šest bivših sovjetskih republika predvođenih Rusijom. "Summit se trebao baviti pitanjima država članica. Međutim, šef je u biti preoteo javni dnevni red i iskoristio ga za prijetnje saveznicima Zelenskog", rekao je dužnosnik upoznat s pripremama za summit. "Pretpostavljam da je za ostale sudionike summita, šefove država članica CSTO-a, ovo bilo iznenađenje. Oni su u biti postali prilog našem glavnom jelu - čin psihološkog rata protiv Zapada", dodao je dužnosnik.
Iako se Moskva pripremala za mogućnost da Ukrajina dobije dozvolu za napade zapadnim oružjem duboko unutar ruskog tla, odobrenje administracije Joe Bidena Kijevu da koristi rakete ATACMS ipak je uznemirilo Kremlj i zateklo ga nespremnog.
ATACMS se može lansirati iznenada jer treba tek nekoliko minuta za njegovo raspoređivanje, što Ukrajini omogućuje da nanese značajnu štetu ruskoj vojnoj opremi, zapovjedništvu, osoblju i skladištima oružja, rekao je za The Moscow Times Pavel Aksjonov, vojni analitičar ruske ispostave BBC-a. Štoviše, zeleno svjetlo Bidenove administracije ukazalo je na to da Kijev i njegovi zapadni saveznici još uvijek imaju puno aduta u rukavu za eskalaciju. Za Putina - čija vojska nastavlja sporo, ali stalno napredovati protiv ukrajinskih snaga s ograničenim resursima u Donbasu, unatoč svakodnevnim dramatičnim gubicima - opcije za recipročnu eskalaciju mnogo su ograničenije.
‘Nema od toga još ničega, ali svi su u strahu‘
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja, koje je Kremlj posljednjih godina vješto koristio za zastrašivanje europskih političara, više nisu tako učinkovite kao što su bile, a stručnjaci i zapadni čelnici sve više inzistiraju da ih treba ignorirati. Zbog toga su spin doktori u Kremlju preporučili pokretanje opsežne PR kampanje s Orešnikom.
No, Rusiji nedostaju znatnije zalihe sustava Orešnik, a i sam Putin je rekao da je udar na Dnjipro bio test. Realno, bile bi potrebne godine za masovnu proizvodnju Orešnika s obzirom na birokratsku neučinkovitost i spor razvoj inovacija koji muče ruski obrambeni sektor, rekao je jedan bivši ruski obrambeni inženjer za The Moscow Times. "Razvoj čak i relativno jednostavnih projekata koji nisu povezani s projektilima može trajati pet do sedam godina", rekao je inženjer, također pod uvjetom anonimnosti. "Čini se da je ovaj napad na Ukrajinu bio prvi test. Nema puno podataka koji bi opravdali njegovo slanje u masovnu proizvodnju".
Dodaje da Rusija već ima projektile slične Orešniku u svom arsenalu, kao što je njegov osnovni model, RS-26 Rubež. Inženjer je također sugerirao da je korištenje eksperimentalnog oružja u scenariju stvarne borbe vjerojatno više usmjereno na cilj utjecaja na javno mnijenje nego na pokazivanje novih vojnih sposobnosti.
Napad Orešnikom, nakon kojeg su uslijedili dani komentara ruskih dužnosnika, političara, propagandista i vojnih blogera, nije bio ništa više od PR trika, smatra vojni analitičar Aksjonov. "Putin je predugo mahao nuklearnim štapom. Trebao je nešto novo. Pa (je iskopao) Orešnik. Nije ništa uništio, neće skoro biti dostupan vojsci, ali svi su u strahu", rekao je on. "Ljudi su mislili da Putin nema alata za eskalaciju. No, onda su došle iranske balističke rakete, zatim sjevernokorejske, pa čak i sjevernokorejski vojnici... Ispostavilo se da on ima metode za eskalaciju, ali ni blizu onoliko koliko ih ima Zapad", zaključio je Aksjonov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....