SRBIJA DOBIVA JAVNE BILJEŽNIKE 'Zašto to uvodimo? Pa pogledajte što se događa u Hrvatskoj!'

BEOGRAD - Srbija će od 1. rujna i službeno dobiti javne bilježnike, nakon što je u nedjelju srbijanski parlament usvojio set od tri pravosudna zakona kojima je notarima i formalno omogućen početak rada.

Srbija je posljednja zemlja u regiji koja uvodi javne bilježnike jer ta služba već postoji u svim državama proizašlim iz bivše Jugoslavije.

Srbijanski zastupnici usvojili su Zakon o ovjeri potpisa, rukopisa i prijepisa, Zakon o prometu nekretnina te dopune Zakona o sudskim taksama, a potom i glasovali za odluku kojom se utvrđuje i kako "postoje osobito opravdani razlozi" da ti propisi stupe na snagu i prije roka propisanog uobičajenom procedurom - osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku".

Tom odlukom će javni bilježnici već u ponedjeljak biti službeno uvedeni u posao.

Notari u Srbiji će u prvoj fazi potpuno preuzeti ovlasti od općina i sudova za ovjeru ugovora o prometu nekretnina, ali će u prvih šest meseci dijeliti sa sudom nadležnost za ovjeru potpisa, prijepisa i rukopisa.

U Beogradu će raditi 43 notara, u drugim mjestima u Srbiji 51, a u konačnici će Srbija, kako je planirano, imati ukupno 371 javnog bilježnika.

Ministar pravde Nikola Selaković istaknuo je da će javni bilježnici "profesionalno i materijalno jamčiti za ispravnost i zakonitost svakog pravnog posla" koji ovjere svojim pečatom.

Kritizirajući pojedina rješenja u zakonu, oporba je ukazala na problem koji je imalo pravosuđe u Hrvatskoj, navodeći primjere zloporaba iz prakse kad su "javni bilježnici, u dogovoru s drugim zainteresiranim osobama, prolongirali ili odbijali ovjeru" isprava i dokumenata.

Oporba smatra kako bi "i za građane i za državu" bilo svrhovito omogućiti paralelnu nadležnost javnih bilježnika, sudova i općina "sve dok se notarski sustav ne uhoda" i da nema potrebe žuriti da se bilježnike uvede u posao baš 1. rujna.

Srbija se obvezala da će ubrzano provesti pravosudne reforme kako bi čim prije u pregovaračkom procesu o članstvu u Europskoj uniji otvorila poglavlja 23 i 24, koja se odnose na funkcioniranje pravne države.