Nastavak rata, primirje ili trajni mir - tri su opcije koje očekuju Ukrajinu u 2025. godini. Koja će prevagnuti, ovisi o brojnim čimbenicima, od situacije na bojnom polju preko diplomacije do toga koliko će Donald Trump i Amerika stisnuti Ukrajinu i Rusiju. Za sada dosta toga ukazuje da se bliži početak pregovora jer ni Rusi ni Ukrajinci nemaju snage pobijediti, a imaju ogromne gubitke, ljudske i materijalne. Pitanje je, međutim, koja je cijena mira s imperijalnom Rusijom Vladimira Putina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je, prvi put, da ukrajinska vojska ne može sama vratiti Krim i Donbas. U intervjuu za francuski list Le Parisien objavljenom 17. prosinca, na pitanje na koje je kompromise spreman da bi okončao rat - konkretno je novinar upitao: "Jeste li se spremni odreći Krima ili Donbasa, barem privremeno?" - Zelenski je odgovorio: "Ne možemo se odreći naših teritorija. Ustav Ukrajine nam to zabranjuje. De facto, ove teritorije sada kontroliraju Rusi i nemamo ih snage vratiti. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice da bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački stol."
Zelenski je također upitan je li spreman sjesti za isti pregovarački stol s Vladimirom Putinom. "Nije važno tko sjedi preko puta tebe. Bitno je u kakvom ste stanju kada pregovarate. Ne mislim da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li biti u NATO-u? Ne znamo. Hoćemo li biti dio Europske unije? Da, u budućnosti, ali kada?", zapitao se ukrajinski predsjednik.
Ruska prednost u ljudstvu
Za Ukrajinu, glavni razlog teške situacije na frontu predstavlja ruska prednost u ljudstvu. Volodimir Zelenski, zapovjedništvo Oružanih snaga Ukrajine i drugi predstavnici vojno-političkog vrha neprestano ponavljaju da ruska vojska ima višestruku prednost u ljudstvu, a ponekad se čak navodi da je viša pet do osam puta. Zbog toga često pozivaju da se pojača mobilizacija, a u medijima se spominje spuštanje donje dobne granice za mobilizaciju (sada iznosi 25 godina), pa čak i pozivanje žena u vojnu službu.
Međutim, nedavno je portal Strana upozorio da, na temelju poznatih podataka o broju pripadnika oružanih snaga Ukrajine i ruske vojske koji djeluju u Ukrajini, takve izjave izgledaju paradoksalno. Naime, broj ruskih trupa uključenih u rat kreće se, prema različitim izvorima, od 550 tisuća ljudi (podaci ukrajinske obavještajne službe) do 800 tisuća. Zelenski je spomenuo taj broj, dok je Putin iznio nešto manji - 700 tisuća. Istodobno, mnogi promatrači vjeruju da je stvarni broj ruskih vojnika u Ukrajini u rasponu od 600 do 650 tisuća ljudi.
Na drugoj strani, gotovo svi podaci o broju ukrajinskih obrambenih snaga, uključujući Oružane snage Ukrajine, Nacionalnu gardu, granične trupe i druge postrojbe, svode se na broj od milijun ljudi. Maksimalnu procjenu iznio je šef vojnih obavještajaca Kirilo Budanov, krajem prošle godine - 1,1 milijun. Naravno, nisu svi na frontu, štoviše, neki zastupnici Verhovne Rade nedavno su iznijeli optužbu da se na ratištima nalazi samo 15 posto pripadnika oružanih snaga, iako je vjerojatnije da taj broj iznosi 300.000. Razlozi su brojni, recimo, mnogi vojnici potplaćuju službenike i više časnike da ih pošalju u pozadinu, a ne na front. To košta između dvije i tri tisuće eura.
Poseban problem je kvaliteta zapovjednog kadra i sustav borbene organizacije jer su mnogi iskusni zapovjednici poginuli, a zamjenjuju ih manje sposobni časnici. Još jedan problem je niska motiviranost i disciplina vojnika na frontu u mnogim slučajevima kada zapovjednici ne mogu pravilno upravljati snagama koje su na raspolaganju, zbog čega jednostavno snižavanje dobne granice za mobilizaciju neće biti rješenje ukrajinskih teškoća.
Putinov nemoguć zahtjev
Ali i agresorska strana ima niz problema, iako ima inicijativu na ratištima. Vladimir Putin je u četvrtak izjavio da je Rusiji potreban dugoročni mir, a ne primirje, samo - kakav? Sredinom lipnja Putin je iznio svoje početne uvjete za trenutni prekid rata: Ukrajina mora odustati od ulaska u NATO savez i povući sve svoje trupe s cjelokupnog teritorija četiri ukrajinske regije na koje Moskva polaže pravo. Iako Rusija neće tolerirati pridruživanje Ukrajine NATO-u ili prisutnost NATO-ovih trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovor o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, koja bi zauzvrat morala drastično smanjiti vojsku, što je nemoguć zahtjev.
U stvarnosti, koliko god su ruske postrojbe ove godine prodrle na nekim dijelovima bojišta, to su sve taktički pomaci, plaćeni ogromnim žrtvama. Osvojeno je oko 4500 kvadratnih kilometara, ili 0,7 posto ukrajinskog teritorija, a gubici su strašni. U rujnu su BBC Rusija i nezavisni internetski portal Mediazone proveli iscrpno istraživanje da bi poimence skupili imena svih poginulih Rusa čiji je identitet bio otkriven u službenim izvješćima, otvorenim izvješćima, medijima ili na društvenim mrežama te su došli do broja od 70.000, no pretpostavka je da ih je puno više.
U samoj Rusiji, većina Rusa podupire Putinove akcije, ali je sve manje voljnih za ratovanje. Zbog toga vlasti u Kremlju odbijaju provesti opću mobilizaciju jer se plaše reakcije javnosti, pa su umjesto toga, bile prisiljene pomilovati kriminalce koji su pristali biti topovsko meso u Ukrajini, ponuditi nekoliko puta više od prosječne godišnje plaće muškarcima koji se prijave i odu u rat, a na kraju su doveli i trupe iz Sjeverne Koreje da vode Putinove bitke. No rat je došao kući i sada utječe na svakodnevni život običnih Rusa. Novac koji je prije išao za socijalne programe preusmjerava se na vojne programe, inflacija raste, a mnoge robe više nisu dostupne zbog zapadnih sankcija.
Plan prost k‘ pasulj
Naravno da sada svi čekaju što će napraviti Donald Trump, koji je valjda stotinu puta do sada najavio da će zaustaviti rat, prema svemu sudeći, na štetu Ukrajine. Trump respektira diktatore i Putinovo okruženje jedva čeka 20. siječnja, kada će novi američki predsjednik zasjesti u Bijelu kuću. Plan je "prost k‘o pasulj". Ukrajinci će prihvatiti većinu Putinovih zahtjeva, a zauzvrat će Rusiji biti ukinute sankcije, nakon čega će Kremlj raskinuti savez s Kinom i stati uz Ameriku. Teško da nešto takvo može proći, ali Trump i njegov klan su spremni žrtvovati Ukrajinu.
No Foreign Affairs je prije desetak dana objavio analizu pod nazivom "Koja je cijena ako pobijedi Rusija?". Autorica Elaine McCusker je viša suradnica na Institutu American Enterprise, koja je od 2017. do 2019. služila kao zamjenica ministra obrane, dakle u vrijeme prvog Trumpova mandata. Ona je podsjetila da su mnogi Amerikanci zabrinuti zbog cijene pomoći Ukrajini, a Kongresu SAD-a trebalo je sedam mjeseci da odobri posljednju mjeru financiranja za pružanje pomoći. Anketa Pewa u studenome pokazuje da većina Amerikanaca podržava pomoć Ukrajini, no otprilike četvrtina vjeruje da Washington pruža previše pomoći.
Ali Amerikanci koji se brinu isključivo zbog cijene pomoći Ukrajini razmišljaju na pogrešan način, upozorila je Elaine McCusker. Zapravo, trebali bi biti zabrinuti zbog cijene nepomaganja Ukrajini. Jer pružajući pomoć Kijevu Sjedinjene Države sprječavaju Rusiju da izravno prijeti istočnoj i središnjoj Europi, što bi bez sumnje potrošilo još više američkih resursa. Spašavanjem Ukrajine, Washington zapravo sprječava potencijalni rat između NATO-a i Moskve, rat u kojem bi se morale boriti američke snage.
Foreign Affairs navodi da bi poraz u Ukrajini zahtijevao od Sjedinjenih Država da potroše 808 milijardi dolara više na obranu u sljedećih pet godina nego što su planirale. Nasuprot tome, od 2022. Kongres je dodijelio 112 milijardi dolara Ministarstvu obrane za pomoć Kijevu. S druge strane, ako bi se Ukrajina uspjela obraniti, Rusija bi se iza svojih granica povukla s poraženom i oslabljenom vojskom, posrnulim gospodarstvom, oslabljenim partnerstvima i zdravom dozom domaćih izazova. Ukrajina bi, nasuprot tome, bila živahna i slobodna, s naprednom industrijskom bazom i modernom vojskom, a SAD bi tada mogao smanjiti svoje snage u Europi. I dalje bi bio prisutan, ali bi mogao posvetiti više resursa i pozornosti Pacifiku - što je želja mnogih američkih predsjednika, uključujući Donalda Trumpa.
U svakom slučaju, 2025. bi trebala biti godina raspleta, ali teško je očekivati sretan kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....