KLJUČNI SASTANAK U MOSKVI

‘Specijalna vojna operacija‘ kreće ispočetka: Ovo je pet novih ciljeva, u rat ulazi i Bjelorusija?

Uključivanje u rat Bjelorusije dovelo bi do daljnje eskalacije situacije, ali bi svakako dodatno zakompliciralo stanje i u samoj Bjelorusiji

Vladimir Putin

 Afp/

Nakon što je napad na Kerčki most Vladimir Putin doživio kao osobnu uvredu i sramotu, očito se vraća na polazišne pozicije svoje "specijalne vojne operacije", kako je zamišljena prije njezina početka - opći, sveobuhvatni i bezočni napad po cijeloj Ukrajini s ciljem okupacije zemlje, likvidacija predsjednika Volodimira Zelenskog (raketama je gađan njegov ured, sjedište glavnog stožera vojske te ukrajinske obavještajno-sigurnosne agencije), instaliranje u Ukrajini kolaboracionističkog prokremaljskog režima istovjetnog onom u Bjelorusiji, uništenje infrastrukture - kako u Moskvi govore - "vratimo Ukrajinu u srednji vijek", te uništavanje komunikacija kojima u Ukrajinu stiže pomoć i naoružanje sa Zapada.

Podsjetimo da je nakon atentata na Darju Duginu, urednica prorežimske propagandne TV postaje Russia Today (RT) zazivala raketiranje "ukrajinskih institucija gdje se donose odluke - ured predsjednika, glavni stožer i tajna služba". Osim toga, čini se da je i konačno direktno uključivanje bjeloruske vojske u rat sada već postalo pitanje trenutka. Prorežimska propaganda u Bjelorusiji, a i sam Aleksandar Lukašenko danima govore da se "Ukrajina sprema napasti Bjelorusiju", da su porušili sve mostove na granici dviju država (kako misle napasti ako su sami srušili mostove!?) te je najavio da su se on i Putin dogovorili i o "osnivanju zajedničkih regionalnih vojnih snaga" te da bi one mogle brojati oko pola milijuna vojnika.

image

Putin i Lukašenko

Gavriil Grigorov/Afp

Uključivanje u rat Bjelorusije dovelo bi do daljnje eskalacije situacije, ali bi svakako dodatno zakompliciralo stanje i u samoj Bjelorusiji, gdje se Lukašenko ionako na vlasti održava samo zbog ruske pomoći i brutalne represije koju provodi. Rusija od početka rata koristi bjeloruski teritorij za napade na Ukrajinu.

image

Aleksandar Lukašenko

Alexander Nemenov/Afp

Očito zbog problema koje ima na bojištu, Putin je odlučio "razvući" ukrajinske snage i ponovno proširiti frontu, čime smatra da bi rasteretio ruske snage na jugoistočnom bojištu. Tvrdolinijaška struja (Kadirov, Prigožin i Medvedev) oko vrhovnog zapovjednika Putina, kojoj zapravo i sam pripada, već je dugo nezadovoljna onime što radi armija, odnosno generali, a ministar obrane Sergej Šojgu, inače dosad jedan od najbližih Putinovih ne samo suradnika nego i prijatelja, našao se na medijsko-političkoj streljani i u poziciji krivca za sve i Putinove boksačke vreće, koji prima udarce umjesto njega.

image

Napad na Kijev

Sergei Chuzavkov/Afp
image

Napad na Kijev

Sergei Supinsky/Afp

Stoga se po kremaljskim zakucima već dulje vrijeme nagađa o smjeni Sergeja Šojgua ili će mu Putin dati posljednji ukor pred isključenje. Isto tako oni inzistiraju i na "blažem taktičkom nuklearnom udaru" kako bi se pokazalo da ne prezaju niti od uporabe najsmrtonosnijeg oružja, ali i da time "prepadnu" javnost na Zapadu mogućim "trećim svjetskim ratom" te da "djeluju" na svoje vlade da prestanu pomagati Kijevu. Osim toga, Putin u strahu za vlastitu kožu sve se više oslanja na paradržavne strukture koje bi ga, smatra, efikasnije obranile u slučaju mogućeg nezadovoljstva na kremaljskom dvoru.

U prvom redu tu misli na čečenske pretorijance pod osobnim zapovjedništvom najekstremnijeg pripadnika kremaljske tzv. ratne partije, Ramazana Kadirova, kojeg je Putin prometnuo u čin general pukovnika, iako nema formalno vojno obrazovanje, te Jevgenija Prigožina, "vlasnika" ruske privatne vojske Wagner, koji u posljednje vrijeme vrbuje svoje plaćenike i po ruskim zatvorima, nudeći im oslobađanje od presuda ako odu u Ukrajinu i zapravo nastave slobodno raditi ono zbog čega su i završili po gulazima.

image

Vladimir Putin

Gavriil Grigorov/Afp

Stanje na bojištu nije dobro - Ukrajinci napreduju na područjima koja je Putin nedavno anektirao, mobilizacija se ne odvija kako treba, a onesposobljavanje mosta koji Rusiju spaja s Krimom pokazuje da su Ukrajinci sposobni i na sofisticirane napade duboko u pozadini i na mjestima koja su od presudnog političko-logističkog pa i simboličnog značaja za Putina i njegov režim. Putin se u ponedjeljak obrušio na svoje gubernatore, upozorivši ih da više neće dopustiti "voluntarizam i kaos u procesu mobilizacije". Naime, mobilizacija nije otkrila samo nered na popisima (pozivanje starijih, bolesnih i nesposobnih) nego i veliku korupciju, pa i otvorene kriminalne radnje - poput enormnih krađa osnovne opreme iz vojnih skladišta (nedostatak donjeg veša, čizama, pancirki, pribora za jelo ili čuturica). Iako se javno govori o 300 tisuća mobiliziranih, cilj je ipak pokupiti više od milijun rezervista. Putin prije zime želi zaustaviti ukrajinsku kontraofenzivu te da do početka proljeća vodi "pozicijski rat" sa stalnim raketiranjima po Ukrajini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 09:28