Spominju se tri teorije, bivši ukrajinski dužnosnik: ‘Ja sad ne bih koristio Kerčki most‘

Nakon niza velikih eksplozija koje su potresle rusku zračnu bazu Saki na poluotoku Krimu, udaljenu više od 200 kilometara od prvih ukrajinskih topova, velik broj Rusa odlučio je napustiti rusko ljetovalište na Crnom moru zbog čega su se na prometnicama stvarale velike gužve.

Udar na Krim svojevrsna je crvena linija u ratu Ukrajine i Rusije i retorici Vladimira Putina. Tim su bombe na području koje je Rusija anektirala još 2014. godine još jače odjeknule.

Ruska uprava na Krimu objavila je da je u eksplozijama ubijena jedna, a više osoba ranjeno. No pitanje koje je svima važnije, a na koje dan nakon događaja nije bilo pouzdanog odgovora, jest kako je do toga uopće došlo.

Tri teorije

Je li riječ o tome da su Ukrajinci dobili novo oružje, mnogo većeg dometa od HIMARS-a dostavljenih Ukrajini, koji pogađaju mete udaljene 60 do 70 kilometara, ali s preciznošću od dva do tri metra, ili je u pitanju nesretan slučaj u bazi? Treća teorija, koju su iznijeli sami Rusi na početku, jest da je riječ o sabotaži unutra poluotoka.

Ukrajinci, prenosi portal Drive Warzone, tvrde da je riječ o njihovom vojnom uspjehu i da on nema veze s pomoći sa Zapada. Riječ je, kažu, o oružju domaće proizvodnje, no nisu naveli kojem. Da pogode mete na Krimu s jugoistoka svoje zemlje, trebaju im sustavi s dometom između 200 i 300 kilometara. Portal Drive prenosi kako je bivši savjetnik u ukrajinskoj vladi Viktor Andrusiv prije spominjao postojanje takvog oružje ne specificirajući o kojem je točno riječ. Andrusiv, koji je otišao s položaja prošlog mjeseca bez objašnjenja javnosti, poznat je po tome da je pozivao da se s raketama dugog dometa cilja most preko tjesnaca Kerč koji povezuje Krim s ruskim kopnom.

Stručnjaci kažu da je napad na krimsku zračnu bazu mogao biti izveden i zrakoplovom ili bespilotnom letjelicom, a moguće je i da su to bile rakete kraćeg dometa tajno ispaljene sa samog Krima, sabotaža ili, kao što sad tvrde Rusi, obična nezgoda u bazi.

No, Rusi su isprva govorili o sabotaži. Tek su se kasnije ispravili umanjujući efekt incidenta i tvrdeći "da nije bilo velike štete". Ipak, mnogi turisti odlučili su napustiti Krim i vratiti se u sigurnost ruskog doma.

Britanski Times piše kako se javio Andrusiv i rekao da je događaj potvrda da Ukrajina posjeduje takve rakete. "Eksplozije u Melitopolju (gradu pod kontrolom Rusa) i u Novofedorivki su tome dokaz... u kontekstu mosta za Krim savjetujem okupatorima da ga ne koriste idućih mjeseci", poručio je bivši savjetnik ukrajinske vlade Andrusiv.

‘Iznenađenje za Ruse‘

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, nije spominjao eksplozije, ali je komentirao da se Ukrajina neće odreći Krima. "Crnomorska regija ne može biti sigurna dok je Krim pod okupacijom", poručio je Zelenski.

Još prošlog tjedna je britanskom Timesu rečeno da "ukrajinska vojska sprema iznenađenje za rusku stranu" čak i ako ne dobiju novu vojnu opremu sa Zapada. Rečeno je to na jugoistočnoj bojišnici kamo su se slila ruska pojačanja, u prvom redu pristigla s Krima.

Mediji sa Zapada navode kako tvrdnja da zračna baza nije mnogo pretrpjela u događaju sasvim izgledno nije istinita. Najmanje 12 eksplozija potreslo je kompleks kod Novofedorivke kraj grada Sakija, gdje je, vjeruje se, smještena 43. zračna regimenta ruske vojske.

Postoji mogućnost da je napad potvrda da Ukrajinci već u rukama imaju ATACMS, projektil američke proizvodnje koji se može isplaiti iz sustava poput HIMARS-a, a domet mu iznosi do 300 kilometara. Sjedinjene Države dosad su odgađale slanje tog oružja iz straha da ukrajinska strana ne napadne ruski teritorij i time sukob eskalira.

Iz Kremlja demantiraju uspješan napad na Krim navodeći da je riječ o eksploziji municije izazvanom slučajnim požarom u bazi. Oleg Krjučkov, savjetnik šefa uprave krimske oblasti, potvrdio je eksplozije te priopćio da je evakuirano oko 30 osoba iz obližnjeg naselja. Sergej Aksenov, upravitelj Krima, rekao je da je oko baze uspostavljena bufer zona od pet kilometara. Podignute su ograde, postavljena prometna policija i patrole kako bi se spriječile ozljede među domaćim stanovništvom, tvrdi on. Iako Rusi ponavljaju da nema velike štete, CNN piše o snimkama na društvenim mrežama na kojima se navodno vidi minimalno jedan uništen zrakoplov Su-24M.

Sabotaža kao opcija

Jedna od teorija o kojoj se spekulira je i ta o sabotaži. CNN piše kako se ukrajinska vlada okrenula stanovnicima na okupiranim teritorijima koji su odani Ukrajini u ratu protiv Rusije. Ti aktivisti, koji djeluju poput partizana, navodno su izveli niz uspješnih subverzija među kojima je i nedavno naglo oboljenje gradonačelnika Hersona kojeg je instalirao Kremlj i atentat na zamjenika čelnika još jednog grada na tom području niti 24 sata kasnije. Sada se kao još jedna subverzija navode eksplozije na aerodromu s kojeg često uzlijeću borbeni avioni u napad na ukrajinske položaje na južnom ratištu. Jedan ukrajinski anonimni dužnosnik potvrdio je za CNN da su u napadu sudjelovali ukrajinski partizani, ali nije iznio detalje.

Do eksplozija na Krimu je došlo nedugo nakon što je Ukrajina potvrdila da je na području Heničesk, u Hersonskoj oblasti, došlo do "snažne detonacije". To područje je 200 kilometara od prve linije fronte. Izgleda da su Ukrajinci gađali željezničke linije između Heničeska i Melitopolja. "To su jako dobre vijesti, iako još čekamo potvrdu. Eksplozije su trajale oko sat i pol do dva na željezničkoj postaji na ruti koja povezuje Melitopolj i Krim", objavili su Ukrajinci.

Rusko napredovanje na početku rata bilo je usmjereno dobrim dijelom na spajanje Krima s ruskim kopnom kopnenim putem. Moskva je u lipnju objavila da je ostvarila cilj za "ponovno stavljanje u funkciju" prometnica i tračnica u dužini od 1200 kilometara između Rusije, Donbasa i Krima. Sergej Šojgu je tada istaknuo kako je obnovljena opskrba vodom kroz sjeverni krimski kanal, ključna za održivost Krima.