Nakon gotovo 920 dana rata u Ukrajini situacija je, može se reći, blago shizofrena.
I dok ukrajinska snage napreduju (posljednjih dana tempo se smanjio) u ruskoj oblasti Kursk, gdje su osvojili više od 100 naselja i teritorij površine oko 1300 četvornih kilometara (nešto više nego je površina Varaždinske županije), Rusi trenutačno nezadrživo napreduju u Donbasu, u smjeru kod važnog strateškog grada Pokrovska. Ukrajinci su u oblasti Kurska zauzeli Rusima više teritorija nego Rusi u Donbasu (misli se na onaj dio koji nisu kontrolirali do početka rata), iako tamo živi više stanovnika, a Pokrovsk i obližnji Mirnograd su zadnja velika mjesta na zapadnom dijelu Donbasa koje kontroliraju Ukrajinci s oko 100.000 ljudi.
Usporedbe radi, najveći grad koji Ukrajinci drže u oblasti Kursk je Sudža sa svega nekih 5-6 tisuća žitelja. Ruske su snage na desetak kilometara od Pokrovska, čijim bi zauzimanjem ostvarili cilj za daljnje napredovanje i kontrolu nad cijelim područjem Donbasa koje je Rusija, podsjetimo se, anektirala još prošle jeseni Putinovom odlukom. I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako je situacija kod Pokrovska "iznimno teška" jer su Rusi koncentrirali glavninu svojih snaga na tom pravcu.
Pokrovsk je prioritet
Doduše, Ukrajinci su pretpostavljali da bi Rusi mogli dio snaga s tog fronta povući u obranu Kurska, ali se rusko zapovjedništvo odlučilo da im je Pokrovsk prioritet, bez obzira na situaciju u oblasti Kursk pa i oni, kako pretpostavljaju ruski prorežimski vojni blogeri, smatraju da će Ukrajinci morati povući svoje snaga iz Kurska kako bi zaustavili napredovanje u Donbasu. No, čini se da tako nešto ni jedna strana, za sada, ne želi poduzeti.
General Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinske vojske, rekao je kako je jedan od ciljeva "kurske operacije" baš i bio taj da se rastereti bojišnica u Donbasu, odnosno da Rusi dio snaga povuku iz Pokrovska. Ukrajinci su srušili čak tri važna mosta u oblasti Kursk pa dodatno i pontone koje su Rusi tamo napravili, te im onemogućili dostavu ljudstva i oružja. Ukrajinci su raketirali veliko željezničko čvorište u gradu Ljgovu u oblasti Kursk, a otamo vlakovi "voze" u smjeru Brjanska, Voronježa, Kurska i Ukrajine.
Ruski mediji javljaju da je oštećena pruga na glavnom kolodvoru. No, s druge strane, eventualnim padom Pokrovska Ukrajinci bi se susreli s problemom obrane na jugozapadnom dijelu bojišnice. Početak jeseni bit će, pretpostavljaju vojni analitičari, vrlo važan za daljnji tok rata. Moskva, pak, bjesomučno raketira Kijev i mnoge ukrajinske gradove, a napadnuto je čak 15 ukrajinskih regija istovremeno, a 29. kolovoza napad na Kijev trajao je čak šest sati. Doduše, sada je to i utrka s vremenom i za jedne i druge, premda zapadni obavještajni izvori navode da su obje strane posustale u svom napredovanju: i Ukrajinci u kurskoj oblasti i Rusi kod Pokrovska.
Ruska ofenziva je važnija
Ruska ofenziva strateški je važnija, ali ova u Kursku ima važan psihološki i politički efekt - pozitivan za Ukrajince, a negativan za Ruse - jer je rat ipak prebačen i na njihov teren. Kako piše ukrajinski portal kanal24 smjer, Pokrovsk je strateški važan jer bi njegovim zauzimanje Rusi izbili na područje između Mirnograda i Kramatorska, a sljedeće mjesto je Konstantinovka i Časiv Jar, koji je "ukrajinska predstraža". Njega brane već više od šest mjeseci. Grad je na uzvisini i ne mogu ga zauzeti, ali su mu presjekli opskrbne putove, objašnjava ukrajinski vojni analitičar Pavel Narožni. On navodi da je situacija slična kao i s Bahmutom i pogotovo Avdiivkom, za čije je osvajanje Rusima trebalo od šest do devet mjeseci, uz velike ljudske gubitke, pa se pretpostavlja da bi se isto moglo ponoviti i u slučaju Pokrovska.
Ukrajinci, pak, navodi neovisni portal Meduza, sada izgleda koncentriraju svoje snage na obranu grada, a puštaju Ruse da zauzmu naselja s njegove sjeverne i južne strane. Analitičar Narožni kaže da su Rusi izbili na 5, 6 kilometara od sela Vozdviženka, koja je uz važnu cestu prema Konstantinovki, ali ga ne mogu zauzeti već nekoliko tjedana jer su uglavnom "fiksirani" na Pokrovsk. Tamo Ukrajinci šalju glavninu svojih snaga, a Rusi ne mogu poslati pojačanja zbog problem u Kursku.
Upad u Belgorod je opcija?
O tome je govorio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Uz to, ruska vojska morala je poslati pojačanja u oblast Belgorod, kako se i tamo ne bi dogodio "upad". Uz to, evakuirano je nekoliko pograničnih sela u toj oblasti, a već je najavljeno da se na području oko 20 km od granice odgađa početak školske godine, odnosno da će se nastava odvijati na mreži ili "prema dogovoru s roditeljima". I sve je to veliki, začarani ratni krug. Na Krimu je donesen zakon kojim će se "dragovoljnim" sudionicima tzv. specijalne vojne operacije, što je eufemizam za agresiju na Ukrajinu, besplatno davati zemljišta, pa što je "ugovor s vojskom" i boravak na ratištu dulji, to će, pišu tamošnji mediji, "posjedi biti veći".
Zemljišta će moći dobiti svi građani Rusije, bez obzira na to iz kojeg su dijela Rusije, a neovisni ruski mediji navode da se mnogim muškarcima koji traže rusko državljanstvo, uz putovnicu odmah dijeli i poziv za vojsku, te se navodi primjer kada je s jedne svadbe u Voronježu odvedeno 20-ak Azerbajdžanaca, koji su netom dobili rusko državljanstvo. To je još jedan Putinov pokušaj da privuče novo "meso" za bojište kako bi izbjegao, čini se, neizbježnu novu mobilizaciju koje se mnogi u Kremlju pribojavaju zbog reakcije javnosti i gospodarstva.