SPRAVA KOJA ŽIVOT ZNAČI Kako rade respiratori, zašto su ključni za spašavanje osoba pacijenata s koronavirusom i kako spriječiti njihovu nestašicu

Vodeći ljudi zdravstvenih stožera diljem svijeta posljednjih dana pokušavaju pronaći nove respiratore kako bi odgovorili na potrebe sve većeg broja oboljelih od novog koronavirusa. U tome su im spremno uskočili u pomoć i proizvođači automobila koji su svoje tvornice prenamijenili u izradu spasonosnih respiratora.

Unatoč tome što većina ljudi oboljelih od COVID-19 osjeća blage simptome bolesti, oko 6 posto pacijenata treba bolničku skrb, a u toj su statistici najčešće stariji građani i kronični bolesnici. Australska vlada tvrdi da se scenarij nestašice respiratora može izbjeći, što je ključno u borbi za svaki ljudski život.

„ Glavni razlog zašto je ovo kriza jest činjenica da respiratora nema dovoljno za sve kojima je potreban, a pacijenti bez respiratora umiru“ upozorio je prof. David Story sa Sveučilišne bolnice u Melbourneu za Guardian.

„Iskustvo Italije i Španjolske i matematička procjena stručnjaka ukazuju na to da broj oboljelih od COVID-19 koji zbog ozbiljnosti stanja zahtijevaju korištenje respiratora nadilazi stvarne kapacitete bolnica u normalnim okolnostima. Bez respiratora, brojni pacijenti koji bi u normalnim okolnostima i preživjeli virus, zbog težine infekcije umiru“ objašnjava prof. Sarath Ranganathan, član odbora Australske respiratorne zaklade.

Što je respirator i kako djeluje?

Mehanički respirator je sprava koja se koristi kako bi pacijentima s teškim respiratornim stanjem, među kojima su i upala pluća, olakšala disanje.

Prije nego što se pacijenta priključi respiratoru, medicinsko osoblje će ga morati intubirati; taj proces najčešće rade anesteziolozi. Nakon što se pacijenta uspava, provuče mu se cijev kroz usta do plućnih krila. Iako je riječ o rutinskom postupku, u slučaju pacijenata zaraženih koronavirusom medicinsko osoblje treba biti osobito oprezno kako bi i samo izbjeglo zarazu.

Cijev je spojena na respirator, pa medicinsko osoblje može prilagoditi količinu kisika koji se šalje u pluća.

Kada pacijent mora na respirator?

Prije nego što pacijenta spoje na mašinu, medicinsko osoblje traži signale da je došlo do respiratornih poteškoća. Neki od jasnih znakova su povećani broj udisaja, visok udio ugljikovog dioksida u krvi te osjećaj izgubljenosti ili pospanosti kod pacijenata.

Prosječni broj udisaja po minuti je 15, ali kada broj udisaja 'skoči' na 28 po minuti, medicinsko osoblje to shvati kao signal da treba razmotriti korištenje respiratora. U normalnim okolnostima osoblje prvo razmatra manje invazivne metode podizanja razine kisika, no u slučaju COVID-19 te se metode izbjegavaju zato što često pacijente potiču na jači kašalj, čime se medicinsko osoblje dodatno izlaže riziku od zaraze.

Koliko dugo pacijent treba respirator?

Dr. Ranganathan tvrdi da u onome trenutku kada struka procijeni da pacijent treba na respirator, na njega treba biti priključen u što kraćem roku.

„Može se kupiti vrijeme korištenjem manualnih metoda poput maske ili pumpe s kisikom, ali se pacijent na respirator treba priključiti unutar 30 minuta kada postane kritično“

U slučaju ARDS-a (akutnog respiratornog sindroma), pacijent treba ostati na respiratoru tjednima.

Kako bi se izbjegle dodatne komplikacije te kako bi se dobilo na vremenu, doktori često izvedu traheotomiju kojom cijev intubiraju direktno u plućno krilo.

U kritičnim slučajevima, pacijenti tjednima moraju biti priključeni na respiratore bez kojih bi na licu mjesta umrli.

Zašto je ključno izbjeći nedostatak respiratora?

Jedan od najočitijih načina da se izbjegne nestašica respiratora je smanjenje ljudi oboljelih od COVID-19, a to se postiže slušanjem savjeta nadležnih službi. Australska vlada uvjerena je u to da se nestašica respiratora može pravovremeno izbjeći, a u ovim je trenucima već počela prenamjenu veterinarskih strojeva i mašina za apneju. No, prvi i najvažniji korak je smanjiti kontakt između ljudi.

„Zdravstveni djelatnici koji će narednih tjedana biti zaduženi za liječenje COVID-19 zabrinuti su zbog broja oboljelih i postotka koji će tražiti intervenciju respiratora. Ukratko, to znači da će u slučaju većeg broja oboljelih morati donositi teške odluke oko toga kojeg će pacijenta priključiti na spasonosni respirator.“